“Mensur Kurtić, nastavnik engleskog jezika iz Brčkog, stekao je časnu titulu hafiza Kur’ana, nakon što je uspješno u Sarajevu proučio cijeli Kur’an napamet pred eminentnom Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Njegovo putovanje do ove prestižne titule trajalo je četiri godine predanog rada i truda.

Mensur je hifz učio pred mr. Emir-ef. Hasanovićem, imamom Atik Savske džamije u Brčkom, koji je imao čast biti njegov muhafiz (mentor) kroz ovaj veličanstveni proces.

Učenje Kur’ana napamet zahtijeva neizmjernu posvećenost, strpljenje i vjeru.

Hafiz Mensur Kurtić je svojim radom, uz Allahovu pomoć, dokazao da su trud i predanost ključni za postizanje ovakvog uspjeha

Ova titula ne samo da je veliki uspjeh za Mensura i njegovu porodicu, već i za cijelu zajednicu u Brčkom.

Hafiz Mensur Kurtić sada predstavlja inspiraciju i uzor svima koji žele posvetiti svoj život Kur’anu i njegovom učenju.

Molimo Uzvišenog Allaha da Mensuru, njegovoj porodici i muhafizu podari sreću i bereket na oba svijeta te da ovaj uspjeh bude izvor blagoslova za cijelu zajednicu.

Vrijedi napomenuti da je hafiz Mensur džematlija Atik-Savske džamije, a pored njega naš džemat ima i kurra hafiza Samira Hodžića, navedeno je na stranici Atik Savska džamija.

Argument.ba

Onda kada se srce čvrsto preda Allahu i osloni na Njega, te se ne prepusti zlim iluzijama, niti ga obuzmu slutnje i strepnje, pa se čvrsto pouzda u Allaha i teži k Njegovim blagodatima, tada će ga napustiti sve te brige i žalost, proći će ga mnoge tjelesne i srčane bolesti, a ujedno, srce će ostvariti mnogo snage, rasprostranjenosti i sreće koje je nemoguće riječima objasniti.

Od najkorisnijih lijekova protiv srčane neuroze, naprotiv, i protiv svih ostalih tjelesnih bolesti, jeste snaga srca da ostane neuznemireno i da ne reaguje na raznorazne iluzije i pretpostavke koje prouzrokuju ružne misli. Onda kada se čovjek prepusti samoobmani iluzija, to za posljedicu ima da čovjekovo srce obuzmu negativne misli, poput razmišljanja i straha od raznih bolesti, ili srdžba, mučna rastresenost koja proizilazi iz očekivanja da će mu se nešto ružno desiti i obuzimaju ga crne slutnje. Ovim čovjek još dublje tone u brige i žalost, a to povlači za sobom tjelesne i srčane bolesti, uništava živce kao da je preživio mnogobrojne stvarne nesreće.

Onda kada se srce čvrsto preda Allahu i osloni na Njega, te se ne prepusti zlim iluzijama, niti ga obuzmu slutnje i strepnje, pa se čvrsto pouzda u Allaha i teži k Njegovim blagodatima, tada će ga napustiti sve te brige i žalost, proći će ga mnoge tjelesne i srčane bolesti, a ujedno, srce će ostvariti mnogo snage, rasprostranjenosti i sreće koje je nemoguće riječima objasniti.

Koliko je samo u bolnicama psihičkih bolesnika, oboljelih od posljedica prepuštanja iluzijama, zlim slutnjama i strepnjama. Koliko je snažnih ličnosti, čvrstog karaktera koje su radi toga slomljene, a o labilnim osobama da ne govorimo. Mnoge je to dovelo do bezumlja i ludila. Od ovoga se može sačuvati samo onaj koga Allah sačuva i izliječi, zato treba tražiti od Allaha da ga pomogne u borbi sa samim sobom, kako bi odbacio ono što ga uznemiruje. Uzvišeni je rekao:

“…onome koji se u Allaha pouzdaje, On mu je dovoljan.“ (Et-Talak, 3)

To znači da mu je Allah dovoljan u svemu onome što ga zaokuplja, bilo da je od vjere ili dunjaluka.

Čovjek koji se oslanja na Allaha ima snažno srce.

Na njega nemaju utjecaja zle slutnje i sterpnje, niti ga uznemiravaju nedaće jer zna da je to proizvod slabosti duše i da imaju svoj korijen u strahu koji nema osnove. Uz to, on zna da je Allah zajamčio sigurnost i zaštitu onome ko se na Njega potpuno osloni. Zato se čvrsto oslanja na Allaha, siguran u Njegovo obećanje i time postigne da ga prođu brige i uznemirenost. Allah mu zato olakšava teškoće, žalost mu zamjenjuje radošću, a strah sigurnošću.

Molimo Uzvišenog Allaha da nam podari zdravlje i jako srce, koje će biti postojano i koje će se potpuno osloniti na Allaha jer čovjeku takvog srca Allah, azze ve dželle, obećao je svako dobro i otklanjanje neprilike i šteta.

Izvor:  Korisna uputstva za sretan život

Autor:  Imam Abdur-Rahman b.

Nasir es-Sa’di, rhm.

Za Akos.ba priredila:  Medina Kanlić

Kad biramo supružnika, često se fokusiramo na vlastitu sreću, vlastitu udobnost i ličnu povezanost.

Ali postoji nešto što moramo zapamtiti – kada birate muža, ne birate samo partnera  već i oca za svoju djecu. Vaša djeca će odrasti uz ljubav, vodstvo i primjer koji on daje.

