BiH
Reisul-ulema Kavazović: Oživljen je UZP, oni koji su se osjetili važnim nakon izbora žele nas disciplinirati i ušutkati

Islamska zajednica će se morati oduprijeti pokušaju da ju se ušutka, ona mora pružiti žestok otpor pokušajima da se bošnjački narod svede na vjersku grupu, da se sabije u enklave i geta, čiju sudbinu ne bi bilo teško predvidjeti, izjavio je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovni Husein-ef. Kavazović.
U Sarajevu se danas održava redovna sjednica Sabora Islamske zajednice, a u svom obraćanju sabornicima, reisul-ulema Kavazović je kazao da su prilike u kojima se nalazimo danas izuzetno složene.
„U zemlji u kojoj živimo, na preko 70 posto njene teritorije, uskraćuju nam se osnovna ljudska prava. Negira se naše nacionalno ime u namjeri da se svedemo na vjersku skupinu; uskraćuju nam se naša kulturna prava; atakuje na privatnu i vakufsku imovinu; uskraćuje nam se pravo na izgradnju vjerskih objekata… Živimo pod stalnom prijetnjom sukoba i opstanka zemlje: secesijom, veličanjem ratnih zločinaca, negiranjem zločina, promoviranjem grupa i udruženja s fašističkim programima, nerijetko podržanim od strane ekstremnog dijela sveštenstva i političara, bez distanciranja i osude. Na sve ovo nema skoro nikakve reakcije domaćih i međunarodnih zvaničnika, organa i sudova, kancelarije OHR-a i stranih ambasada, ili su one u najvećem broju slučajeva kurtoazne“, kazao je reisul-ulema.
Naglasio je da će „naša borba za slobodnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu ovisiti samo i prije svega od nas samih“.
„Moramo mijenjati paradigmu na kojoj temeljimo svoj odnos prema zemlji, državi, društvu, javnom dobru, imovini i javnim poslovima. Moramo se snažno založiti za slobodu ljudi, javnog govora, odgovornosti za vođenje javnih poslova, transparentnost u vršenju vlasti, javnog zagovaranja i dogovaranja, transparentnosti u trošenju javnih sredstava, založiti se za mir, ljudska prava i prava na vlastitu kulturnu i religijsku autonomiju“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.
Agencija MINA govor reisul-uleme prenosi u cijelosti:
„Svako zasjedanje Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, našeg najvišeg predstavničkog tijela, važan je događaj za muslimane u domovini i izvan nje. Na jednom mjestu okupljaju se članovi naše Zajednice i u ime muslimana raspravljaju i odlučuju o važnim pitanjima. Atmosfera i način vođenja rasprava, donošenje odluka i zaključaka, podnošenje inicijativa…, slika su našeg organizacijskog sazrijevanja i jačanja.
Sabor je ogledalo i garant našeg jedinstva i zajedništva, kako u domovinskim zemljama, tako i u dijaspori. O tome treba da se svi neprestano brinemo. Ovaj visoki predstavnički organ naše Zajednice je svojim radom u nju unosio sigurnost, i onda kada je pristup nekim pitanjima bio različit, ponekad i oprečan. Nikada nismo ovdje imali prepirku ili nedostojan način komuniciranja. Za ove četiri godine uvijek se odgovorno i savjesno diskutiralo i raspravljalo, držeći u fokusu opći interes našeg vjerničkog naroda i naše Zajednice.
Današnjim zasjedanjem, priveden je kraju četverogodišnji mandat u ovom sazivu. U ime muslimana, članova Islamske zajednice, i u svoje ime, zahvaljujem se vama, braći i sestrama, za sve što ste činili i činite da naša Zajednica bude mjesto sigurnosti i međusobnog povjerenja, mjesto predanosti vjeri i zajedništvu. Pozivam vas da nastavite brinuti i pomagati našu Zajednicu, kao što ste to i do sada radili. Duboko sam ubijeđen da organizirano djelovanje u institucijama, uz poštivanje pravila, propisa i procedura, čuva Zajednicu od samovolje, otklanja greške i sprečava neodgovorno ponašanje pojedinaca i grupa.
