Connect with us

USK

Senadu iz Ključa u ratu su ubijena 42 člana porodice: “Tri su mi brata ubijena za sofrom, sestra živa spaljena s još tri žene…”

Published

on

U Prhovu, selu u općini Ključ, 1. juna 1992. godine ubijeno je 53 mještana, među kojima 11 djece. To je tada bila četvrtina stanovnika ovog mjesta. Najmlađa žrtva je devetogodišnja Indira Medanović, a najstarija 84-godišnji Arif Medanović.

Tijela ubijenih pronađena su u dvije masovne grobnice. Jedna od njih je pronađena uz kuću Senada Medanovića, jednog od preživjelih.

“Tri su mi brata ubijena za sofrom, bratova kćerka imala je 18 godina kada je silovana i zaklana, snaha je zaklana, i sestra je živa spaljena s još tri žene“, prisjeća se Senad, koji se nakon služenja vojnog roka u Varaždinu i rada u Sloveniji vratio u rodni Ključ i tu dočekao rat.

Upozoravao je, kaže, porodicu na ono što bi se moglo desiti.

Advertisement

 

“Nisu vjerovali da će rat. Moje selo je bilo okruženo srpskim selima. Govorio sam da odemo, pobjegnemo na vrijeme, nisu vjerovali i nisu me poslušali”, govori za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Posmrtni ostaci članova njegove porodice, kako kaže, ekshumirani su u dvije masovne grobnice – pored porodične kuće, u kojoj je pronađeno ukupno 37 žrtava, i u Pećima – njih 17.

 

Advertisement

 

“Ubijena mi je porodica – tri brata, sestra, bratična, snaha, stričeva komplet porodica, od drugog strica šest članova, (…) 42 iz uže i šire porodice”, priča Senad, pojašnjavajući da su mu u drugoj grobnici, takozvanoj Ciganskoj dolini, nakon rata pronađena dva brata, stric, stričević i članovi očeve bliže porodice.

Kad je vidio da je počelo ubijanje, tog 1. juna Senad je od srpske vojske pobjegao preko šuma, krijući se na području Sanskog Mosta.

I danas se pita kako je uspio preživjeti.

Advertisement

“Njih desetak pucaju na tebe automatskim puškama. Ti bježiš i metak te ne okrzne. Ne znam da li me Bog čuvao da sad sve preživljavam”, govori.

S dvojicom naoružanih muškaraca kreće prema Bihaću tražeći spas. U jednom mjestu je ugledao dvije djevojčice kako se igraju.

“Dvadesetak dana prije toga sam doživio svu tragediju, otišao iz sela koje je poklano. Bez obzira na to, ne bih ih mogao ubiti. Ne da nisam hrabar, jesam, ali da to ne uradim. Prošao sam pored njih, djed je bio udaljen. Kosio je travu, ručna kosa mu je ispala od straha kad nas je vidio, trese se. Okrenuo sam se ovoj dvojici i rekao: ‘Ko im riječ kaže, strijeljat ću ga’, i nastavili smo svojim putem”, priča Senad.

Dan kasnije su zarobljeni, a on je, kaže, razmišljao da sebi “sam presudi”. Dvojica ljudi s kojima se kretao odvedeni su u kontejner, a Senad u magacin, gdje je uslijedilo mučenje.

Advertisement

 

 

“Tukli su me, slomili. U jednom trenutku ulazi djed kojega sam sreo nekoliko dana prije. Opsova im sunce, upita: ‘Znate li koga tučete?’ Odgovoriše: ‘Najvećeg ustašu u sanskoj dolini’, a on im reče: ‘Može biti i ustaša i mudžahedin, ali nije koljač.’ Ispriča im šta se desilo, kaže kako sam prošao sa dva momka i kako je čuo kad sam rekao da ću ih ubiti urade li šta unukama. Tad me spasio”, prisjeća se Senad i dodaje da mu djed jeste spasio život, ali ga nije mogao poštedjeti mučenja.

“Odveli su me u zgradu policije u Ključ na ispitivanje. Tu su me mučili i, u punom autobusu, odveli u logor ‘Manjača’. Na tom putu, gdje god su pored ceste vidjeli srpskog vojnika, zaustavili su autobus i rekli: ‘Uđite, imamo jedan kolač’, i dobijao sam batine”, priča.

Advertisement

U logoru “Manjača”, u štali za stoku u kojoj su boravili, dobija informaciju da su mu dva brata preživjela i da se nalaze na istom mjestu, u drugoj štali. Tu su, kako je saznao, dovedeni mjesec dana prije, nakon strijeljanja u Prhovu, u kome su mu ubijena druga trojica braće.