Ugledat će se na njega, učiti od njega i nositi taj uticaj sa sobom kroz život. Dok ti možeš da biraš svog muža, tvoja djeca ne mogu da biraju svog oca.

Oblikovat će ih njegovi postupci, njegove vrijednosti i karakter.

Dakle, sestro moja, ohrabrujem te da mudro izabereš, ne samo za sebe, već i za dragocjene duše koje će doći na ovaj svijet, inšallah.

Odabirom dobrog čovjeka, dajete svojoj djeci najbolji mogući temelj – oca koji voli i boji se Allaha, onoga koji će ih voditi mudrošću i suosjećanjem.

Čovjek koji će ih naučiti važnosti poštovanja, dobrote i pravednosti. Ovo nije odluka koju treba olako uzeti. Izaberite nekoga ko će voditi primjerom, ko će njegovati vjeru vaše djece, i ko će vas oboje podržati u odgoju na način koji je Allah zadovoljan.

Zapamtite da vaš izbor u tom pogledu može oblikovati generacije koje dolaze, a to je odgovornost koju nosite sa velikom čašću. Molim se da vas Allah uputi u ovoj odluci, blagoslovi vas sa ljubavlju, brižnim i pravednim partnerom, i podari vašoj djeci najbolje očeve. Neka Allah čuva tebe i tvoju buduću porodicu i podari ti mir u ovom važnom izboru.

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Uzvišeni Allah, objavio je: ”I za one koji se odupiru onima koji ih ugnjetavaju. Nepravda se može uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se Allah će nagraditi; On, uistinu, ne voli one koji nepravdu čine. Neće odgovarati onaj koji istom mjerom uzvrati za pretrpljenu nepravdu, a odgovaraće oni koji ljude tlače i bez ikakva osnova red na Zemlji remete; njih čeka bolna patnja. Strpljivo podnositi i praštati – tako treba svaki pametan postupiti.” (Eš-Šura, 39-43.)

Ovi ajeti su dio niza ajeta u kojima se nabrajaju svojstva i karakteristike onih kojima je Allah obećao Džennet na Ahiretu, a to su sljedeće kategorije:

– oni koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju;

– oni koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi, opraštaju;

– oni koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od onoga čime smo ih opskrbili udjeljuju. (Eš-Šura, 36-38.)

A zatim slijedi konačni opis onih kojima je obećan Džennet, detaljno naveden u ajetima s početka teksta. To su oni koji ne šute pred nepravdom i ne prihvataju nepravdu i tiraniju, već na nepravdu uzvraćaju istom mjerom, kako bi je zaustavili, i kako tlačitelji ne bi ustrajali u svom zulumu i tiraniji. Uzvišeni Allah voli ove ljude, jer se suprotstavljaju tlačiteljima koje On mrzi.

Ako malo bolje obratimo pažnju na ovaj niz ajeta, vidjet ćemo da se čak u pet ajeta objašnjavaju stanja suočavanja s nepravdom, dok se svojstva i kvalitete, koje bismo mogli nazvati miroljubivim, spominju samo u tri ajeta u ovom nizu.

Nema sumnje da je to važno i da Uzvišeni Allah želi da vjernik bude jak na istini, jer je to osnovna pretpostavka za otklanjanje društvene nepravde i pozitivnu reformu društva. Na to upućuje i hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem je rekao: ”Jak vjernik je bolji i draži Allahu od slabog vjernika, a u obojici je dobro.” (Muslim)

Kada je hazreti Ebu Bekr, radijallahu anhu, preuzeo vođstvo islamske države, među prvim stvarima koje je spomenuo po stupanju  na dužnost, bila je njegova obznana da muslimani imaju pravo prigovoriti mu i ispraviti ga ako vide da na bilo koji način krši šerijatski zakon.

Naime, on je u svom uvodnom obraćanju, rekao: ”Pokoravajte mi se dok se ja budem pokoravao Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a ako se ja ne budem pokoravao Allahu i Njegovom Poslaniku, niste mi se dužni pokoravati.”

A što se tiče hazreti Omera, radijallahu anhu, on je bio i ostao primjer pravednog muslimanskog vladara, ali je također bio poznat po tome što je žestoko kritikovao muslimane koji su pretjerivali u svom asketizmu i isposništvu, govoreći im: ”Ne umrtvljujte našu vjeru, Allah vas umrtvio.”

Jer, Allah želi da islamski ummet bud ponosan, dostojanstven i snažan, a ne da bude ponižen i slab, jer je to ummet koji je zadužen Allahovom poslanicom i sprovođenjem Njegovog Šerijata na zemlji. Stoga je htio da vjernici budu jaki u pokornosti Njemu, jer ko god je pokoran Allahu, on ne može činiti nepravdu ili nasilje, ali isto tako, on ne trpi nepravdu, nasilje i poniženje, svejedno da li se nepravda i nasilje činili njemu ili drugim muslimanima.

saff.ba

U novoj 2025. godini muslimani će dočekati sveti mjesec ramazan te potom dva Bajrama, ramazanski i kurban ili hadžijski Bajram.

Prema kalendaru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini prvi dan ramazana odnosno početak posta je subota, 01. marta 2025. godine, piše N1.

Također, Lejletu-l-kadr biće u srijedu, 26. marta 2025. godine.

Bajrami 2025. godine

Prvi dan Ramazanskog bajrama je nedjelju, 30. marta 2025. godine. Bajram-namaz u Sarajevu biće klanjan u sedam sati i 12 minuta.

Drugi odnosno Kurban-bajram biće u petak, 06. juna 2025. godine.

Nekoliko dana kasnije, Nova hidžretska godina je u četvrtak, 26. juna 2025. godine.