U protekle četiri godine susretali smo se s teškim izazovima i neizvjesnostima, kako unutar Zajednice tako i van nje. Pandemija korona virusa, koja u nekim dijelovima svijeta još uvijek traje, imala je utjecaja i na naše živote i naš rad. Svi smo se morali prilagođavati vanrednim prilikama, uvoditi posebne mjere, uvoditi poseban režim rada u našim džamijama, mektebima, obdaništima, školama i fakultetima, te našoj administraciji. I sam Sabor Islamske zajednice se prilagodio takvim prilikama. Uporedo s pandemijom, trajala je i velika migrantska kriza, koja se, mogli bismo reći, slomila na našoj Zajednici i na našem narodu, drugi su bili posmatrači, govorili su da ih se ta ljudska tragedija ne tiče. Islamska zajednica je nastojala dati svoj doprinos u pomaganju tim ljudima. Nerijetko smo bili optuživani da pružamo pomoć teroristima, koji su došli da okupiraju Bosnu i Hercegovinu, iako smo našu pomoć distribuirali putem međunarodnih organizacija i humanitarnih društava.
U hajku protiv Islamske zajednice uključivali su se i pojedini nosioci vlasti i novinari sumnjiva morala. Imali smo i težak slučaj zloupotrebe vjerskog autoriteta i imovine Islamske zajednice u Medžlisu IZ-e Banja Luka, što je kulminiralo podizanjem optužnice i vođenjem građanske parnice na sudovima u Banjoj Luci i Sarajevu.
Ovaj saziv Sabora, Vijeća muftija i Rijaseta Islamske zajednice uspio je održati stabilnost u Zajednici u izazovnom vremenu i teškim političkim, sigurnosnim, zdravstvenim i ekonomskim prilikama. Hvala vam svima zbog toga.
Braćo i sestre!
Prilike u kojima se nalazimo danas, u kojima djeluje naša Zajednica i živi naš vjernički narod u domovini i dijaspori izuzetno su složene. Dozvolite mi da sa vama podijelim svoju zabrinutost i da na ovom mjestu ukažem svima nama, muslimanima – pripadnicima Islamske zajednice, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine, na moguće posljedice društvenih procesa koji nas zatiču i pretiču, a mogu biti sudbonosno važni za nas, narod i državu.
Više od deset godina vodimo borbu s institucijama Bosne i Hercegovine u nastojanju da potpišemo ugovor s državom. Potpisivanjem ovog ugovora osnažio bi se položaj muslimana i dodatno garantirala i konkretizirala njihova prava na nesmetan vjerski život, pojedinačna ljudska i vjerska prava: pravo na obred, obrazovanje, pravo na uživanje i zaštitu vakufske imovine, pravo na poštivanje ličnosti i dostojanstva muslimana… Sve vrijeme smo, mimo naših uvjerenja, mislili da se radi o nekom trenutnom nerazumijevanju, ili sitnim političkim trgovinama među našim političarima, koji su mogli, a nisu htjeli završiti taj posao.
Sada smo uvjereni da se radi o smišljenom činu, strateškoj nakani političara iz srpskog i hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini i njihovih međunarodnih mentora i pojedinaca iz drugih vjerskih zajednica, da se muslimanima ne dozvoli da budu ravnopravni s drugim, kršćanskim zajednicama. Potvrđuju to i izjave u kojima se osporava pravo Islamske zajednice da predstavlja bosanskohercegovačke muslimane. Ovih dana se čuju i poruke, koje nam šalju iz pojedinih centara političke moći, od ljudi koji su se osjetili važnim nakon izbora, da bi se Islamska zajednica trebala reformirati, vjerovatno za njihove potrebe, disciplinirati i ušutkati. Time se najbrojnija vjerska zajednica u zemlji ucjenjuje i diskriminira i nastoji ostaviti bez mogućnosti ostvarivanja svojih zagarantiranih prava, koja su bezuslovno data Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi u Bosni i Hercegovini. To se čini prema vjerskoj
zajednici koja je bila žrtva Agresije, čiji su imami zvjerski ubijani, mučeni i zatvarani, a na stotine džamija porušeno i vjernički narod masakriran, silovan i protjeran.
Uprkos našim nastojanjima da damo svoj doprinos u čuvanju mira i vraćanju povjerenja među ljude u Bosni i Hercegovini, našem radu na podizanju svijesti o ličnoj odgovornosti pojedinaca za zločine, kako bi se spriječilo širenje mržnje prema narodima iz kojih zločinci dolaze, uprkos našem predanom radu na suzbijanju širenja ekstremnih i radikalnih shvatanja vjere, našoj pomoći i nastojanju da se ublaži izbjeglička kriza, nas se proglašava prijetnjom, radikalnim elementom na granicama Evropske unije, državom u kojoj živi većinsko muslimansko stanovništvo s kojim Evropa ne zna šta da radi. Ne dolaze ove optužbe samo iz političkih krugova, već i iz
pera urednika listova vjerskih zajednica.
