Istovremeno, naveli su kako podržavaju zahtjeve poslodavaca, koje su iznijeli na današnjim protestima, a koji isključivo traže da im država pomogne kada su u pitanju izrazito visoki doprinosi koje plaćaju na radnike, posebno nakon posljednje odluke Vlade FBiH, zbog koje bi moglo doći do masovnog otpuštanja radnika.

Vlada Federacije očigledno nije napravila detaljne analize posljedica povećanja minimalne plaće na način na koji su to uradili. Radi se o krucijalnoj stvari po ekonomiju FBiH da bi se eksperimentiralo. Podsjećam da je NES uoči Općih izbora 2022. godine, u sklopu Programskih ciljeva 2022-2026, kao jedan od prioriteta odredio reformu poreskog sistema u Federaciji. Od tada zagovaramo da je potrebno smanjiti poresko opterećenje na rad u dvije faze, gdje je zbirna poreska stopa doprinosa na rad tada iznosila 41,5 posto plus 10 posto porez na dohodak”, naveo je predsjednik NES-a Nermin Ogrešević.

Nakon toga, osvrnuo se na faze ove reforme.

“U prvoj fazi reforme poreskog sistema, do koje bi, kako smo predlagali, došlo u prvoj polovini 2023. godine, zbirna stopa doprinosa smanjila bi se na nivo od 30% iznosa bruto plaće. U drugoj fazi reforme poreskog sistema u Federaciji, do koje bi došlo u prvoj polovini 2025. godine, zbirna stopa doprinosa smanjila bi se na nivo od 25 posto iznosa bruto plaće. Da su aktuelne vlasti to uzele u obzir, već u prvoj fazi, kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad, došlo bi ujedno i do povećanja plata”, ističe.

Osvrnuo se i na moguće smanjenje prihoda u slučaju ovakve reforme.

“Naravno, smanjenjem poreskog opterećenja dolazi i do smanjenja prihoda u budžete različitih nivoa vlasti, što se nadoknađuje kroz rast neto plata, povećanjem potrošnje, te boljom naplatom indirektnih poreza, konkretnije PDV-a. Manje poresko opterećenje dovodi i uvođenja u sistem radnika koji rade na crno, čime se smanjuje udio sive ekonomije, jača poreska disciplina, te povećava produktivnost radnika. Također, u svrhu ispravne implementacije potrebno je izvršiti izmjene u Zakonu o radu Federacije u članu 75. gdje će se uvesti norma da se plaće u ugovorima navode u bruto iznosu. Neophodno je pojačati i ulaganje u infrastrukturu i stimulisati privredu na rast”, zaključio je Ogrešević.

Napisao je da se u poslovnoj zoni Ratkovac u Cazinu gradi objekat od 25.000 kvadratnih metara, a u prvoj fazi će zapošljavati 300 radnika, piše Klix.

Dodao je da je riječ o stranoj investicija, a fabrika će proizvoditi bakrenu žicu.

“Lijepo je bilo vidjeti da se realizira ovako veliki projekt koji će zasigurno doprinijeti napretku ovog dijela”, napisao je Egrlić.

Ranije je potvrđeno da je riječ o investiciji austrijske kompanije ASTA, koja će biti jedna od najvećih i najznačajnijih fabrika u cijeloj Krajini.

Iz ove firme su 2024. godine naveli da će nova fabrika u koju grade u Cazinu proizvoditi namotaje za transformatore, generatore i različite tipove motora.