“Kad sam ujutro vidio braću, osjećao sam kao da nijednu modricu na tijelu nemam”, kaže Senad i dodaje da su i braća mislila da je on ubijen.

On je potom prebačen u logor “Batković”.

“Tad su nas Krajišnike – 252, od čega 33 Ključana, odvezli za ‘Batković’. Od ‘Manjače’ do ‘Batkovića’ sekunde jedne me nisu prestali tući. Nikako. Baš nikako“, kaže, prisjećajući se kako je tada kao “mudžahedin” izveden pred sud i osuđen na 19 godina zatvora.

Advertisement

U septembru 1995. godine vratio se kući, našao je uništeno selo, a njegov povratak ovjekovječio je fotograf Ron Haviv. Senad potom pronalazi prvu masovnu grobnicu uz porodičnu kuću, a pronalazak druge grobnice – pokrenuo je traume.

“Bio sam došao u takvu situaciju da nemam s kim kahvu popiti. Svi bježe od tebe. Svi se boje tvoje reakcije”, objašnjava te dodaje da je drvo s poznate fotografije Haviva posječeno, ali da je njegov sin zasadio novo, nastavljajući život simbolično.

Senad je svjedočio pred Državnim sudom, kada su 2013. godine, za zločine počinjene u Ključu u ljeto 1992., osuđeni Marko Adamović na 22 godine i Boško Lukić na 14 godina zatvora. Godinu dana kasnije, kazne su im smanjene za po dvije godine.

“Mnogo je jutara kad mi je teško što sam se probudio živ. Prvu jutarnju kahvu uvijek pijem sam. Nakon toga normalno razmišljam, ali svaku večer imam traume – probudim se mokar, u znoju, sanjam… Nisam plašljiv, hrabar sam – to me drži”, kaže Senad, govoreći kako su rane njemu iste “i prije 20 godina i sada”.

Advertisement

USK

Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS

Published

on

By

Predsjednik Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina – Prijedor Edin Šupuković i odbornik u Skupštini opštine Bosanska Dubica (SDA) Jasmin Spahić boravili su u posjeti premijeru Unsko-sanskog kantona Nijazu Hušiću s kojim su razgovarali o životu bošnjačkih povratnika u bh. entitet RS.

Tokom sastanka bilo je govora o budućoj saradnji, realizaciji projekata te podršci održivom povratku Bošnjaka u dijelu Bosanske krajine koji se nalazi u entitetu Republika Srpska.

Premijer Hušić istakao je da Vlada Unsko-sanskog kantona podržava sve inicijative koje će doprinijeti razvoju i opstanku Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, piše Raport.

Advertisement

Sastanak je ocijenjen kao konstruktivan, uz obostranu spremnost za dalju saradnju na jačanju povratničkih zajednica i unapređenju infrastrukture u područjima gdje žive Bošnjaci u manjem bh. entitetu.

Nastavi čitati

USK

Krajiški Herkules dobio tri decenije dugu bitku: Muju Hrnjicu napokon čekaju bolji dani

