Connect with us

BiH

Radnicima u FBiH omogućena pomoć od 2.768 KM, poslodavci na vas je red

Published

on

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica donijela Uredbu kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca, dinamika isplate i način realizacije. Pravo na ovu pomoć, usljed inflatornog rasta cijena, ima osoba koja ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu.

Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.768 KM u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, može izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.

Isplata pomoći moguća u šest tranši

Uredbom je precizirano da se isplata pomoći može izvršiti do maksimalno šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može preći 2.768 KM. Također, pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom. Pravo na isplatu pomoći imaju svi zaposlenici koji su zatečeni u radnom odnosu na dan donošenja akta koji je poslodavac dužan donijeti (naprimjer, odluka, pravilnik) kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uslovi isplate, a bez diskriminacije na bilo koji način. Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos, poslodavac koji pomoć isplaćuje u više tranši nema obavezu isplate preostalih tranši zaposleniku nakon prestanka radnog odnosa. Određeno je i da se pojedinačni akti koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava obavezno donose u pisanom obliku.

Poslodavac je dužan, do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili dijela pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi Izvještaj o isplati pomoći. Porezna uprava FBiH je dužna zbirne podatke iz ovog izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Podatke o ukupno isplaćenoj pomoći, u skladu sa ovom uredbom, Porezna uprava je dužna dostaviti Ministarstvu do 15. februara 2025. godine. Na osnovu ovih podataka, Ministarstvo će dostaviti Vladi FBiH Informaciju o izvršenim isplatama pomoći u skladu sa ovom Uredbom.

Uredba važi do kraja godine

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a prestaje važiti 31.12.2024. godine.

Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, isplata neoporezive pomoći radnicima će direktno imati utjecaj na povećanje njihove kupovne moći i lakše podnošenje inflatornog pritiska uzrokovanog i vanjskim i internim utjecajima na koje oni ne mogu utjecati. Sa aspekta pravednosti, mjera ima za cilj povećanje socijalne pravde posebno uzimajući u obzir zaposlene sa najnižim primanjima.

Prema podacima od Porezne uprave, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još dodatnih 70.000 radnika prima nešto višu plaću od najniže, odnosno plaću u iznosu do 800 KM. S druge strane, naglašeno je da ovu mjeru treba razmatrati i sa aspekta poslodavaca i to sa više strana. Prvenstveno, treba imati u vidu da će poslodavci imati priliku kroz ovu Uredbu pomoći svojim zaposlenicima, a bez dodatnog poreznog opterećenja, dok će s druge strane ova mjera doprinijeti zadržavanju radnih mjesta i smanjenju fluktuacije radnika.

Istaknuto je da je ova uredba samo dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada FBiH, a posebno se to odnosi na donošenje novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te se Uredba treba posmatrati u cjelokupnom kontekstu mjera koje provodi Vlada. Sve ove mjere u kombinaciji sa investicijskim ciklusom u polju prometne povezanosti imaju cilj generirati veći ekonomski rast Federacije BiH.

461 KM na mjesečnom nivou

Navedeno je da sa propisanom pomoći svaki radnik može dobiti do 2.768 KM u periodu važenja Uredbe, što iznosi 461 KM na mjesečnom nivou. Potpuna primjena ove uredbe osigurat će da minimalno mjesečno primanje koje zaposlenik primi putem transakcijskog računa bude iznad prosječne neto plaće u FBiH, uključujući i naknade koje poslodavci isplaćuju zaposlenicima, piše Fokus.ba

Ovom Uredbom, Vlada FBiH omogućava, ali ne propisuje obavezu, da poslodavci svojim zaposlenicima isplate novčanu pomoć, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

BiH

Novo odredište za iseljavanje: Građani BiH više ne biraju Njemačku, sada idu u ovu državu

Published

on

By

Prije deset godina, kada je izvršen posljednji popis u Bosni i Hercegovini, popisano je 3,531.159 osoba, a od tada do danas brojčano stanje bh. građana svedeno je na procjene.

Tako ona koja datira od sredine 2022. godine, a iza koje stoji Agencija za statistiku BiH, pokazuje da nas je bilo oko 3.434,000. Ili, kada se povuče crta, jednostavni izračun pokazuje da je u tom razdoblju BiH izgubila svega oko 97.000 građana, što je podatak kojem niko ne vjeruje, a ponajmanje demografi. Pojednostavljeno rečeno, danas apsolutno ni od koga ne možete dobiti informaciju o tome koliko nas je u BiH, objavio je Večernji list BiH.

 

Službeni podaci

Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjoj razini, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države.

Prema njihovim podacima, u 2023. godini 2777 je osoba odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini, stoji u migracijskom profilu za 2023. godinu, a koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Ti podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz Bosne i Hercegovine jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine, ali upućuju na to da su najčešće destinacije za emigrante iz Bosne i Hercegovine zemlje Europske unije, piše Večernji list BiH.

 

Četiri države u koje najčešće odlaze državljani Bosne i Hercegovine su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Najviše ljudi koji su se prošle godine odjavili iz BiH otišlo je u Hrvatsku, tačnije njih 719, slijedi Austrija, gdje se odselilo 618 osoba. Neočekivano, tek na trećem mjestu našla se Njemačka, gdje su se odselile 533 osobe. Na četvrtom mjestu je Slovenija s 476 osoba, dok se u sve ostale zemlje odselilo 96 osoba.

Pa se tako službeno iz BiH lani odselilo samo 2777 osoba. Godinu ranije odabir zemalja bio je znatno drugačiji. Naime, službeno su se tada iz BiH u četiri zemlje odselile 2554 osobe. Najviše njih otišlo je u Njemačku – 834, na drugom mjestu našla se Austrija – 767, na trećem je bila Hrvatska, gdje se odselilo 627 osoba, a na četvrtom Slovenija, gdje se odselilo 326 građana BiH.

 

Isti redoslijed zemalja bio je 2021. godine, s tim da su se u Njemačku odselile 802 osobe, Austriju 778, Hrvatsku 635, a u Sloveniju 498 osoba. Zanimljivo je da se u 2020. godini iz Bosne i Hercegovine u Njemačku odselilo dvostruko više osoba nego prošle godine. Pa tako službeni podaci za tu godinu pokazuju da se iz BiH u Njemačku odselilo 1006 osoba, Austriju 861, Sloveniju 617, a Hrvatsku 581.

Ostaju prijavljeni

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih desetak godina iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 600.000 građana.

“To je naša statistika, to je naša procjena na osnovi terenskog rada”, kazala je ranije Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Ona vjeruje da u BiH danas ne žive ni tri miliona ljudi. Kaže da se, službeno, u posljednjih sedam-osam godina iz Bosne i Hercegovine odjavilo oko 90.000 građana, odnosno oni nemaju više bh. državljanstvo.

Ona, međutim, napominje da naši ljudi, kada odlaze, nisu u obvezi odjaviti se iz mjesta u kojem su živjeli, tako da se vode kao neko ko još živi tu, a fizički su izvan granica Bosne i Hercegovine.

“Imamo čak primjere da se ljudi i po pet godina ne odjavljuju jer im to nije zatraženo u zemljama u koje su otišli”, rekla je Zukić.

Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine dosegnulo je zabrinjavajuće razmjere, a podaci pokazuju da se veliki broj građana odlučuje za trajni odlazak iz zemlje. Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura zemlje, što zahtijeva hitne mjere i strategije kako bi se zaustavio ovaj masovni egzodus.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Bit ću oslobođen pred Sudom BiH, u suprotnom mi znamo šta ćemo uraditi

Published

on

By

Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je da očekuje će biti donesena oslobađajuća presuda u procesu koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH, ali da bi eventualna osuđujuća presuda dovela do “diskvalifikacije BiH i da postoji konsenzus predstavnika RS-a šta će uraditi u tom slučaju.”

“Ako je to politička odluka i mi imamo pravo na politički odgovor. Mi ćemo politički odgovoriti”, poručio je Dodik.

Dodik je za RTRS istakao da ne postoji nijedan pravni element za proces protiv njega pred Sudom BiH, nego da je riječ o političkim motivima.

“Sud će, ipak, morati da povede malo računa i o pravu. Neće biti zgodno sutra ako uradite mimo prava nešto, pa mi onda tužimo i tražimo obeštećenje, dokazujemo da je lažno. Neće ni njima biti baš jednostavno da to urade”, rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske je ponovio da je predmet protiv njega potpuno pravno neodrživ.

“Oni koji su to politički motivisali sada vrše pritisak i kažu da će biti osuđujuća presuda, a onda ovdje iz opozicije se uhvate te vrste priče, pa kažu da Dodik nije Republika Srpska. Naravno da nisam, ali ja sam predsjednik Republike Srpske i nisam dobio to igrajući košarku u Aleksandrovcu nego zato što sam kao predsjednik Republike potpisao ukaz i vršio svoju ustavnu dužnost”, rekao je Dodik.

Protiv Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića se vodi proces zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.

 

Nastavi čitati

BiH

Djevojka poginula u slijetanju automobila, mladić poginuo tokom radova na njivi

Published

on

By

Dvadesetdevetogodišnja djevojka je poginula u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sitnešima kod Srpca, kada je sa automobilom sletjela s puta.

Tragedija se dogodila oko 14,30 sati na putu Prnjavor – Srbac.

Kako saznaje ATV, ona je bila za volanom ”Audija 80” kada je, iz nepoznatih razloga, izgubila kontrolu nad vozilom i sletjela s puta.

Nakon slijetanja vozilo se isprevrtalo i žena je zadobila višestruke povrede usljed čega je na mjestu ostala mrtva. Nastradala žena je radila kao konobarica.

Na licu mjesta u toku je uviđaj i više detalja biće poznato po završetku istrage.

Pogibija mladića

Dvadesetosmogodišnji mladić izgubio je život danas u Srpcu tokom rada sa kombajnom, potvrđeno je u policiji.

Do tragedije je došlo kada je M.R. pokušavao da popravi kombajn, prenosi RTRS.

Naime, prilikom rada na njivi došlo je do kvara na mašini. Mladić se potom zavukao pod kombajn, kako bi pokušao da ga osposobi. Nažalost, mašina je u tom trenutku počela da radi i puž kombajna mu je uhvatio nogu.

Zadobio je teške povrede usljed kojih je iskrvario do dolaska Hitne pomoći.

Urađen je uviđaj ove nesreće, a o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Nastavi čitati

Najčitanije