Connect with us

BiH

Schmidt o imovini u BiH: I u Istočnoj Njemačkoj sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine

Published

on

Visoki predstavnik Christian Schmidt danas se obratio na konferenciji za novinare, i to nakon sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC). Najviše je govorio o pitanju državne imovine i transparentnosti izbornog procesa. Imao je i poruku za Milorada Dodika.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je odlučna u namjeri da podržava Bosnu i Hercegovinu onoliko dugo i intenzivno koliko je to potrebno. Vrlo je zadovoljan PIC-ovom podrškom koju je dobio kao visoki predstavnik.”Saglasni smo oko toga nakon nekoliko sastanaka koje smo održali i iskoristio bih priliku da kažem da smo imali impresivnu podršku radu visokog predstavnika”, ukazao je.

Integritet izbornog procesa

Kao jedno od važnih pitanje je istakao kako ponovo vratiti povjerenje birača u izborni sistem.

“Intrgritet izbornog procesa mora biti ojačan, a kada to kažem, znamo da je to predmet rasprava – da li je integritet bio na odgovarajućem nivou. To je jedan najvažnijih uslova na putu ka Evropskoj uniji”, napomenuo je Schmidt.

Nije zadovoljan što državne vlasti ni nakon dva pokušaja nisu usvojile prijedloge za poboljšanje integriteta izbornog procesa. Među tim prijedlozima je bio i prijedlog bivše SDA-ove državne parlamentarke Alme Čolo, a koji je utvrdila na osnovu konsultacija i sa Uredom visokog predstavnika (OHR).

“Ako se vratimo na prijedlog Čolo, onda smo se mogli vratiti na ‘Aprilski paket’ i stvari se od tada nisu toliko promijenile. Neka ponovo pokušaju. Pozitivno sam iznenađen da je bila spremnost da se radi na tome, što se odnosi i na SDA”, dodaje.

Državna imovina

Visoki predstavnik je u nastavku govorio o pitanju državne imovine. Poručio je da se mora usvojiti državni zakon kojim će se to regulisati, kako je izjavio, fer pristupom – da niko ne bude isključen. Kako je naglasio, pomalo je iznenađen da se pitanje državne imovine povezuje sa nekim drugim temama.

“Govorim o imovini koja se može nalaziti bilo gdje, kao što je npr. sportska dvorana koja je nekada pripadala socijalističkoj Jugoslaviji i trebalo bi da bude jasno kome sada pripada”, istakao je.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina 2001. bila među republikama bivše Jugoslavije koje su potpisale sporazum o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije.

Govoreći o radu OHR-ove stručne grupe za državnu imovinu, ponovio je da je njihov zadatak da utvrde prijedlog rješenja koje će razmatrati domaće vlasti. Za njega je pitanje državne imovine tehničko pitanje. Tvrdi da, kako je rekao, nema puno tajni i radi se o onome što je otvoreno.

“Mislim da ih (ekspertnu grupu) trebamo ostaviti u njihovoj privatnosti, da rade i ako se dođe do odluka, onda treba ići u javnost. Grupa stručnjaka nije da donese odluke, već da ima prijedloge, sagleda stvar sa pravnog stanovišta, kao što se navodi u odlukama Ustavnog suda i da ima okvir za provedbu”, kazao je.

Podijelio je i iskustvo rada po pitanju poljoprivrednog zemljišta na području bivše Istočne Njemačke.

“U sopstvenoj zemlji sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine u Istočnoj Njemačkoj. Našao sam način da svi dobiju ono što im je potrebno za njihovo funkcionisanje. U suštini vidimo da u skladu sa međunarodnim pravom, prvo se govori da pravo prvo polaže država, ali to ne sprečava da se nađe razuman način za kompromis oko toga šta kome pripada i šta ko može koristiti”, mišljenja je Schmidt.

RS i Dodik

Tema njegovog obraćanja bile su i secesionističke poruke iz Republike Srpske. Poručio je da su one neprihvatljive i da oni koji idu u tom pravcu se igraju, a oni koji se sa tim igraju se zapravo igraju sa budućnosti države te će trpiti velike posljedice međunarodne zajednice.

Za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD) je napomenuo da ga ne prihvata kao visokog predstavnika, ali da ga sluša svaki dan.

“Siguran sam da prati sve što radim i neću mu dati na čast da zna koje korake poduzimam”, dodaje.

