Connect with us

BiH

RS između dva predsjednika: Dodikove izjave usaglašene sa Karadžićevim devetojanuarskim govorom iz ’92.

Published

on

“Bosnu i Hercegovinu su razbili gospodo, razbili su svim ovim postupanjima. Razbili su izmišljanjem novog imena za naciju; Bošnjačka, pribavljajući samo sebi to, izmišljajući bosanski jezik”.

Ovo je 9. januara 1992. godine kazao Radovan Karadžić, obraćajući se na Skupštini srpskog naroda, održanoj u sarajevskom hotelu Holiday Inn. Datum održavanja ove sjednice, 9. januar, slavi se kao dan Republike srpske. Kompletan stenogram sa sjednice možete pročitati na ovom linku, a u nastavku izdvajamo najznačajnije detalje i zaključke koji su, praktično, bili uvod u rat u BiH i stvaranje etnički čiste teritorije u okviru Bosne i Hercegovine koja je nazvana Republika Srpska. Izjave ratnog predsjednika Republike Srpospke Radovana Karadžića od 9. januara 1992. godine uporedit ćemo sa izjavama aktualnog predsjednika Republike Srpske – Milorada Dodika. Karadžić je, kako vidimo, 9. januara 1992. godine kazao da je su Bošnjaci i bosanski jezik “izmišljeni”, piše istraga.ba

“Bosanski jezik ne postoji i bošnjački narod ne može nametati taj jezik svima u BiH, jer je to majorizacija koja se neće dozvoliti“, kazao je 20. decembra 2016. godine Milorad Dodik.

“Bošnjaci kao narod ne postoje”, ponovio je Milorad Dodik u avgustu 2021. godine u Beogradu.

Idemo dalje. Ratni predsjednik Republike srpske Radovan Karadžić je 9. januara 1992. godine govorio i o priznavanju Vlade Bosne i Hercegovine.

“Jedinstvene vlade Bosne i Hercegovine nema. Postoji zajednička vlada u kojoj učestvujemo i mi. Učestvujemo ali nećemo priznati ni jednu značajnu, krucijalnu odluku te vlade do koje se dođe putem preglasavanje srpskog naroda i predstavnika srpske nacionalne zajednice“, rekao je 9. januara 1992. godine Radovan Karadžić.

Milorad Dodik, 29 godina kasnije.

“Ostajemo čvrsto pri stavu da ne učestvujemo o odlučivanju u Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara i Parlamentu BiH, osim što predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija mora da zakaže neke sednice te institucije. Ministri SNSD-a neće učestvovati u odlučivanju u Savjetu ministara BiH, osim što su danas učestvovali u donošenju odluke o privremenom finansiranju institucija BiH. Takva odluka je u interesu RS i ljudi iz RS, jer će njom biti omogućena isplata plata za oko sedam hiljada ljudi iz Republike srpske“, rekao je 28. septembra 2021. godine Milorad Dodik.

Radovan Karadžić,u svom obraćanju 9. januara 1992. navodi da jedinstvena BiH više nije moguća.

“Povratka nema i mislim da niti ima mogućnosti na povratak na jedinstvenu Jugoslaviju, jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu niti ga konačno treba da bude. Ovo je proces, ovo je razvoj. Bosna i Hercegovina se diferencira”, otkrio je 9. januara 1992. godine Radovan Karadžić konačni plan.

 

Milorad Dodik, trideset godina kasnije.

“BiH neće moći opstati zbog istog razloga zbog kojeg nije opstala Jugoslavija. U BiH postoje tri naroda. Dva od njih, Hrvati i Srbi, jako su nezadovoljni. Muslimani žele stvoriti unitarnu državu u kojoj bi oni bili dominantan narod”, izjavio je Milorad Dodik 23. januara 2022. godine u intervjuu za španski list El Mundo.

U svom govoru održanom 9. januara 1992. godine, Radovan Karadžić je govorio i o “mirnom razlazu”.

“Mi se slažemo da sva rješenja donesemo mirnim putem i dogovorom. Ali nema više nikakve mogućnosti da neko govori u ime Bosne i Hercegovine a da to što on govori u ime Bosne i Hercegovine bude protivno bazičnim interesima opstanka srpskog naroda”, rekao je 9. januara 19912. godine Radovan Karadžić

Milorad Dodik, tri decenije kasnije.

“Došlo je vrijeme da pokušamo još jednom aktivirati mehanizam mirnog razlaza u BiH”, kazao je Dodik 24. maja 2022. godine.

Radovan Karadžić je 9. januara 1992. godine posebno bio nezadovoljan izvještavanjem Televizije Sarajevo (iz koje je nastao BHRT.

“Zar jedinstvena Bosna i Hercegovina ima šansu kada je pridjev –srpski-atribut-srpsko na TVSA i „Oslobođenju“ poprimilo pežorativan karakter. Je li to naša jedinstvena Bosna i Hercegovina, je li to naša jedinstvena televizija koju je najmanje u jednoj sredini izgradio i finansirao srpski narod”, rekaoje Karadžić u svom govoru.

Aktualni predsjednik Republike srpske o javnom servisu BiH.

“BHRT nije objektivna televizija niti zajednički servis, već je, kad god može, protiv Srba”, izjavio je u aprilu 2022. godine Milorad Dodik.

Ratni zločinac Radovan Karadžić je 9. jaunira 1992. godine govorio i o tendencijama da se u biH napravi “muslimanska država”.

“Oni hoće da ostvare svoje nacionalne države. Slovencima je to uspjelo, Hrvati to pokušavaju da naprave na teritoriji koja zaista njima ne pripada, vjerovatno će na toj teritoriji i uspjeti. Muslimanima je po svoj prilici draža mala muslimanska Bosna i Hercegovina nego cijela Jugoslavija koja bi u isto vrijeme bila i muslimanska”, rekao je Karadžić 9. januara.

Milorad Dodik, intervju za beogradsku Politku.

“Muslimani u BiH manipulišu rezultatima popisa iz 2013. godine jer im je stalo da prikažu da ih je više od 50 odsto da bi stvorili islamsku državu u Evropi“, kazao je Dodik 3. jula 2016. godine.

Radovan Karadžić o ministru vanjskih poslova BiH 1992. godine.

“Zar jedinstvena Bosna ima šanse dok jedinstveni ministar inostranih poslova krstari Istokom i Zapadom i traži za Bosnu i Hercegovinu nešto što mi ne damo, od prijema u Zajednicu islamskih zemalja do drugih zahtjeva od kojih se kosa diže na glavi. Je li to naš ministar inostranih poslova? Nije. Jedinstvenog ministra vanjskih poslova više nema. To je njihov ministar vanjskih poslova”, kazao je Radovan Karadžić 9. januara 1992. godine

Milorad Dodik, tri decenije kasnije o ministrici vanjskih poslova BiH.

“Bisera Turković ni juče pred Savjetom bezbjednosti UN nije bila ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, već izaslanik bošnjačke politike koju u Predsjedništvu zastupaju čak dva člana. Gospođa Turković je, moljakajući za nastavak protektorata u zemlji u kojoj je ministar, prevazišla Biseru koja je iz svijeta donosila urme dok su građani BiH iz Srbije dobijali vakcine i spasavali gole živote”, izjavio je Milorad Dodik 30 juna 2021. godine.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije