Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Predsjednik Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina – Prijedor Edin Šupuković i odbornik u Skupštini opštine Bosanska Dubica (SDA) Jasmin Spahić boravili su u posjeti premijeru Unsko-sanskog kantona Nijazu Hušiću s kojim su razgovarali o životu bošnjačkih povratnika u bh. entitet RS.
Tokom sastanka bilo je govora o budućoj saradnji, realizaciji projekata te podršci održivom povratku Bošnjaka u dijelu Bosanske krajine koji se nalazi u entitetu Republika Srpska.
Premijer Hušić istakao je da Vlada Unsko-sanskog kantona podržava sve inicijative koje će doprinijeti razvoju i opstanku Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, piše Raport.
Sastanak je ocijenjen kao konstruktivan, uz obostranu spremnost za dalju saradnju na jačanju povratničkih zajednica i unapređenju infrastrukture u područjima gdje žive Bošnjaci u manjem bh. entitetu.
– Prošlu godinu obilježila su dva slučaja koja su uznemirila javnost, a radilo se o trostrukom ubistvu u Sanskom Mostu i napadu na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi.
Na sjednici Gradskog vijeća Bihaća, održanoj nakon duge i napete rasprave, donesena je odluka kojom se odobrava novi cjenovnik usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.
Prema novim odredbama, građani će sada plaćati 17,55 KM umjesto dosadašnjih 11,95 KM, što predstavlja povećanje od 47%. Odluku su podržali vijećnici vladajuće koalicije, njih 17, dok su protiv glasali predstavnici SDA, NES-a i Možemo bolje. Prije samog glasanja, uslijedila je kratka pauza radi dodatnih konsultacija i usaglašavanja stavova unutar vijećničkih klubova.
Nakon pauze, Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika za resor razvoja i komunalnih djelatnosti, obavijestila je prisutne da je usvojen zajednički prijedlog svih vijećničkih klubova o osnivanju radnog tijela.
Glavni zadatak ovog tijela biće temeljita analiza poslovanja JKP Komrad, uključujući finansijske tokove, strukturu prihoda i rashoda, kao i način raspodjele plata zaposlenika. Također, posebna pažnja biće posvećena broju zaposlenih, mjerama štednje, mogućnostima povećanja prihoda, te transparentnosti u prikazivanju finansijskih rezultata.
Osim toga, analizirat će se način upravljanja komunalnim otpadom, usporedba cijena sličnih usluga u Unsko-sanskom kantonu i Federaciji BiH, te kako ove promjene utiču na životni standard građana. Konačno, radno tijelo će predložiti novu metodologiju obračuna komunalnih naknada koja bi trebala biti pravednija i transparentnija.
Izvještaj i preporuke ovog tijela očekuju se u narednom periodu, a moguće je da će njihove zaključke Gradsko vijeće uzeti u obzir pri donošenju novih odluka o upravljanju komunalnim uslugama.
Plan proizvodnje drvnih sortimenata u Šumskoprivrednom društvu “Unsko-sanske šume” za januar 2025. godine uspješno je realiziran uz prebačaj u svim fazama rada – zaključak je prve sjednice Stručnog kolegija održane u Direkciji ŠPD-a u Bosanskoj Krupi.
“Sječa drvnih sortimenata na nivou preduzeća izvršena je sa 155 posto. Od planiranih 12.308 kubnih metara, usječeno je čak 19.046 kubnih metara svih drvnih sortimenata.
Plan sječe realiziran je s prebačajem u svim Šumarijama i Pogonu gospodarenja za općinu Bosansku Krupu”, istakli su u ŠPD Unsko-sanske šume.
Pored toga, izvoz drvnih sortimenata također je premašio planirane količine.
“Izvoz na nivou ŠPD-a izvršen je sa 137 posto, pri čemu je od planiranih 12.308 kubnih metara na međustovarišta izvezeno 16.898 kubnih metara svih drvnih sortimenata”, dodaju iz ŠPD Unsko-sanske šume.
Otprema drvnih sortimenata također je bila iznad plana, ostvarivši realizaciju od 111 posto.
“Od planiranih 12.308 kubnih metara, otpremljeno je 13.675 kubnih metara drvnih sortimenata, što je izuzetno dobar rezultat za ovaj period godine”, istaknuto je u ovom preduzeću.
Na sjednici je također odlučeno da će Uprava ŠPD-a nastaviti s ulaganjima u modernizaciju opreme i kapaciteta.
“Planirano je dodatno ulaganje u tešku mehanizaciju pri Podružnici ‘Građenje, mehanizacija i održavanje’ u Bosanskom Petrovcu, kao i u Podružnicu DI ‘Sanica’ Ključ, kako bismo osigurali još efikasniju i produktivniju proizvodnju u narednim mjesecima”, naglasili su u ŠPD Unsko-sanske šume.
S obzirom na štete koje su loše vremenske prilike prouzrokovale u određenim šumarijama, gdje je zabilježen značajan broj izvaljenih i prelomljenih stabala, Sektor pripreme proizvodnje i Sektor za zaštitu šuma dobili su zadatak da hitno izvrše doznaku stabala za sječu.
“Neophodno je brzo reagovati i sanirati štetu nastalu tokom zimskog perioda, kako bismo osigurali stabilnost i sigurnost u našim šumskim područjima”, zaključuju u ŠPD Unsko-sanske šume.
FENA
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Uhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
Ubica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
