Jedan od glavnih krivaca za razvoj kardiovaskularnih bolesti jeste holesterol, koji se u velikoj mjeri ishranom može držati pod kontrolom.

Osobe sa povišenim holesterolom treba strogo da vode računa o tome šta unose u svoj organizam, a prof. dr Veroslava Stanković otkrila je u RTS Ordinaciji koja hrana i kako utiče na holesterol.

Jedna od preporučenih namirnica kod povišenih masnoća jeste integralna riža, a dr Veroslava je objasnila i zašto je to tako:

„Integralna riža ima dijetna vlakna koja su veoma važna kod povišenog holesterola jer za sebe vezuju višak masnoće i ugljenih hidrata. Dijetna vlakna se ne vare i izbacuju se kao takva iz organizma. A uz njih izbacujemo višak masnoća, odnosno šećera koji unosimo putem hrane.“

Dijetnih vlakana ima u opni voća i povrća, žitaricama i koštunjavom voću. Pa tako, kad je riječ o hljebu, žitaricama i njihovim zamijenama, zabranjeno je unositi bijeli hljeb, lisnato tijesto, grikalice, kornfleks, tjesteninu s jajima, a izdvojen je i krompir kao „nepoželjan“ i to u sljedećim oblicima – pire, restovan i pržen.

Od „narodnih lijekova“ za snižavanje hoesterola, dr Stamenković preporučuje jednu sasvim jednostavnu kombinaciju – jogurt i susam (sezam).

„Vrlo preporučujem, veoma je djelotvorna. Pije se 40 dana i poslije toga se vrijednosti djelimično snižavaju. Naravno, ovo uz adekvatnu ishranu za povišen holesterol. Ne mogu samo jogurt i susam da snize masnoće.“

Da li je krompir dobar?

„Pečen i kuhan jesu, i prohlađen, jer skrob kad se ohladi dobija funkciju dijetnih vlakana. Tada je smanjen i glikemijski indeks krompira, neće podizati šećer, neće imati uticaj na trigliceride.“

Doktorica je objasnila i koja vrsta mliječnih proizvoda se ne preporučuje, a to su: punomasno mlijeko i jogurt, kiselo mlijeko sa velikim procentom masnoće, topljeni punomasni sirevi, pavlaka, kajmak, mliječni namazi i šlag. U dozvoljene namirnice iz ove grupe spadaju mlijeko i jogurt do 2,8 odsto mm, i polumasni sirevi do 35 odsto mm.

Ono što je vječita dilema kod većine koji vode računa o holesterolu jeste da li je bolje da uzimaju proizvode koji imaju jedan odsto ili su potpuno lišeni mliječnih masti.

„Kada se oduzme masnoća onda dobijamo neukusan proizvod. Moraju da se dodaju ugljeni hidrati kako bi se postigla određena kalorijska vrijednost, kako bi se postigla gustina dodaje se skrob koji je šećer. Tako da praktično imamo ugljenohidratnu bombu. Procenat od 2,8 mm je sasvim u redu, neće uticati na holesterol.“

Doktorka je upozorila i na namirnicu koju većina kupuje na pijacama, a to je domaće ovčije mlijeko čiji procenat mliječnih masti ide i do šest odsto.

Koje meso treba izbjegavati?

Od mesa, mesnih prerađevina, jaja i ribe, u grupu dozvoljenih spadaju: bijelo pileće i pureće, a od riba – skuša, sardina, tuna, haringa, losos i oslić, dok oni koji imaju problema sa povišenim holesterolom ne bi trebalo da jedu žumanca, već samo bjelanca. U zabranjene namirnice spadaju crveno meso (i batak i karabatak ulaze u ovu grupu), mesne prerađevine (salame, čvarci, slanina), kao i iznutrice.

Na pitanje koliko je meso odgovorno za skok holesterola, dr Veroslava kaže:

„Zavisi koje meso. Ako je svinjetina, ona je i te kako odgovorna. Ovo meso je značajan izvor zasićenih masnih kiselina. Preživari imaju visoke trans masne kiseline. Pokazalo se, pak, da te trans masne kiseline koje su prirodno stvorene su sasvim drugačije od onih nastalih vještačkim putem. Kao u margarinima koji se koriste za pravljenje kolača i peciva.“

Kad je riječ o voću i povrću, iz ove grupe namirnica ništa nije zabanjeno, samo se peporučuje ograničenje unosa koštunjavog voća (do 30 g tri puta nedjeljno) i smanjen unos sokova od cijeđenog voća. Dvije voćke u toku dana, odnosno 200 g sitnog voća, sasvim je dovoljno za odrasle osobe, dok je za djecu ta količina nešto veća – 300 g.

Od ulja zabranjeni su loj, tvrdi margarini (upravo oni koji se koriste za pripremu kolača i peciva), kao i majonez.

„Kombinacija maslinovog ulja i limuna, u ranim jutarnjim časovima kada se uzima, može da snizi holesterol. To je jedan od djelotvornih ‘prirodnih lekova’ koji djeluje na jetru. Čišćenjem jetre se zapravo poboljšava njen metabolizam i na taj način sprečava nastanak viška holesterola“, zaključila je dr Stamenković, prenosi „Stil„.