Published

on

By

Spomenik narodnom heroju Muji Hrnjici (Mustafa Turcalović, op. a.) koji već 30 godina propada u staroj tvorničkoj hali na periferiji grada u Velikoj Kladuši, napokon će dočekati bolje dane.
Kako je za Faktor potvrdio kipar i autor ovog spomenika Zlatko Dizdarević, kantonalna vlada, odnosno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, i Općina Velika Kladuša dat će potrebna sredstva za njegov spas.
Uložit će u restauraciju i konzervaciju, ali mislim da će ipak glavni posao odraditi Općina Velika Kladuša jer je prije izbora načelnik Boris Horvat obećao i uvrstio u program njegovog četverogodišnjeg mandata da se završi spomenik Muje Hrnjice, kao i Centar za kulturu, odnosno da se završi zgrada. U njegovom programu što se tiče kulture posebna briga i pažnja bit će usmjerena na zaštitu spomenika Muje Hrnjice, kojeg će, kako je davno bilo planirano, premjestiti na lokalitet Starog grada. Radove sigurno nećemo početi dok ne dođu topliji dani, jer sada je jako hladno – kazao je Dizdarević.
Pojašnjava da će se na lokalitetu Starog grada izgraditi posebna prostorija za Muju.
– To će raditi firma Miral. Napravit će se prostor 10x12x15 metara koji će se obložiti staklom, ili plesiglasom da se postavi  Mujo Hrnjica i da bude dostupan ljudima. Jako puno turista dolazi, kako naših ljudi iz dijaspore, tako i iz susjednih zemalja.
Za koji vremenski period će se on odliti u bronzu je velika stavka. Imam prijedlog da prenesem autorsko pravo i sva ostala prava na općinu i da oni kao vlasnici Muje Hrnjice to onda rješavaju, da ja ne budem vlasnik, jer šta god pokušam, nalazim na razna nerazumijevanja, zidove preko kojih više ne mogu ići – iskreno govori Dizdarević.
A upravo zbog spomenika Muji Hrnjici završio je na sudu. Općinski sud u Velikoj Kladuši donio je presudu da se spomenik ukloni iz prostorija koje su pripale Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija (ViK), ali nova vlast je, na sreću, tu odluku stopirala.
– Sadašnja vlast i načelnik općine su to stopirali jer ja moram završiti prvo taj stručni kiparski dio, a onda će se Mujo preseliti na Stari grad i mislim da će se postepeno lijevati kako imamo novaca. On se više neće morati rezati i mislim da će biti dobar mamac za turiste – tvrdi Dizdarević.
Spomenik Muji tri decenije živio je sudbinu Bosne preko koje su se slamala razna koplja, ali na kraju, baš kao i u narodnoj priči, izlazi kao pobjednik.
– Glavni krivci za stanje Muje Hrnjice su Kladuščani. Za ovih 30 godina promijenilo se jako puno načelnika, trebali su podnijeti teret. Ako Mujo ostaje ovdje, onda su Kladuščani trebali zasukati rukave, pomesti ispred svoje avlije. Za mene je poražavajuće da u posljednjih 30 godina nijedan načelnik nije dao ni jednu KM za restauraciju i konzervaciju Muje, a puna su im usta njega.  Sada su se stvari promijenile. Imam obećanje od načelnika Horvata – govori Dizdarević.
Poručuje da će biti najsretniji kada se sve završi jer on više nema snage za borbu.
Podsjetimo, Mujo Hrnjica se istakao u odbrani Krajine u mnogim ratovima na tom području u 17. stoljeću. O njemu su ispjevane pjesme i ispričane brojne legende. Jedna od narodnih predaja Muju Hrnjicu i njegovog brata Halila dovodi u vezu sa gorskom vilom, koja je prvog zadojila svojim mlijekom, a drugog rosom pored rijeke Kladušnice. Mujo je od toga zadobio veliku snagu i junaštvo, a njegov brat Halil ljepotu. Ono što je Herkules bio za antički svijet, to je Mujo Hrnjica predstavljao Krajišnicima.
Nastavi čitati

USK

Nezavisni odbor razmatrao stanje sigurnosti u USK

Published

on

By

  • Na sjednici Nezavisnog odbora , koja je održana danas, usvojen  je Izvještaj o radu Uprave policije  MUP-a USK za 2024.godin, kao i Izvještaj  o radu za januar ove godine. Članovi odbora  usvojili su i Informaciju o stanju sigurnosti  na području USK za period januar-decembar  prošle godine.

 –  Prošlu godinu obilježila su dva slučaja koja su uznemirila javnost, a radilo se o trostrukom ubistvu u Sanskom Mostu i napadu na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi.

Detaljnije informacije u  Dnevniku RTV USK donosi Suad Begić 

Nastavi čitati

USK

Građani Bihaća u šoku: Komunalne usluge poskupile za skoro 50%

Published

on

By

Formirano radno tijelo za analizu poslovanja JKP Komrad

 

Na sjednici Gradskog vijeća Bihaća, održanoj nakon duge i napete rasprave, donesena je odluka kojom se odobrava novi cjenovnik usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.

Prema novim odredbama, građani će sada plaćati 17,55 KM umjesto dosadašnjih 11,95 KM, što predstavlja povećanje od 47%. Odluku su podržali vijećnici vladajuće koalicije, njih 17, dok su protiv glasali predstavnici SDA, NES-a i Možemo bolje. Prije samog glasanja, uslijedila je kratka pauza radi dodatnih konsultacija i usaglašavanja stavova unutar vijećničkih klubova.

Nakon pauze, Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika za resor razvoja i komunalnih djelatnosti, obavijestila je prisutne da je usvojen zajednički prijedlog svih vijećničkih klubova o osnivanju radnog tijela.

Advertisement

Glavni zadatak ovog tijela biće temeljita analiza poslovanja JKP Komrad, uključujući finansijske tokove, strukturu prihoda i rashoda, kao i način raspodjele plata zaposlenika. Također, posebna pažnja biće posvećena broju zaposlenih, mjerama štednje, mogućnostima povećanja prihoda, te transparentnosti u prikazivanju finansijskih rezultata.