Ponovo se kreira narativ, koji neumoljivo podsjeća na onaj koji je devedesetih godina prošlog stoljeća dolazio iz Srbije, a sada s naše zapadne strane: bosanskohercegovački muslimani su sigurnosna prijetnja. Tu je i priča o bošnjačkom nacionalizmu, o tome kako mrzimo druge… Po tom narativu, nabada se o tome koji tip muslimana je prihvatljiv za kršćansku Evropu. Sve se ovo događa pred našim očima i plete u političkim krugovima, u kojima, nažalost, učestvuju i oni koji su bili svjedoci teških zločina i genocida nad nama.
Na drugoj strani, veličaju se zločinačke tvorevine, ratni zločinci se slave kao heroji, proglašavaju se pokajnicima i blaženima, odlikuju se i dočekuju kao nacionalni heroji i vjerski velikodostojnici.
U zemlji u kojoj živimo, na preko 70 posto njene teritorije, uskraćuju nam se osnovna ljudska prava: pravo na pristup poslovima u javnom sektoru; pravo na neometan posjed; pravo na bosanski jezik; pravo na obrazovanje u javnim školama iz nacionalne grupe predmeta. Negira se naše nacionalno ime u namjeri da se svedemo na vjersku skupinu; uskraćuju nam se naša kulturna prava; atakuje na privatnu i vakufsku imovinu; uskraćuje nam se pravo na izgradnju vjerskih objekata…
Živimo pod stalnom prijetnjom sukoba i opstanka zemlje: secesijom, veličanjem ratnih zločinaca, negiranjem zločina, promoviranjem grupa i udruženja s fašističkim programima, nerijetko podržanim od strane ekstremnog dijela sveštenstva i političara, bez distanciranja i osude. Na sve ovo nema skoro nikakve reakcije domaćih i međunarodnih zvaničnika, organa i sudova, kancelarije OHR-a i stranih ambasada, ili su one u najvećem broju slučajeva kurtoazne.
Svakodnevno slušamo zlonamjerna podmetanja, uvrede i ponižavanja bosanskohercegovačkih muslimana od strane dijela najviših domaćih i zvaničnika susjednih zemalja, predsjednika i ministara. Politike koje su bile nosioci Udruženog zločinačkog poduhvata protiv bosanskih muslimana oživljene su. Ljudi koji su osuđeni na sudovima za zločine i politike koje su zastupali primaju odlikovanja po Hrvatskoj i Srbiji, kao i vojne formacije koje su te zločine činile. Oni koji su stavljani na takozvane crne liste postaju prihvatljivi nosioci promjena, poželjni politički partneri međunarodne zajednice, koji će nas voditi u bolju budućnost. Ono što trenutno vidimo na sceni u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori isti je scenario.
Braćo i sestre!
Ne govorim ovo da bih lamentirao nad našom sudbinom, ili da se žalim zbog toga što naši prijatelji ne žele da pokažu pošten i pravedan odnos prema našem narodu, da budu dosljedni svojim demokratskim i slobodarskim načelima, na koja se pred nama često pozivaju. Govorim ovo da podsjetim da naša borba za slobodnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu će ovisiti samo i prije svega od nas samih.
Moramo mijenjati paradigmu na kojoj temeljimo svoj odnos prema zemlji, državi, društvu, javnom dobru, imovini i javnim poslovima. Moramo se snažno založiti za slobodu ljudi, javnog govora, odgovornosti za vođenje javnih poslova, transparentnost u vršenju vlasti, javnog zagovaranja i dogovaranja, transparentnosti u trošenju javnih sredstava, založiti se za mir, ljudska prava i prava na vlastitu kulturnu i religijsku autonomiju.
Na političkom polju svjedočimo dubokim političkim podjelama u našem narodu. Te podjele nisu idejnog već interesnog karaktera. One su se pretvorile u klanovske obračune i lične animozitete. U vremenu koje je pred nama bit će potrebno osokoliti nove snage, koje imaju znanja, morala i kredibiliteta, da se uključe u javni život, kako bi se zaustavila trgovina sudbinom zemlje.
Islamska zajednica će se morati oduprijeti pokušaju da ju se ušutka. Ona mora pružiti žestok otpor pokušajima da se bošnjački narod svede na vjersku grupu, da se sabije u enklave i geta, čiju sudbinu ne bi bilo teško predvidjeti. Ipak, uprkos svim pritiscima kojima smo izloženi od naših dušmana i unutarnjim slabostima koje nam oduzimaju snagu, uočavam rađanje novih snaga, generacije mladih, obrazovanih i patriotski opredijeljenih ljudi, spremnih na borbu za slobodu, bez političkih kalkulacija. Moramo ih podržati.
Poštovani članovi Sabora!
U četiri protekle godine marljivo smo radili na tome da se misija Islamske zajednice u kontinuitetu održava i unapređuje. Radili smo na inoviranju programa u vjersko-prosvjetnom i obrazovnom sektoru. Značajno smo unaprijedili naše medije; završili gradnju zgrade Rijaseta; otvorili medresu u Banjoj Luci i osposobili je za nesmetan rad; kupili smo zgradu za potrebe našeg fakulteta u Zenici; proširili kapacitete medresa u Visokom i u Tuzli; osigurali dio sredstava za renoviranje zgrade ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu; kupili smo zgradu za potrebe Gazi Husrev-begovog vakufa u samom srcu Baščaršije… Otvorili smo dom za stare u Mostaru, višenamjenske objekte u Fojnici i Kiseljaku… Realiziraju se značajni vakufski projekti u Sanskom Mostu, Zenici, Sarajevu, Tuzli, Brčkom, Bijeljini, Janji i drugim gradovima. Nastavljamo izdvajati sredstva i privlačiti donacije u socijalne i obrazovne svrhe. Pred nama su i drugi projekti, kojima želimo ojačati Zajednicu i njenu sposobnost da uspješno vrši svoju misiju.
U narednom periodu ćemo se usmjeriti na profitabilne vakufske projekte, na podizanje kapaciteta proizvodnje električne energije na vakufskim parcelama itd. Namjera nam je da osnažimo djelovanje Islamske zajednice u njenoj primarnoj misiji.
Poštovani sabornici,
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Sabora su važni dokumenti, pripremljeni za razmatranje i usvajanje s vaše strane: plan rada Rijaseta s prijedlogom budžeta i odlukom za njegovo izvršenje u 2023. godini. Iz ovih
dokumenata možete uočiti kontinuitet našeg postepenog rasta i razvoja u svim segmentima naše misije. Pripremili smo i neke druge akte, koje bi trebalo usvojiti, a koji će učvrstiti našu Zajednicu u njenom radu, kao i dopune nekih već postojećih odluka.
Na današnjoj sjednici je i prijedlog imenovanja novog saziva Rijaseta za mandatni period 2023-2026. godine. Trojica od peterice članova Rijaseta završavaju svoje mandate na pozicijama članova Rijaseta. Oni nemaju pravo na treći mandat, te sam na ove pozicije predložio nove ljude. Dosadašnjim članovima Rijaseta želim se najiskrenije zahvaliti na njihovoj predanosti, posvećenosti i nesebičnosti u radu. Vrijedno su radili i hrabro nastupali u vršenju postavljenih zadataka, štiteći interes Zajednice i postojano stojeći u odbrani njenih vrijednosti. To su čestiti, vjerni, odani i vrijedni ljudi: Ismail Smajlović, Razim Čolić i Zejnil Rebihić. Oni će nastaviti s nama
raditi na drugim poslovima, koji im budu povjereni.
Na kraju, želim vam se još jednom zahvaliti na svemu što ste činili tokom svog mandata. Vašu snažnu podršku osjećali smo svi u Zajednici, od imama do reisul-uleme. Zahvaljujem se predsjedniku i potpredsjednicima Sabora na podršci koju su nam pružali i na savjetima i smjernicama, i meni i svim članovima Rijaseta. Želim vam puno uspjeha u daljem radu i svaki hajr u životu“.
BiH
Stanivuković o pozivu Dodika: Mi gledamo u naš Beograd, pitat ćemo maticu Srbiju

“Dobili smo poziv, informisani smo o tome, upućen je meni kao predsjedniku PDP-a. Prisjetimo se i da sam prije tri dana dobio poziv i kao gradonačelnik. Odazvao sam se u Vladu jer smatram da su razgovor i dijalog uvijek put da nešto čujete, možda neke nove informacije, neka nova saznanja, da čujete i neke stavove koje možda i ne dijelite. I da došao sam u zgradu Vlade na poziv predsjednika. Ovaj poziv shvatam kao predsjednik jedne političke organizacije, a to je jedan drugi poziv. S obzirom da je poziv uslijedio prije sat, dva, tri , moja dužnost kao predsjednika stranke je da obavim konsultacije sa svim svojim saradnicima i Predsjedništvom PDP-a, ali i šire konsultacije u okviru opozicionog bloka. Na bazi tih konsultacija mi ćemo donijeti odluku šta je najbolje i za RS, i naravno šta je najbolje i za događaje koji predstoje”, kazao je Stanivuković.
