Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt jutros je gostovao na BHRT-u gdje je govorio o svojim nedavnim odlukama koje je nametnuo, izmjenama Ustava FBiH te formiranju Vlade FBiH.
S obzirom da Milorad Dodik od početka stupanja na funkciju Schmidta na mjesto visokog predstavnika negira osporava njegovu poziciju, Schmidt kaže da se ipak ne osjeća nepoželjno.
“Pa dobro, svašta se priča. Naučio sam da ljudi ovdje mnogo pričaju, ali kada je riječ o činjenicama u cijelom tom slijedu ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo nasljednika, a ovdje je bitan put u Evropskoj uniji. Ne osjećam se uopće nepoželjno. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa i izjava i ima tu nekih koji se nikako sa mnom ne žele sastati. Čak nije otišao u Mostar kako se ne bi sa mnom susreo. Ima mnogo ljudi koji nisu u politici, a koji su otvoreni prema meni””, odgovara Schmidt.
Za sljedeću sedmicu ponovo su zakazani protesti građana ispred zgrade OHR-a, a s obzirom da to neće biti prvi put da se građani okupljaju u znak protesta na Schmidtove odluke i izmjene, on pak odgovara da su demonstracije i protesti uvijek dobri dok god su mirni.
“Demonstracije su osnovno ljudsko pravo koje svako smije da ima i jednostavno sve je to dobro dok su one mirne. Svako ima pravo da kaže šta želi. Međutim, ono što mi nedostaje – put, kako doći do svojih ciljeva. Ustvari, demonstracije, sva ta traženja, to je nešto što je do Parlamenta. On je taj koji treba da dopuni Dejtonski sporazum, 14 tačaka evropskih normi, presude – sve je na parlamentu. Ja sam spreman i rado ću pomoći ali ne želim da ja stalno, u okviru svojih kompetencija reaguje. Tu mora tražiti izlaz. Treba raditi Parlament”, kaže visoki predstavnik.
“U FBiH je situacija uvijek malo komplikovanija”
Na pitanje voditelja Zvonka Komšića da li smatra da je donio dobre odluke sada i u oktobru te da li su kritike prema njemu opravdane, Schmidt kaže je proveo odluke koje su trebali donijeti oni koje je izabrao narod.
“Kaže se priča se, zašto je donio odluke nakon izbora. Ja sam proveo te odluke koje trebaju donijeti oni koji su izabrani. U FBiH ste imali rekord, vladu koja uopće nije bila birana u Parlamentu i to je rekord, ne znam da je to ikada bilo na svijetu. Moji prethodnici su također imali različite blokade, ali najvažnije je ono što smo uradili”, pojašnjava Schmidt i nastavlja:
“Ja sam ustvari pokušao popuniti rupe u zakonu, u Ustavu FBiH, niko nije mogao reći šta se događa ako se rukovodstvo federacije ne može dogovoriti i ako Parlament dođe u situaciju da ne može glasati. Ja sam za sadašnje rješenje uzeo jedna prijedlog, a na parlamentu je da donese trajno rješenje”, kaže Schmidt. Dodaje, također, da je u FBiH uvijek situacija “malo komplikovanija” i da mora unijeti u materiju kako bi došlo do razvoja unutar nje.
Schmidt je potom komentarisao i navode da je u kontaktu sa Andrejem Plenkovićem i, donekle, ide u korist HDZ-u i strankama okupljenim oko HNS-a.
“Hajmo to knjižiti u onaj konto – uvijek se traži ko je za nešto kriv. Dakle, za razliku od Dodika, Plenković sa mnom razgovara. Ima mnogih koji me pozivaju i preporučuju, ali ja sam taj koji donosim odluke. Ja ih donosim sam i niko drugi, a više bih volio da ih donese parlament”, kaže on.
S obzirom da je i prije intervencije visokog predstavnika 2. oktobra, na dan izbora, bilo špekulacija kako će on reagovati, Schmidt kaže da duguje građanima i građankama BiH te da je mogao pogodovati samo njima.
“Eh, bilo je puno špekulacija kako ću ja postupiti 2. oktobra, sve su špekulacije, ja znam šta sam dužan BiH građanima i građankama, možda su i Amerikanci špekulisali, ali nisu mogli na njih utjecati”, dodaje.
Sada, nakon intervencije prošle sedmice, o tome da li je nova Vlada FBiH zapravo njegova vlada, Schmidt odgovara:
“Nije moja vlada, nju je birao parlament i ona odgovara parlamentu. Oba doma naroda sada moraju odlučivati o izmjenama izbornog zakona. Sada, šta će Vlada FBiH i Nikšić uraditi je njihov zadatak, a sve će to detaljno pratiti EU. Oni su ti koji žele da BiH ide naprijed”, naglašava Schmidt.
Na konkretno pitanje da li je pogodovao HDZ-u i strankama okupljenim oko HNS-a, Schmidt odgovara indirektnim pitanjima koliko je u vladi sa SDA bilo ministara sa HDZ-om.
“Bilo ih je šest, koliko ih je sada? Više ili manje? Do sada je bila vlada u tehničkom mandatu i nigdje nisam vidio da HDZ ili SDA mora biti negdje”, ujedno odgovara Schmidt.
Potom, prokomentarisao je Schmidt i izjave Milorada Dodika i činjenice da ne želi da razgovara sa njim.
Za njega, Schmidt smatra da je Dodik u prilici da prokocka jednu važnu šansu; kaže da je on konstruktivan na državnom nivou, ali da se politika ne sastoji do toga da se ne razgovara sa ljudima.
“Bilo bi dobro da razgovara sa mnom”, zaključuje Schmidt.
O Dodikovim izjavama i pitanju državne imovine
Također, prokomentarisao je i Dodikove najave da će na entitetskim linijama postaviti jedinice MUP-a RS koje će vršiti kontrolu. Kako Schmidt kaže, ne postoje unutrašnje granice u BiH te da je Dejtonski sporazum taj koji je odgovoran za entitete, ali da on ne razumije kako neko dolazi na ideju da ukine postojanje FBiH ili RS.
“Retorika, nekad je treba i podnijeti. Ako bi se išlo na bilo koji način u smjeru secesije, ja mogu samo reći da ću ja reagovati. Dejton predviđa državu i kad pogledam oko BiH, svi susjedi, pa čak ni u Beogradu, niko ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH”, ističe Schmidt.
O pitanju državne imovine kao jednog od trenutno najvažnijih pitanja, Schmidt kaže da je u komisiji koja se bavi ovim pitanjem sjede stručnjaci i da će njihova imena biti poznata ali za sada ne jer ne želi politizirati komisiju.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović govorit će pred Vijećem sigurnosti UN-a gdje će, kako je to danas potvrdio, biti prisutan i Schmidt.
Na pitanje šta ako Cvijanović ospori legitimitet visokog predstavnika u BiH, Schmidt odgovara da će u tom slučaju dobiti odgovor od UN-a koji joj se neće dopasti.
Također, Schmidt je iskoristio priliku i izrazio najdublje saučešće porodicama žrtava, djece, koja su nevino stradala tokom jučerašnjeg masakra u beogradskoj osnovnoj školi.