Osim toga, analizirat će se način upravljanja komunalnim otpadom, usporedba cijena sličnih usluga u Unsko-sanskom kantonu i Federaciji BiH, te kako ove promjene utiču na životni standard građana. Konačno, radno tijelo će predložiti novu metodologiju obračuna komunalnih naknada koja bi trebala biti pravednija i transparentnija.

Izvještaj i preporuke ovog tijela očekuju se u narednom periodu, a moguće je da će njihove zaključke Gradsko vijeće uzeti u obzir pri donošenju novih odluka o upravljanju komunalnim uslugama.

Advertisement
Nastavi čitati

USK

Formirano Općinsko vijeće Bosanskog Petrovca nakon višemjesečne blokade

Published

on

By

U Bosanskom Petrovcu danas je, nakon višemjesečne političke blokade, formirano Općinsko vijeće.
Na drugom nastavku konstituirajuće sjednice, vijećnici političke platforme “Za bolji Bosanski Petrovac” i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) postigli su dogovor i uspjeli osigurati potrebnu većinu za formiranje tog zakonodavnog tijela.
Od ukupno 17 vijećnika, sjednici je prisustvovalo 16, a devet ih je podržalo formiranje vlasti. Za predsjedavajućeg Općinskog vijeća izabran je Nemanja Davidović (SNSD), a za dopredsjedavajućeg Muhamed Dračić iz platforme “Za bolji Bosanski Petrovac”.
Ovim potezom trebali bi biti odblokirani ključni procesi za funkcionisanje Općine, uključujući usvajanje budžeta i drugih važnih dokumenata neophodnih za rad lokalne uprave.
Višemjesečni pokušaji Stranke demokratske akcije (SDA) da kroz pregovore formira većinu nisu dali rezultate, što je dovelo do političke neizvjesnosti u toj općini Unsko-sanskog kantona.
FENA
Nastavi čitati

USK

Unsko-sanske šume premašile plan proizvodnje i izvoza

Published

on

By

Plan proizvodnje drvnih sortimenata u Šumskoprivrednom društvu “Unsko-sanske šume” za januar 2025. godine uspješno je realiziran uz prebačaj u svim fazama rada – zaključak je prve sjednice Stručnog kolegija održane u Direkciji ŠPD-a u Bosanskoj Krupi.

“Sječa drvnih sortimenata na nivou preduzeća izvršena je sa 155 posto. Od planiranih 12.308 kubnih metara, usječeno je čak 19.046 kubnih metara svih drvnih sortimenata.

Plan sječe realiziran je s prebačajem u svim Šumarijama i Pogonu gospodarenja za općinu Bosansku Krupu”, istakli su u ŠPD Unsko-sanske šume.

Advertisement

Pored toga, izvoz drvnih sortimenata također je premašio planirane količine.

“Izvoz na nivou ŠPD-a izvršen je sa 137 posto, pri čemu je od planiranih 12.308 kubnih metara na međustovarišta izvezeno 16.898 kubnih metara svih drvnih sortimenata”, dodaju iz ŠPD Unsko-sanske šume.

Otprema drvnih sortimenata također je bila iznad plana, ostvarivši realizaciju od 111 posto.

“Od planiranih 12.308 kubnih metara, otpremljeno je 13.675 kubnih metara drvnih sortimenata, što je izuzetno dobar rezultat za ovaj period godine”, istaknuto je u ovom preduzeću.

Advertisement

Na sjednici je također odlučeno da će Uprava ŠPD-a nastaviti s ulaganjima u modernizaciju opreme i kapaciteta.

“Planirano je dodatno ulaganje u tešku mehanizaciju pri Podružnici ‘Građenje, mehanizacija i održavanje’ u Bosanskom Petrovcu, kao i u Podružnicu DI ‘Sanica’ Ključ, kako bismo osigurali još efikasniju i produktivniju proizvodnju u narednim mjesecima”, naglasili su u ŠPD Unsko-sanske šume.

S obzirom na štete koje su loše vremenske prilike prouzrokovale u određenim šumarijama, gdje je zabilježen značajan broj izvaljenih i prelomljenih stabala, Sektor pripreme proizvodnje i Sektor za zaštitu šuma dobili su zadatak da hitno izvrše doznaku stabala za sječu.

Advertisement

“Neophodno je brzo reagovati i sanirati štetu nastalu tokom zimskog perioda, kako bismo osigurali stabilnost i sigurnost u našim šumskim područjima”, zaključuju u ŠPD Unsko-sanske šume.

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije