Connect with us

BiH

Schmidt o imovini u BiH: I u Istočnoj Njemačkoj sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine

Published

on

Visoki predstavnik Christian Schmidt danas se obratio na konferenciji za novinare, i to nakon sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC). Najviše je govorio o pitanju državne imovine i transparentnosti izbornog procesa. Imao je i poruku za Milorada Dodika.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je odlučna u namjeri da podržava Bosnu i Hercegovinu onoliko dugo i intenzivno koliko je to potrebno. Vrlo je zadovoljan PIC-ovom podrškom koju je dobio kao visoki predstavnik.”Saglasni smo oko toga nakon nekoliko sastanaka koje smo održali i iskoristio bih priliku da kažem da smo imali impresivnu podršku radu visokog predstavnika”, ukazao je.

Integritet izbornog procesa

Kao jedno od važnih pitanje je istakao kako ponovo vratiti povjerenje birača u izborni sistem.

“Intrgritet izbornog procesa mora biti ojačan, a kada to kažem, znamo da je to predmet rasprava – da li je integritet bio na odgovarajućem nivou. To je jedan najvažnijih uslova na putu ka Evropskoj uniji”, napomenuo je Schmidt.

Nije zadovoljan što državne vlasti ni nakon dva pokušaja nisu usvojile prijedloge za poboljšanje integriteta izbornog procesa. Među tim prijedlozima je bio i prijedlog bivše SDA-ove državne parlamentarke Alme Čolo, a koji je utvrdila na osnovu konsultacija i sa Uredom visokog predstavnika (OHR).

“Ako se vratimo na prijedlog Čolo, onda smo se mogli vratiti na ‘Aprilski paket’ i stvari se od tada nisu toliko promijenile. Neka ponovo pokušaju. Pozitivno sam iznenađen da je bila spremnost da se radi na tome, što se odnosi i na SDA”, dodaje.

Državna imovina

Visoki predstavnik je u nastavku govorio o pitanju državne imovine. Poručio je da se mora usvojiti državni zakon kojim će se to regulisati, kako je izjavio, fer pristupom – da niko ne bude isključen. Kako je naglasio, pomalo je iznenađen da se pitanje državne imovine povezuje sa nekim drugim temama.

“Govorim o imovini koja se može nalaziti bilo gdje, kao što je npr. sportska dvorana koja je nekada pripadala socijalističkoj Jugoslaviji i trebalo bi da bude jasno kome sada pripada”, istakao je.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina 2001. bila među republikama bivše Jugoslavije koje su potpisale sporazum o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije.

Govoreći o radu OHR-ove stručne grupe za državnu imovinu, ponovio je da je njihov zadatak da utvrde prijedlog rješenja koje će razmatrati domaće vlasti. Za njega je pitanje državne imovine tehničko pitanje. Tvrdi da, kako je rekao, nema puno tajni i radi se o onome što je otvoreno.

“Mislim da ih (ekspertnu grupu) trebamo ostaviti u njihovoj privatnosti, da rade i ako se dođe do odluka, onda treba ići u javnost. Grupa stručnjaka nije da donese odluke, već da ima prijedloge, sagleda stvar sa pravnog stanovišta, kao što se navodi u odlukama Ustavnog suda i da ima okvir za provedbu”, kazao je.

Podijelio je i iskustvo rada po pitanju poljoprivrednog zemljišta na području bivše Istočne Njemačke.

“U sopstvenoj zemlji sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine u Istočnoj Njemačkoj. Našao sam način da svi dobiju ono što im je potrebno za njihovo funkcionisanje. U suštini vidimo da u skladu sa međunarodnim pravom, prvo se govori da pravo prvo polaže država, ali to ne sprečava da se nađe razuman način za kompromis oko toga šta kome pripada i šta ko može koristiti”, mišljenja je Schmidt.

RS i Dodik

Tema njegovog obraćanja bile su i secesionističke poruke iz Republike Srpske. Poručio je da su one neprihvatljive i da oni koji idu u tom pravcu se igraju, a oni koji se sa tim igraju se zapravo igraju sa budućnosti države te će trpiti velike posljedice međunarodne zajednice.

Za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD) je napomenuo da ga ne prihvata kao visokog predstavnika, ali da ga sluša svaki dan.

“Siguran sam da prati sve što radim i neću mu dati na čast da zna koje korake poduzimam”, dodaje.

Dotakao se i finansijske situacije u RS-u, naveo je da treba početi sumnjati u tvrdnje vlasti ovog entiteta da nemaju finansijskih problema.

klix

BiH

Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)

Published

on

By

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.

“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.

Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.

“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.

Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.

Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.

“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.

“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.

Nastavi čitati

BiH

Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima

Published

on

By

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Zakon o južnoj interkonekciji oglasio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Milanović kaže da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji i njihovim interesima.”Zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH usvojen je u parlamentu Federacije BiH bez glasova legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i usprkos njihovom protivljenju, a zapravo je usvojen pod političkom prisilom, ovoga puta, američkog ambasadora u BiH. Nametanje odluka i zakona po tuđoj volji i za tuđe interese ne pomaže pretvaranju BiH u funkcionalnu državu – kako to pokušavaju predstaviti njeni inozemni gubernatori – nego ponižava i sustavno rastače BiH kao državu”, kaže Milanović.

Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.

“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.

Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.

“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.

Nastavi čitati

BiH

Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega

Published

on

By

Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.

Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.

Prodor hladne fronte

Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.

U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.

Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.

Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.

Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.

Nastavi čitati

BiH

Cvijanović: “Želimo jačanje saradnje s NATO-om”, Rutte naglasio: “Nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”

Published

on

By

Generalni sekretar NATO saveza Mark Rutte ugostio je danas u Briselu predsjedavajuću Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, a s kojom će održati sastanaka o nastavku saradnje NATO-a i BiH.

Na konferenciji za medije, Rutte i Cvijanović su se obratili javnosti, a prvi čovjek NATO-a izjavio je kako podrška Alijanse Bosni i Hercegovini ostaje jaka.

“Naša posvećenost Bosni i Hercegovini ostaje jaka. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovarat ćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo. NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH. Sigurnost BiH je važna za alijansu i regiju i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”, rekao je Rutte.

Ponovio je kako je mir ključan za cijelu regiju i da BiH može računati na NATO podršku.

S druge strane, Cvijanović se zahvalila Rutteu na mogućnosti da razgovaraju o brojnim temama.

“Sretna sam zbog mogućnosti da razgovaramo o svim ovim stvarima. Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj ‘areni’ na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo potpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, zaključila je Cvijanović.

Nastavi čitati

BiH

“Prvi sin RS-a”: Milorad od Banje Luke napravio glavni grad, a Draško mračni grad

Published

on

By

To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik

– Predsjednik Republike Srpske Milorad od Banje Luke je napravio glavni grad, a Draško Stanivuković mračni grad i nismo svi isti, razlika je kao nebo i zemlja, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika RS Igor Dodik.

– Milorad Dodik je sa dva poslanika svoje stranke formirao Vladu i postao premijer. U gotovo nemogućim uslovima pridobio je podršku i povjerenje 41 poslanika iz drugih stranaka i preuzeo odgovornost. Ujedinio je Republiku Srpsku koja je iz rata izašla podijeljena na ‘istok‘ i ‘zapad‘. Ujedinio je i policiju rastavljenu na proste faktore, kazao je on.

On je rekao “da samo Milorad Dodik zna šta je sve radio da bi spriječio sukob i sve policajce stavio pod istu kapu, a nije se krio iza drugih i čekao da donesu odluku”.

– Preuzeo je odgovornost. To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje. Radio je sve za dobrobit Republike Srpske i njenih stanovnika, a nije išao od vrata do vrata i pokazivao slike, budući da nisu postojale društvene mreže. Radio je, nije folirao i glumio, istakao je Dodik za Srnu.

Sa druge strane, kaže Igor Dodik, Draško Stanivuković ima sedam odbornika i nije u stanju da ubijedi njih još devet da ga podrže, jer bježi od rada i od odgovornosti.

Naučen je da drugi odgovaraju, da drugi rade, a on da se slika i objavljuje na društvenim mrežama, rekao je Igor Dodik.

On je ukazao da se Dodik vodio gestom “uradi sam”, a Stanivuković – “brigo moja pređi na drugoga”.

– Ovog puta će morati preuzeti odgovornost, a mi iz SNSD nećemo više dozvoliti da se kiti tuđim perjem i sve ono što su uradile prethodne gradske i republičke vlasti predstavlja svojim uspjehom. Narod više neće obmanjivati, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Maloljetnički brakovi u BiH: Majka prodala kćerku za tri hiljade maraka, jedan otac zamijenio za litru rakije

Published

on

By

Sklapanje maloljetničkih brakova u BiH je ozbiljan društveni problem, a nedostatak statističkih podataka i sistemske organizacije, dodatno otežava cijelu situaciju i u kontekstu kažnjavanja onih koji djecu prisiljavaju na sklapanje takve vrste zajednica.

Iako je problem sklapanja maloljetničkih brakova ranije bio primarno vezan za romske zajednice, gdje su se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodavale maloljetne djevojčice, sada se izašlo iz tog okvira. Takva djeca u konačnici su žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima.

Iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, navode da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, navodeći neke od primjera s kojima su se dosad suočili.

Kako kaže predsjednica udruženja Indira Bajramović, zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćerku za tri hiljade KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije, piše Klix.

Foto: A. K./Klix.ba

“Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Šta više, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama”, kaže Bajramović.

Na maloljetničke brakove tjeraju i dječake

Prema dosadašnjoj praksi, na sklapanje maloljetničkih brakova više se ne tjeraju samo djevojčice, nego i dječaci. U sprečavanju takve pojave veliku ulogu imaju centri za socijalni rad, koji nerijetko dobijaju informacije o potencijalnom dogovoru za sklapanje maloljetničkog braka.

“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete i socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”, kaže direktorica Centra za socijalni rad Lukavac Amira Hodžić.

Iako je riječ o krivičnim djelima i kazne su propisane zakonima, sklapanje bračne zajednice između maloljetnika, u Bosni i Hercegovini se dešava i dalje.

“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu i tako dalje. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava pa ne reagiraju”, kaže Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli.

Foto: A. K./Klix.ba

O ovoj temi se govorilo tokom okruglog stola u Tuzli, kojeg je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a učesnici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova u kontekstu naše zemlje i Tuzlanskog kantona.

Ukazano je na važnost postojanja statističkih podataka u kontekstu broja sklopljenih maloljetničkih brakova i sistemske organizacije, što bi pomoglo u otkrivanju onih koji djecu prisiljavaju na brak te njihovog adekvatnog kažnjavanja.

Zakonski propisane kazne

Inače, prema porodičnim zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.

Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.

Također, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.

 

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije