Vlada USK-a usvojila je danas Budžet Unsko – sanskog kantona za 2025. godinu i po hitnom postupku ga proslijedila Skupštini na razmatranje. Utvrđen je u iznosu nešto većem od 390,5 miliona maraka. Premijer Hušić i ministri nadaju se da će ga skupštinski zastupnici usvojiti do kraja godine i tako osigurati nesmetane finansijske tokove od prvog dana naredne godine…                                                                                                                     

–  Budžet USK-a za 2025. godinu veći je za 22 miliona u odnosu na prošlogodišnji i iznosi oko 390,5 miliona maraka. Ukoliko ga potvrdi Skupština, nakon osam godina dobit ćemo budžet na vrijeme, što će biti velika prednost i olakšanje za rad Vlade. Sudeći po njegovoj strukturi, dobrim dijelom je razvojni , a najveći izdatak čine plate budžetskih korisnika koje su, kao i većina grantova, značajno uvećane.

Danko Jakšić ministar finansija USK-a izražava nadu da će Skupština USK-a usvojiti i Prijedlog budžeta u narednoj sedmici i da će nakon osam godina Kanton imati budžet donesen prije Nove godine. To bi, kako navodi ministar Jakšić bilo jedno veliko rasterećenje za ovaj Kanton. Time bi Vlada od naredne godine krenula u punom kapacitetu i ne bi imala odluku o privremenom finansiranju čime bi bili spriječeni u realizaciji samog budžeta.

Kako bi stvorili uslove za da budžet bude što prije operativan, umjesto u Nacrtu, proslijedili su ga u skupštinsku proceduru po hitnom postupku. U zakonskom roku završen budžet rezultat je, ističe premijer Nijaz Hušić,  dobre saradnje i odnosa na relaciji izvršne i zakonodavne vlasti odnosno socijalnih partnera. Domaćinski odnos spram budžetske kase vidljiv je i u tome što ove godine nije bilo rebalansa, već su se sredstva osigurala internom raspodjelom između resora. Na taj su način pokrili i izdvajanja koja su trebala biti finansirana federalnim sredstvima, koja su tek jučer odobrena na hitnoj sjednici Vlade Federacije BiH. 

Premijer Hušić napominje da se ne radi o sredstvima za iduću već za ovu godinu, i podsjeća kako je Vlada ove godine značajno unaprijedila primanja porodilja koje nisu u radnom odnosu, a tu su i ugovori sa nosiocima stambenog zbrinjavanja mladih ljudi u ukupnom iznosu od milion maraka, javlja Rtvusk.

Zakašnjela federalna sredstva, skoro 24 miliona, uključena su u Prijedlog budžeta za 2025. ali kao donacija. Osim budžeta, Vlada je danas usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi. Namjera je da se uskladi sa federalnim propisima, a nakon što ga Skupština usvoji treba proći javnu raspravu. Članovi Vlade razriješili su dosadašnjeg, a na funkciju novog direktora Službe za zapošljavanje USK-a imenovali Nedžada Zukanovića.  

• Broj osoba bez važeće lične karte je porastao za 16.669, a onih bez važeće vozačke dozvole za 32.224. Podaci upućuju na rastući broj građana koji ne posjeduju osnovne identifikacione dokumente, ističu u Agenciji za identifikacione dokumente BIH. Saznajemo, i u USK  veći je broj nevazećih ličnih karata i vozačkih dozvola.

  –  Ličnu kartu Bosne i Hercegovine trenutno nema više od  260.000  građana, a ni zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole nije podnio veliki broj njih, pa je tako bez ovog dokumenta skoro 300 000 ljudi, podaci su Agencije za identifikacione dokumente. Na području USK imamo veliki broj ličnih karata čiji je rok važenja istekao, potvrdili su u MUP USK.

Video prilog RTVUSK pogledajte OVDJE.

Unsko-sanski kanton trebao bi do proljeća 2026. godine dobiti savremeni Dijagnostičko-terapijski centar koji će djelovati u okviru kantonalne bolnice u Bihaću.

– Na jučerašnjoj sjednici Skupštine USK, zastupnici su dali zeleno svjetlo za uspostavljanje javno-privatnog partnerstva za realizaciju ovog projekta. Pacijentima će biti omogućen pristup naprednim dijagnostičkim i terapijskim metodama koje trenutna kantonalna bolnica u Bihaću nema.

Vrijednost investicije je 45 miliona maraka, a polovinu sredstava bi trebala obezbijediti Vlada USK.