“Zaista jesmo zabrinuti, period je veoma neizvjestan, izazovan i narednim dani mogu da determinišu mnoge događaje i dane koji su pred nama da odrede zaista pravce našeg naroda i nacije na ovim prostorima. Zato to shvatamo ozbiljno. Čak u ovim danima sam imao i imam intenzivno komunikaciju sa našom maticom Srbijom, jer je veoma važan stav Srbije po svim ovim pitanjima. Mi gledamo u naš Beograd, gledamo u zvanične stavove Srbije koja je na kraju potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, tako da i ti stavovi i pogledi su nam važni”, dodao je predsjednik PDP-a.
“Bez obzira koliko se politički razlikovali, ali ima tema gdje prosto moramo biti kao jedno i jedinstveni. Tako da ću kao predsjednik PDP-a obaviti konsultacije unutra samog PDP-a, unutar opozicionog bloka, ali i držati intenzivne kontakte i komunikaciju sa maticom Srbijom vjerujući da je u ovom trenutku najbolje da bude opšti nacionalni konsenzus, svesrpski konsenzus, svih Srba u RS, Srbiji, šta bude konsenzus vega toga ja ću biti samo jedan u nizu patriota koji će da takav stav i poštuje i zauzme. Shodno tome, dajte vrijeme da danas i sutra obavimo više razgovora na upravo više nivao, lokalni, republički, pa i nivo matice naše i da pokušamo pronaći najbolji odgovor gdje jasno kažemo da mir i stabilnost nema alternativu. Uzavrela glava i vruća glava, mislim ne mogu da budu nešto što će dati prioritet. Ili kao što imate onu poslovicu koja divno kaže da “Srcu ne smije biti mjesto u glavi”. Politika i procesi nisu jedan dan, iako taj jedan dan može djelovati kao konačan, ipak poslije tog dana svane. Moramo gledati šta slijedi iza toga i nakon toga, 10 i 20 godina koji su pred nama. I neki ljudi kojima se danas sude, prije 20 godina su pravili greške prema nekim ljudima kojima se tada sudilo, ali to ne može biti alibi da danas ja kažem, neko je pravio greške, pa evo idem i ja da pravim. Institucije moramo čuvati, svaku. Ona institucija koja se zove mjesna zajednica Gornja i Donja Piskavica, ni nju ne damo! Ni tu nadležnost da prenesu”, zaključio je Stanivuković.
BiH
Dodik: Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u konfederalni odnos. Granice se znaju, oko toga se ne mora više ratovati

Milorad Dodik ne prestaje radikalizirati situaciju uoči izricanja presude u proces protiv njega, koje je zakazano za srijedu.
Dodik je dao intervju za Blic TV u kojem je govorio o svemu, a najavio je da će tražiti da se entitet RS spoji sa Srbijom.
Prvo je rekao da će čekati nekoliko mjeseci a onda proglasiti da je Dejtonski sporazum propao. Po njemu to znači vraćanje na ‘nezavisnu RS’.
On je naveo da će na sjednici Narodne skupštine Srpske, na čijem je dnevnom redu zaštita Ustava, tražiti da se situacija i politički sistem prilagode Ustavu BiH.
“Mi znamo da je to nemoguće uraditi jednokratno, već ćemo ostaviti par mjeseci, a ako to ne budu željeli, onda ćemo proglasiti da je propao dejtonski proces, koji se svakako propao, jer politička i institucionalna praksa nije ustavna”, rekao je Dodik.
Ako BiH nije dejtonska, kaže Dodik, onda ‘ćemo mi tražiti ono što smo unijeli u BiH, a to je nezavisna Republika Srpska’.
“Možda neće trebati ni referendum. Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u federalni-konfederalni odnos, monetarnu uniju. Granice su i sada slobodne, a umjesto na Drini bit će entitetske granice. Niko neće zabraniti muslimanima da putuju, da prolaze”, rekao je Dodik.