Dotakao se i finansijske situacije u RS-u, naveo je da treba početi sumnjati u tvrdnje vlasti ovog entiteta da nemaju finansijskih problema.

klix

BiH

Helez: Na pet mjesta proizvodimo dronove, a imamo i jače stvari – pozivam Dodika da to vidi

Published

on

By

“Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno”, kazao je za N1 ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

Helez je u Danu uživo ponovio da su postojali paravojni kampovi na području entiteta Republika Srpska, ali da su bili “privremenog karaktera” i da ih svake godine pohađaju “studenti i srednjoškolci”. Državni ministra je kazao kako je “50 svjedoka pred Tužilaštvom BiH” potvrdilo njegove navode.

Također, Helez je odgovorio i na optužbe članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović kako “huška na rat” odgovorivši da to ne radi, nego radi posao koji bi trebala raditi Cvijanović sa druga dva člana državnog predsjedništva.

Jučer je održana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona, ali i o zakonu o sudu. Vi ste iskoristili pravo veta i skinuli oba zakona sa dnevnog reda?

Nisam ja iskoristio pravo veta, ali sam upozorio predlagača da ću ga iskoristiti i onda je predlagač povukao zakon. Zbog čega sam to uradio? Prvo, taj zakon je zakasnio i drugo – nije prošao sve procedure, nije rezultat političkog dogovora. Nije mi odgovarala ni suština, u jednom članu se reguliše izbor Predsjedništva i govori se samo o tri kantona, što je nonsens i kontra svih presuda u Strazburu. Ključno je – da smo pustili da ovaj zakon prođe onda bi imali dva izborna zakona i to nema nigdje u svijetu. Bio sam opravdano protiv toga.

U prijedlogu HDZ-ovog zakona nema rješenja za slučaje “Sejdić i Finci”, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava, ali iz ove stranke opravdavaju zakon time što je “privremenog karaktera”?

Prvo ovaj zakon je kontra Ustava BiH i nije evropski.

Iz HDZ-a i jučer optimistični, iako je zakon povučen s dnevnog reda, nadaju se domaćem rješenju. Ima li uopšte mjesta za ovaj optimizam?

Vijeće ministara BiH funkcioniše. Normalno održavamo sjednice i usvajamo dnevne redove. Nema tu nikakvih problema. Nama je da se dogovaramo i radimo. Ono što usaglasimo to će ići.

A šta je sa radom Parlementa BiH?

To za Parlement trebate pitati nekoga drugog.

CIK je danas raspisala izbore za 6. oktobar i to na osnovu Izbornog zakona BiH, koji je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio 26. marta ove godine. Po kojem će zakonu glasati birači u Republici Srpskoj?

Jedan jedini je izborni zakon – to je ovaj što je nametnuo visoki predstavnik i on obavezuje sve strukture vlasti. Oni sami ne priznaju taj entitetski izborni zakon.

Zakon o sudu i dalje je sporan zbog lokacije. Sporan je bio i posljednji prijedlog po kojem bi Parlamentarnoj skupštini bio dat rok da se odredi mjesto novog apelacinog vijeća. Kako će ovo pitanje biti riješeno?

Govorim u lično ime, potpuno je nebitno da li će biti u Istočnom Sarajevu ili Banjaluci. Mislim da će to nakon dvije godine biti smješno da smo se prepirali oko toga.

Šta će biti sa daljim reformama, činjenica da smo zapeli na EU putu. Hoće li se nastaviti integracija nakon glasanja o rezoluciju o genocidu u Srebrenici, jer u ovom trenutku su podignute tenizije i na neki način je blokiran rad državnih institucija?

Rezolucija će biti usvojena, ništa se strašno neće desiti ovdje i u Srbiji. I dalje će život ići normalnim tokom. Dobro bi bilo da Srbija prizna genocid jer je to presuđeno na Sudu. Iskreno mislim da se tu najviše štete nanosi srpskom narodu, jer ako bi priznali genocid tačno bi se znalo ko je to uradi, ali ako se negira – stavlja se ljaga na cijeli narod, pa i državu Srbiju. Nama je ovdje živjeti, bila rezolucija ili ne. Nama će uvijek Srbija biti susjed i mi ćemo uvijek biti suverena država Bosna i Hercegovina.

Kako komentarišete optužbe na vaš račun Željka Cvijanović, iznesene pred Vijećem sigurnosti UN-a, da dajete ratnohuškačke izjave i da je BiH evropsko leglo “džihadista”?

Mi smo došli u tu tužnu, jadnu situaciju u Bosni i Hercegovini da je jedan čovjek u entitetu stavio sve pod svoju kontrolu. Imam osjećaj da, ne daj Bože, taj nesretni Dodik dođe u učionicu i pobije 30 đaka da bi Cvijanović rekla “svaka čast”. Ona je rekla da huškam na rat zato što pravim rezervni sastav, a to bi trebala raditi Cvijanović sa ostala druga dva člana Predsjedništva zato što su vrhovni komadantni OS BiH. Čudi me njeno neznanje, a i to da ima “džihadista” je mržnja prem BiH.