Skupština USK usvojila je na jučer održanoj sjednici odluku o uspostavljanju javno-privatnog partnerstva za projekat izgradnje Dijagnostičko-terapijskog centra u sastavu Kantonalne bolnice u Bihaću.

Zastupnici su dali podršku ovom, kako su ga nazvali, generacijskom projektu, čija realizacija je počela 2021. godine kroz Zakon o javno-privatnom partnerstvu.

Opširniju priču o Dijagnostičko-terapijskom centru pogledajte u TV Dnevniku RTVUSK.

Za Asmiru, za majku troje malene dječice koju želi gledati kako odrastaju, udruženje Pomozi.ba pokreće apel sa brojem 17046. Pozivom donirate 2 KM. Molimo vas za podjelu apela.

Asmira Burnić iz Sanskog Mosta već godinama vodi najtežu borbu svog života, borbu protiv raka. Ona boluje od karcinoma dojke sa metastazama na kostima i jetri. Njena životna priča nije samo priča o bolesti, već o nevjerojatnoj snazi i hrabrosti žene koja se ne predaje, koja se bori za svoj život, ali i za život svoje djece.

Ona je u trećoj trudnoći, tačnije sedmom mjesecu, osjetila kvržicu ispod pazuha, međutim, rečeno joj je da to nije ništa opasno. Tek nakon poroda, kada su počeli bolovi u kuku, uspostavljena joj je dijagnoza nakon koje joj se život u potpunosti promijenio.

Trending 

Uhapšen vlasnik građevinske firme zbog smrti radnika Šemsudina Ljajića (29)

Umjesto da uživa u najljepšim trenucima života, u radosti sa svojim novorođenim djetetom, Asmira je danima, sedmicama, mjesecima, provodila vrijeme u bolnici, boreći se sa neumoljivim bolovima i neizvjesnošću. Nakon toga, 2018. godine joj je urađena mastektomija desne dojke i limfnih čvorova sa desne strane. Potom su uslijedile naredne kemoterapije.

Asmira je svoju borbu vodila uz ogromnu podršku svoje porodice i prijatelja. Mi smo joj također ranije donirali sredstva za lijekov, ali liječnici su joj preporučili još šest ciklusa terapija koje koštaju 15.029,98 eura. Ovaj iznos je prevelik za porodicu koja se već godinama bori sa sve većim troškovima liječenja.

Ali, Asmira je žena koja se ne predaje. Ona nije samo borac za sebe, ona je borac za svoju djecu, za svoju porodicu.

Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate. Za klijente Intesa Sanpaolo Banke omogućena je donacija putem m-Intesa mobilne aplikacije, jednokratno ili uz svaki nalog plaćanja. Korisnici Sparkasse Banke mogu vršiti uplate direktno i bez naknade putem funkcije “Doniraj” u aplikaciji SIMPL, uz navođenje svrhe uplate.

Računi za uplate 

Za uplate iz BiH

NLB Banka d.d.

132-260-20223371-17

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d.

141-306-53201196-79

ZiraatBank BH d.d. Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank d.d. BiH

199-496-00059682-82

Primalac:

Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Asmira Burnić

Za uplate iz inostranstva – Pomozi.ba Austrija 

Erste Bank

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Primalac/Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Svrha/Verwendungszweck: Asmira Burnić

PayPal

paypal1@pomozi.ba

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope

SWIFT: INGBNL2A

IBAN: NL63INGB0675431905

St.: Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Asmira Burnić

U Vladi Federacije BiH danas bi svečano trebala biti uručena Urbanistička saglasnost za radove Prve faze izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać, sa pripadajućom infrastrukturom kao složene građevine, saznaje Fena.

Nakon ispunjavanja svih odredaba Zakona o prosfornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, stvoreni su uvjeti za izdavanje ključnog dokumenta koji vodi do načelnog odobrenja za građenje, s obzirom da je ovaj kompleks tretiran kao složena građevina.

Ova faza iz Urbanističke ima svoje 4 podfaze: Faza 1A izgradnja poletno sletne staze u dužini 1800 metara, Faza 1B izgradnja platforne ili stajanke za 3 putnička mlazna aviona referetne oznake Airbus 220 100, Faza 1C izgradnja objekata visoke gradnje i partera na južnoj strani kompleksa; Faza 1D izgradnja osnovne staze uz poletno sletnu stazu, odvodnih kanala i aeronautičke prilazne rasvjete.