On je ukazao da su ‘međuentitetske granice u Dejtonu’ uspostavljene da ne mora više da se ratuje, te dodao da proces ide ka tome da će jednog dana osvanuti priča – ili ima BiH ili nema.
“BiH nema ako mi ne učestvujemo u institucijama. Nema je ako mi donesemo odluku neke druge vrste. Mi smatramo da BiH isključivo može biti kapacitirana u skladu sa Ustavom. U suprotnom, mi smo protiv te BiH, a kada to kažem onda me optužuju za secesiju”, rekao je Dodik.
BiH
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da očuvanje i jačanje Ustava BiH daje šansu BiH da živi.
Dodik je naveo da će Srpska do srijede, 26. februara za kada mu je u Sudu BiH zakazano izricanje presude, i od srijede živjeti svoj miran život, a da će se politički procesi odvijati u institucijama i kroz javni narativ.
On je naveo da će jedina tačka na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iduće sedmice biti da se očuva i ojača Ustav BiH kao pažljivo balansirani i strukturisani dokument koji daje šansu BiH da živi.
Dodik je naglasio da je svaka presuda protiv njega problematična sa stanovišta da je stranac nametnuo odluku, da je riječ o čovjeku koji nije legalno izabran, te naglasio da ne može niko da mijenja zakone odlukama i da je jedino zakonodavno tijelo u BiH je Parlamentarna skupština.
Predsjednik Srpske ističe da njemu sude za krivično djelo koje ne postoji u zakonu i da je jasno da se protiv njega vodi politički proces.
„Tvrditi da odlukama pojedinca možete da mijenjate zakone Parlamentarne skupštine BiH više je udarac na BiH nego na Milorada Dodika“, rekao je Dodik za TV “Blic”.
Dodik je napomenuo da nigdje u svijetu ne postoji da stranac svojom odlukom mijenja zakon, dodajući da to čak ne može da uradi ni parlament dok se ne prođe određena procedura.
„Suština je da je Šmit donio odluku da će njegova odluka biti sastaviti dio zakonodavstva, što su muslimani prihvatili. Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman, jer oni to prihvataju, podanički mentalitet o tome govori“, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je istakao da Bošnjaci žele unitarnu državu i da je ovaj proces protiv njega počeo od američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalih iz stare američke administracije kojih više nema.
On je napomenuo da je Republika Srpska strana u Dejtonskom sporazumu, uz Federaciju BiH i da je za dva entiteta ostavljeno pravo da dogovaraju dopune tog sporazuma, a da se sada želi poništiti pravo Srpske da je strana, jer Bošnjaci žele unitarnu BiH.
Pozvaću opoziciju da razgovaramo
“Pozvaću opoziciju da razgovaramo, ako žele neka dođu, ako ne žele neću im zamjeriti”, istakao je za RTRS Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
„Za razliku od njih ja nikoga ne mrzim. Jedini relevantan momenat u kome gubite ili prikupljate snage su izbori. Mi smo pokazali na nedavnim lokalnim izborima da imamo snagu i podršku naroda. To ima i opozicija, i oni se i zovu opozicija zato što nemaju većinu. U tome pogledu postoji razlika između nas. Pokušavam da ostanem u službi dugoročnog nacionalnog interesa“, istakao je Dodik.
Podvukao je da i bez opozicije ima potpunu većinu, javnost, kao i prijatelje sa kojima se konsultuje oko mnogih pitanja.
„Imamo i potpuno drugačiju poziciju kada je u pitanju odnos SAD prema nama sa novom administracijom. Pozivam ih da dođu, ali poslije 12 časova u ponedjeljak taj razgovor više neće imati smisla, jer dolazi nam u posjetu bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani i još mnogo toga, ali otom -potom“, dodao je Dodik.
Dodik je podvukao da lično ne očekuje da ća ga opozicija podržati, ali da je spreman za dijalog.
„Lično ne očekujem da me podrže, jer oni nisu podržali ni svog predsjednika Radovana Karadžića. Kada sam išao na svjedočenje u Hag, Karadžić je bukvalno zaplakao kako su ga izdali svi njegovi najbliži saradnici i niko iz SDS-a nije ni išao tamo, svi su pobjegli od njega. Čak ga je tadašnja garnitura izbacila iz stranke. Zašto bi ja onda očekivao da stanu uz mene“, naglasio je Dodik.
Dodik je poručio da razumijem metode opozicije Srpske u kojima mimo političkih kriterijum osuđuju njega i njegovu porodicu.
