Općinsko vijeće Sanski Most donijelo je odluku o formiranju turističke zajednice u tom gradu te se pristupilo procesu sudske registracije, a očekuje se da će do kraja maja biti završena propisana zakonska procedura što je i prvi uvjet osnivanja jedne ovakve ustanove.
“Mi smo izabrali direktora i upravljačku strukturu. Sve te funkcije su privremene i sada će se ići sa raspisivanjem javnih poziva za imenovanje kadra na te pozicije. Osim toga, na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća pripremili smo tačke prijenosa vlasništva, ali je to uslovljeno završavanjem pravnog dijela do 25. maja kada je planirano da se održi sjednica. Naš je plan da to završimo što ranije, kako bi već u ovoj godini spremno dočekali turističku sezonu koja u Sanskom Mostu počinje od polovine jula do početka augusta kada nam dolazi najviše turista i dijaspore”, kaže načelnik Općine Sanski Most Faris Hasanbegović.
Općinsko vijeće je već usvojilo grant za turizam koji iznosi 200.000 KM, a na idućoj sjednici treba biti usvojen i Plan rada novoformirane Turističke zajednice. Ako sve bude išlo po planu, krajem maja ove godine Sanski Most bi i zvanično imao Turističku zajednicu čije bi sjedište bilo u samom centru grada za što je već planiran prostor.
“Od tog trenutka oni počinju s radom, imaju vlastiti budžet i mogu krenuti s aktivnostima. Ako se taj pravni dio ne završio do 25. maja, spremni smo i da odgodimo sjednicu Općinskog vijeća jer su nam to najznačajniji materijali koje smo planirali usvojiti”, ističe Hasanbegović.
Unsko-sanski kanton je ranije imao zakon koji je dozvoljavao svakoj općini da ima svoju turističku zajednicu. To je neko vrijeme bilo izmijenjeno i formirana je Kantonalna turistička zajednica koja je početkom mandata prošlog saziva Skupštine USK-a ukinuta zbog, kako je tada obrazloženo, nepružanja željenih rezultata. Zastupnici su tada, pored ukidanja Turističke zajednice USK-a, usvojili zakon da se sve ponovo vrati na lokalne zajednice.
“Ovdje je postojao ured Kantonalne turističke zajednice. Radili su određenu turističku signalizaciju, neke stvari su radili, ali to nije zadovoljilo stvarne potrebe lokalne zajednice koje se razlikuju od općine do općine. Tako da ove lokalne turističke zajednice imaju više smisla jer lokalne zajednice najbolje poznaju okolnosti u kojima treba formirati turističke ponude”, pojašnjava Hasanbegović.
Dodaje kako će osnovni cilj novoformirane Turističke zajednice u Sanskom Mostu biti osmišljavanje sadržaja koji bi zadržali turiste, koji dolaze ali ostaju samo nekoliko sati, koliko je potrebno da se posjete i razgledaju turističke destinacije u tom gradu, piše Raport.
“Kada su u pitanju turističke posjete Sanskom Mostu, najviše imamo naše dijaspore koja ljeti dolazi kući i ujedno posjećuje sve te destinacije. Međutim, u posljednje vrijeme je trend da s njima dolaze i njihovi prijatelji iz zemalja u kojima naša dijaspora živi, a imamo određene turističke destinacije koje smo tokom proteklih nekoliko godina revitalizirali i tu nam najviše dolaze domaći turisti iz okolnih gradova, ponajviše iz entiteta Republika Srpska. Ono što nam je potrebno je uvezivanje svih turističkih potencijala i ponuda kroz jednu instituciju kakva je Turistička zajednica”, ističe Hasanbegović.
Zamišljeno je da Turistička zajednica jedan dio aktivnosti obavlja u pravcu razvijanja infrastrukturnih projekata, drugi dio je predviđen za organizaciju manifestacija koje će se od sada dešavati u organizaciji Turističke zajednice, a treći dio predviđen je za uvezivanje turističke ponude, smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
