Istaknuta je poruka da se takvi stravični zločini nikada više ne smiju ponoviti niti zaboraviti.

Cvijeće su zapalili predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, sekretarka Jevrejske općine Mostar Sara Romano Vujinović, predstavnik Ambasade Države Izrael Ernest Grin, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić i generalni konzul Republike Srbije Vaso Gujić.

Komemoracija Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta ujedno nas podsjeća da državne institucije, civilno društvo i pojedinci moraju poduzeti konkretne korake i zauzeti kritički stav prema politikama koje šire mržnju, netrpeljivost, nasilje i strah, istaknuto je ovom prilikom.

Ambasadorica Države Izrael Galit Peleg ovim povodom obratila se videoporukom rekavši kako je “ovo dan kada se prisjećamo jednog od najmračnijih dana u povijesti”.

Podsjetila je i da smo sve više svjedoci alarmantnog porasta antisemitizma širom svijeta.

“Ono što smo mislili da je povijest spuštena u muzeje, knjige i spomen-obilježja, nažalost, vraća se u naša društva. Od retorike mržnje na društvenim mrežama do nasilja i diskriminacije na ulicama i kampusima, antisemitizam je ponovno u porastu. Od ključne je važnosti da ne zatvaramo oči pred time i ne dozvoljavamo da ovi glasovi mržnje dobiju na važnosti”, poručila je izraelska ambasadorica.

U dijelu izlaganja, Cvijanović je upozorila na navodni “rastući nivo antisemitizma u pojedinim dijelovima Federacije BiH, koji je naročito izražen od kraja 2023. godine”. Ova tvrdnja, koja je ostala bez ikakvih konkretnih dokaza, zaslužuje duboku kritičku analizu.

Prije svega, potrebno je razjasniti na šta tačno Cvijanović misli kada govori o “rastućem antisemitizmu”. Ukoliko se aludira na skupove podrške Palestincima, koji su organizovani u nekoliko gradova Federacije BiH, to bi predstavljao opasan i svjesno iskrivljen narativ.

Ti skupovi, kako su pokazali brojni izvještaji i svjedočenja, bili su izraz solidarnosti s civilima u Pojasu Gaze, žrtvama vojnih operacija, a ne manifestacija mržnje prema jevrejskom narodu. Poruke sa tih okupljanja jasno su pozivale na prekid ubijanja civila, žena i djece, te na uspostavljanje mira, bez ijedne riječi koja bi se mogla smatrati antisemitističkom.

Ako Cvijanović insinuira da je kritikovanje politike države Izrael prema Palestincima isto što i antisemitizam, onda takva tvrdnja svjedoči o nepoznavanju osnovnih pojmova ili, što je još opasnije, svjesnoj manipulaciji. Važno je naglasiti da se antisemitizam odnosi na predrasude, diskriminaciju i mržnju prema Jevrejima kao narodu, dok je kritika politike Izraela legitimna i prisutna širom svijeta, čak i unutar same izraelske zajednice.

Željka Cvijanović nije ponudila nikakve dokaze koji bi podržali njene tvrdnje o tobožnjem “antisemitizmu” u Federaciji BiH. Ovakve optužbe, iznesene bez ikakvih konkretnih podataka, opasne su jer stigmatiziraju čitave zajednice i narušavaju osjetljive međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Ako je cilj bio skretanje pažnje sa stvarnih problema ili politički obračun s neistomišljenicima, onda takav postupak zaslužuje osudu.

Osim što su njene tvrdnje neutemeljene, vrijedno je podsjetiti da njen stranački šef Milorad Dodik, s jedne strane izražava solidarnost prema žrtvama holokausta, dok s druge otvoreno podržava njemačku ultradesničarsku stranku AfD, koja se dovodi u vezu s netrpeljivošću prema manjinskim zajednicama, uključujući i Jevreje.

Konaković je pozvao Dodika da javno kaže koje je ciljeve ostvario uz pomoć Trojke.

“Smjena Osmana Mehmedagića bila je naš zahtjev, to on nikad nije tražio”, kazao je Konaković.

Zatim je naveo da je Dodik tražio da iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) idu strane sudije te je tražio Zakon o državnoj imovini po njegovoj mjeri, kao i da sjedište apelacionog Suda BiH bude u Banjoj Luci.

Kazao je i da je Dodik više puta tražio prenos nadležnosti sa državnog na entitetski nivo u raznim procesima, da projekte Buk bijela i još neke vodi entitet RS.

“Tražio je više puta da se ne poštuju odluke OHR-a i institucija BiH. Tražio je još mnogo toga i ništa nije dobio”, kazao je Konaković.

Zatim je naveo šta je Dodik na kraju dobio.

“Nezgodno je kad ti je Tito najbolji prijatelj, a nije maršal”, kratko je komentarisao Dodik.Ovaj kratak komentar ide u prilog da bi SNSD sa SDA mogao, osim smjene Konakovića praviti i priču u vezi moguće buduće većine u državnoj vlasti, piše Klix.

Podsjećamo danas je u parlamentarnu proceduru upućena inicijativa SDA i DF-a za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, konkretno za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. Inicijativu je potpisalo 11 zastupnika Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte.

U obrazloženju inicijative, između ostalog je navedeno kako je državi BiH nanešena nesaglediva šteta na međunarodnom planu zbog povezanosti ministra Konakovića sa osobama iz narko-kartela “Tito i Dino”, a što dokazuju prepiske iz Sky aplikacije i shema agencije Europol.