“S obzirom na to da su se stvorili svi uvjeti iz našeg zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti, koji je upućen u februaru ove godine, u skladu sa zakonskim odredbama iz ove domene, odnosno Zakona o korištenju zemljišta na nivou FBiH, sutra će biti svečano uručena urbanistička saglasnost od resornog ministarstva, odnosno federalnog ministra Željka Nedića. Taj dokument je ključan u realizaciji načelnog odobrenja za građenje i konačnog odobrenja za gradnju. To je dokument koji stavlja pečat na protekle tri godine rada i svega onoga što je ova uprava u tom pravcu poduzimala”, potvrdio je Feni direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić.

Dodao je kako su zakonodavne prepreke usporavale proces, ali da je projekt iznjedrio važne lekcije koje bi mogle unaprijediti zakonsku regulativu u oblasti infrastrukture, uključujući cestovnu, željezničku i zračnu.

“Kroz ovaj projekt, kojeg možemo nazvati pilot projektom, identificirane su manjkavosti zakonske regulative, posebno u oblasti zračnog saobraćaja. U narednom periodu moramo imati usaglašene zakonske okvire na nivou Federacije BiH i države. Već su stavljene odredbe u nacrte zakona o BHANSA-i i BHDCA-u, kojima će JP Aerodrom Bihać biti prepoznat. Vjerujem da će ti zakoni biti usvojeni u prvom kvartalu naredne godine”, pojasnio je Hadžić.

Naredni koraci uključuju završetak dokumentacije za načelno odobrenje za građenje, nakon čega se očekuje raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova do kraja prve polovine iduće godine.

“Urbanistička saglasnost je vrlo kompleksan dokument s obzirom na složenost gradnje. Prva faza izgradnje aerodromskog kompleksa ima četiri podfaze, koje uključuju sve potrebne elemente za uspostavljanje zračnog saobraćaja. Ova urbanistička saglasnost omogućava novi iskorak prema načelnom odobrenju za građenje u skladu sa Zakonom o građenju Federacije BiH”, rekao je Hadžić.

Govoreći o dosadašnjim postignućima, Hadžić je naglasio kako je uvođenjem nove strategije krajem 2021 godine i radom u zadnje tri godine na obimnoj projektno-tehničkoj dokumentaciji, ishodovanje mnogih dokumenata koji su dostavljeni u zahtjev za izdavanje urbanisticke te otkupu zemljišta od 800.000 kvadratnih metara, koje se sada nalaze u vlasnistvu JP, stvoreni su uvjeti za dobijanje iste.

Ističe kako sve ovo ne bi bilo bez velikog doprinosa Vlade FBiH koja je jedini finansijer ovog projekta i koja je osigurala 35 miliona KM od čega je utrošeno oko 21 milion KM kroz Odluke Vlade FBIH od 2017. godine pa do danas, a koja su transverirana kroz budžet Federacije BIH gdje je JP Aerodrom Bihać došao u situaciju da dobije ovaj dokument u vidu Urbanističke saglasnosti.

“Također, uz ostvarenu saradnju sa državnim agencijama za ovu oblast u BiH ( BHDCA i BHANSA) i sa njihovim instrukcijama i odobrenjima na projektnu dokumentaciju i aktivno praćenje, svakako je doprinijelo sa stručnog aspekta, dobijanju Urbanističke saglasnosti”, ističe Hadžić

Dodaje da, ukoliko sve bude išlo po definisanoj dinamici i osiguraju se ostala sredstva od 14 miliona KM i dodatnog novca za 2025. godinu kroz budžet FBiH, kao i usvajanja 2 ključna zakona na nivou BiH, zakona iz domene BHDCA i BHANSA-e, u drugom kvartalu 2025. godine moći objaviti javni poziv za izvođenje radova na lokaciji u skladu Urbanističkom i Načelnim odobrenjem.

“Svjesni smo šta je bilo s projektom u prošlosti, šta smo zatekli prije tri godine i gdje smo danas. To govori o intenzitetu rada ove uprave, koja je radila na obimnoj dokumentaciji i strategiji za realizaciju projekta”, kaže Hadžić.

Plan je da cijeli kompleks bude stavljen u upotrebu kroz dvije do tri godine, uz usklađenost svih planova i aktivnosti, uključujući bilateralni sporazum s Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora.

“Sve mora ići koordiniranim radom kako bi infrastruktura, po završetku, bila spremna za upotrebu”, zaključio je direktor JP Aerodrom Bihać.

FENA