„Međutim danas vidim da su kretanja daleko opasnija za Srbe ovdje. Za mene je primarno da se borim za srpski nacionalni identitet i njegovo biće. Ali ja nisam čovjek koji bi ugrozio i jednog Bošnjaka ili Hrvata koji žive ovdje. Odnos Banjaluka – Sarajevo nije u pitanju moj lični odnos prema Bošnjacima. To je politički odnos, oni imaju svoje, mi svoje stavove“, rekao je Dodik.
Dodik je podvukao da je Dejtonski sporazum potpuno urušen.
„Ostalo je još samo da se sruši pitanje pariteta u odlučivanju i sve je gotovo. Nametnuta je vojska, dat im je Sud i Tužilaštvo koje nisu imali, fiskalne nadležnosti putem Uprave za indirektne poreze. BiH propisuje stope PDV i nameće nam ih ovdje. SIPA, OBA, Granična služba nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Sve su te stvari koje su nam otete iz naše nadležnosti. Mi smo prvih godina to veoma uspješno radili. Pedi Ešdaun je nametnuo zakon u kome kaže da BiH donosi ustav tako što se prvo iz indirektnih poreza izuzima dio sredstava, a ono što ostane dijeli se entitetima vjerujući da će napraviti ekspanziju u rastu tog budžeta i razvlastiti entitete. Naravno to se nije desilo, potpuno pogrešan koncept“, istakao je Dodik.
BiH
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a u velikom je strahu od presude Suda BiH najavljene za narednu sedmicu, a nakon okončanog sudskog procesa koji se protiv njega godinu dana vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Zbog procesa koji je vođen isključivo protiv njega kao pojedinca i odgovorne osobe koja je potpisivala ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prije toga poništio i koji su se odnosili na neobjavljivanje presuda Ustavnog suda BiH u RS i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika u RS, sada suočen s eventualnim posljedicama isključivo njegovog čina, Dodik je spreman uvući čitav entitet, ali i državu u krizu i haos samo kako bi spasio sebe, svoju poziciju i sačuvao moć.
Iz „arsenala“ brojnih prijetnji Dodik je povukao i onu da će Narodna skupština RS sve zaključke od 2010. godine naovamo pretočiti u zakone.
Otvorene prijetnje
Brojne od tih zaključaka je Ustavni sud BiH ranije već proglasio neustavnim i stavio van snage, a one donesene krajem 2024. godine poništio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dodik sada ponovo najavljuje da će NSRS preispitati svoju odluku o učešću u reformi Oružanih snaga BiH, odnosno najavljuje organizovanje vojske RS, te prijeti da će zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske.
Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvajao u NSRS uglavnom bez glasova većih opozicionih stranaka i to Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnosili su se na izlazak zvaničnika iz tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane, te su predviđali formiranje entitetskih agencija.
Narodna skupština RS usvojila je u decembru 2021. godine niz zaključaka kojima je bilo predviđeno donošenje zakona o uspostavljanju vojske RS, visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, kao i entitetske uprave za indirektno oporezivanje.
Sudeći prema Dodikovoj najavi NSRS bi trebala „oživjeti“ i neustavni zaključak o graničnoj liniji između dva entiteta u BiH i pretočiti ga u zakon.
Nema sumnje da će vladajuća većina u NSRS, kao i dosada „slijepo“ slijediti Dodikove upute i da će slučaju osuđujuće presude njihovom šefu, pokušati ga spasiti radikalnim potezima i štiteći i sebe i njega kriti se iza kolektivne odgovornosti.
Ugrožavanje mira
Dodikove najave su veoma opasne i evidentno je da on do naredne srijede želi što više „zapaliti“ atmosferu i huškačkom retorikom dizati tenzije do usijanja.
U zemlji u kojoj se skoro 30 godina nakon rata priča o ratu i u kojem je mir „na staklenim nogama“ Dodikovi potezi su velika prijetnja i miru i sigurnosti i stabilnosti.
Posebno se to odnosi na eventualni poziv koji bi kadrovima SNSD-a u oružanim snagama BiH, ili policijskim agencijama poput SIPA-e, Granične policije, Obavještajno-sigurnosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela uputio Dodik.
Jer, od čovjeka koji prijeti i državi i njenim institucijama, a i građanima svašta se može očekivati, pa i da izda naredbe svojim kadrovima u Oružanim snagama i policijskim agencijama štetne i opasne po državu i njene građane i u konačnici po mir.
Sve podsjeća na devedesete
Dodik je već unio pometnju i nemir svojim prijetnjama, a sada je pitanje da li su njegovi kadrovi na pozicijama na državnom nivou, naročito oni u sigurnosnom sektoru spremni da se odupru njegovim opasnim pozivima ili već čekaju da spremno izvrše ili možda već izvršavaju neku njegovu naredbu koja ne može biti na dobrobit većine građana ove zemlje, naročito onih u FBiH?
U ovom trenutku građani, naročito oni s iskustvom žrtve agresije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s pravom se pitaju jesu li institucije spremne da ih zaštite i od potencijalnih agresivnijih napada u režiji Milorada Dodika i njegovih sljedbenika i pristalica, piše Raport.
Jer, ko god je doživio i preživio rane devedesete i početak agresije na BiH, ne može se oteti utisku da ovi februarski dani podsjećaju na one u februaru 1992. godine, nakon kojih znamo šta je uslijedilo.
BiH
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira

U odgovoru na upit Klix.ba su najprije naveli da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine te su napomenuli da je sigurnost Bosne i Hercegovine važna za region, Evropu i NATO. Uvjeravaju da neće dozvoliti ugrožavanje mira.
“Nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum ili da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje posvećen partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom. Podržavamo misiju Althea koju Evropska unija provodi u okviru aranžmana Berlin Plus. Produbljujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa zemljom, i kroz NATO-ovo sjedište u Sarajevu i nedavno uspostavljenu ćeliju za podršku političkom djelovanju. Podržavamo reformske napore, uključujući Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta”, poručili su.
U NATO-u očekuju od političara u Bosni i Hercegovini da rade svoj dio posla.
“Prijetnje secesijom, unutrašnji politički sukobi, retrogradne i nacionalističke ideje narušavaju teško stečenu stabilnost ove države. One su destabilizirajuće i opasne. Od vitalnog značaja je da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini ulože istinski napor u provođenju reformi, na dobrobit svih građana, i doprinosu pomirenju, trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je ključno za sigurnost Bosne i Hercegovine i regionalnu stabilnost”, dodaju.
Podsjećamo, prvostepena presuda Dodiku i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću bit će izrečena 26. februara u 13 sati. Dodik je najavio dvodnevni miting u Banjoj Luci te mogućnost ponovnog formiranja vojske RS-a ako bude proglašen krivim.
BiH
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”

“Sve je u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom”, rekao je Kovačević i dodao da se čeka trenutak za usvajanje novog Ustava.
On je pozvao sve građane Republike Srpske da dođu na narodni miting u utorak, 25. februara, sa kojeg će biti poručeno, kako navodi, “da niko ne može suditi Republici Srpskoj, koja će da odbrani svoja prava i sve vrati u okvire ustavnog poretka”.
“RS će imati jasan odgovor koji će biti radikalan. Ranije smo rekli da postoji opcija A i B, a ova druga je radikalna. Ovdje je riječ o tome da se sudi predsjedniku RS jer je izvršavao obaveze na koje Ustav obavezuje. On po Ustavu RS izražava državno jedinstvo RS. Kada sudite nekome ko izražava državno jedinstvo, samo zbog toga što je radio nešto na šta ga Ustav obavezuje, onda je jasno da sudite svim građanima”, tvrdi Kovačević u izjavi za RTRS.
On također smatra, iako po struci nije pravnik, da se na taj način sudi pravu građana RS-a da biraju i da je to jasan signal da je ovo prvi korak ka tome da RS u potpunosti nestane.
“Građani treba da shvate da ovdje nije riječ ni o kakvim strankama, pojedincima, već o našem pravu da postojimo i sami donosimo odluke o svojoj sudbini i odluke na koje na osnovu Ustava imamo pravo”, rekao je Kovačević, koji je delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
On je naglasio da građani RS jasno, jedinstveno i nedvosmisleno stoje uz rukovodstvo RS-a, no to nije tačno, s obzirom da postoje mnogi koji se protive okupljanju i ne planiraju doći na isto.
“Državu čini teritorija, narod i narodna vlast koja ima legitimitet. Republika Srpska sve to ima, zato se toliko snažno bore protiv RS i svih prava koja su joj zagarantovana. Pitaju nas ovih dana šta će to da bude odgovor Republike Srpske, a naš odgovor je jednostavan – Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i Dejtonski sporazum”, poručio je Kovačević.
-
Cazinprije 6 dana
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 dana
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 dana
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 dana
Uhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 dana
Ubica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login