Šta je sa paravojnim kampovima u RS-u i proizvodnjom dronova, kako ste ranije izjavljivali?

Kampovi su postojali, bili su privremeni i oni se prave svake godine od studenata i srednjoškolaca. Mi imamo te informacije. Kada sam iznio to u javnost, pred Tužilaštvom BiH se javilo preko 50 svjedoka da je bilo kampova. Zar mislite da oni ne bi podnijeli krivične prijave protiv mene da nisam u pravu? Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno. Ja se ponosim namjenskom industrijom i ona je doživjela ekspanziju.

Pixabay

Ima li potrebe da se Bosna i Hercegovina naoružava?

Želim reći da su te priče o naoružavanju (u regiji) prenapuhane. Imamo sporazum o balansu u naoružavanju u regiji, sve se kreće u dogovorenim odnosima.

Kritikuju vas zbog izjave kako “imate plan” u slučaju pokušaja otcjepljenja dijela Bosne i Hercegovine?

Kakav bih ja bio ministar odbrane ako ne bih imao plan? Po stoti put kažem da nikada nijedan dio Bosne i Hercegovine se ne može otcijepiti. Može se desiti da to neko pokuša, ali onda se pokreću svi mehanizmi međunarodnih i domaćih institucija. Ne dao Bog da se desi rat, kao što je 1992., mi imamo Oružane snage. Svi obavještajni podaci, kojima raspolažem, kažu da je mirna situacija u državi. Ja ovo govorim da vide da ima ko braniti BiH i onda kada se uplaše kažu “naša država” i meni ih je tada drago slušati.

Nastavi čitati

BiH

Nema para za terapije, pacijenti umiru, a direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja povećana plaća za 30 posto

Published

on

By

Dvadeset petog aprila ove godine na prijedlog ministra zdravstva Vlada KS donijela je odluku o povećanju plaće do 30 posto od osnovne plaće direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muameru Kosovcu, koju potpisuje kantonalni premijer Nihad Uk.

Odluka je donesena “na osnovu pozitivnog poslovanja” pomenutog kantonalnog zavoda”.

“Uvećanje osnovne plaće direktoru Zavoda iz tačke I ove odluke, a saglasno članu 15. Zakona o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kantona Sarajevo, odobrava se na osnovu pozitivnog poslovanja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2022. godinu”, stoji u odluci, piše Raport.

U vrijeme kada nedostaje prijeko potrebnih lijekova, naročito potrebnih onkološkim pacijentima, kojima život sad visi o koncu, dok su kao olakšice uvedene elektronske uputnice, pa iskustva pokazuju da su umjesto olakšavajućih, otežavajuće okolnosti u pitanju, kad se magnetna rezonanca čeka po osam mjeseci, kad se nude zamjenske terapije koje često ne ferceraju na željeni način, dok su zidovi bolnica oronuli, dok po svim zdravstvenim institucijama nedostaje kadar…, dok nema para za sve nabrojano, a ima toga još, plaća direktoru Zavoda se povećava. I za to ima novca. Za pozitivno poslovanje.

Nastavi čitati

BiH

Subašić: Sad sam srela zločinca koji je pred mojim očima silovao žene. Neki su još u policiji, rade po opštinama, po parlamentima…

Published

on

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić obratila se na otvaranju objekta za odlaganje ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Govorila je o značaju ovog objekta i iskazala zahvalnost zbog njegovog otvaranja.

Ona je, između ostalog, kazala da je jutros prepoznala ratnog zločinca.

“Ja sam sad prije pet minuta srela zločinca, koji je pred mojim očima silovao neke osobe koje možda nikada to neće kazati. Vjerujte da neki još nose uniformu, evo ovdje u policiji, rade po opštinama, po parlamentima i nikad se nisu pokajali”, posvjedočila je Subašić.

Dodala je da zločince koji su silovali Bošnjakinje u periodu agresije na BiH viđa i u uniformama te zaposlene u općinama.

Sve majke svijeta je pozvala da slijede primjer majki Srebrenice u odgoju djece. Naglasila je da su djecu učile da ne mrze.

“Sve majke svijeta treba da uče od majki Bošnjakinja. Pet i po hiljada djece je ostalo bez roditelja, siročadi ta su djeca preživjela genocid ko i mi, mnoga nemaju ni fotografiju oca da vide kako izgleda, mi smo se izborile da odgojimo djecu da ne mrze i bez osvete. Pozivam sve majke: ‘Učite od nas i odgajajte djecu u ljubavi, ne u mržnji'”, poručila je Subašić.

Nastavi čitati

Najčitanije