BiH
Sidran otkrio nepoznate detalje o Kusturici: Njegov otac je bio visoki funkcioner tajnih službi, ovako je izgledao naš posljednji razgovor
Jedan od naših najvećih živućij pisaca, pjesnika i scenarista, akademik Abdulah Sidran poznat je i po svojoj živpoisnoj biografiji.
Sve ono važno što je proživio Sidran je sad ispričao piscu Ruždiju Adžoviću, koji je sjećanja pretočio u knjigu naslova “Sidran – živjeti, svjedočiti epohu”, koju je izdala izdavačka kuća Connctum.
Raport uz dozvolu autora prenosi dio priče koju Sidran govori o svom nekadašnjem saradniku Emiru Kusturici s kojim je napravio velike filmove.
Sidram otkriva do sada nepoznate detalje iz Kusturičine biografije, ali i njihove saradnje.
Evo tih dijelova:
“Televizija Sarajevo je stipendirala najdarovitije po njihovom shvatanju, što se kasnije pokazalo tačnim. Među njima je bio Emir Kusturica. Prije njega je Ivica Matić iz Vareša, koji je bio, nesumnjivo, ogromne darovitosti. Jedan mlad čovjek, umro je sa dvadeset i osam godina, a već je praktično legendarna ličnost u bh. kinematografiji. Imao je onaj fini film Žena s kra- jolikom, o naivnom slikaru, o tome šta doživljava u selu. On je istovremeno i šumar, pa je to čudesan spoj. Poetičan film, prekrasnih kadrova.
Dakle, nakon Ivice Matića, Sarajevo je imalo mnogo darovitih mladih režisera, i Zlatka Lavanića i ostale, ali je bilo očigledno i izrazito da je među njima za dvije-tri glave možda odskakao taj čupavac, zvao se Emir Kusturica.
A saradnja sa Emirom Kusturicom je, praktično, bila na pomolu. Mi se već tu zagledamo, njuškamo. Ko umije napisati jedan scenarij, umjeće i drugi. U tom smislu sam s Emirom i sjedio i popio koju kafu. Nismo se družili intenzivno, jer generacijski smo različiti i po navikama smo različiti, pa se meni nije sviđao ni humor njegove raje i njegove generacije koja se okupljala u kafani Šetalište, ispod Gorice. Pokušavo sam se uklopiti.
Bilo je u njegovoj raji i ovih fistadžija, ko što sam i ja. Ja tražim partnere za aklohol. On nije pripadao tom svijetu. Ja sam se probao koji put ukopčat u njegovu raju, pa odsjediti po sat-dva, popit pet-šest pića… Međutim, odbilo me od te raje, višestruko je to iz današnjeg aspekta kad se analizira, ali tad sam sve razloge natovario u taj jedan razlog da mi se nije sviđao njihov humor.
Recimo, sjedimo za stolom, ljetnji dan, široka kafana Šetali šte. Pa ako bi između stolova prođi neko dobro pijan, pa tetura desno-lijevo i udara o stolice, oni dobacuju: Popijeee li se šta!? Meni to nije bilo smiješno. Ili ako naiđe izrazito debeo čovjek, totalno tamo, mimo kafane, oni će mu se derati i vikati: Pojedeee li se šta!? E to je ta nova generacija u kojoj je humor sadržavo jednu notu grubosti, na koju ja nisam bio spreman. Lako je zajebavati čovjeka zbog njegovih nevolja, mahana, hendikepa, nesreće. I tada sam ja vidio da je razlog mog neuklapanja, moje nemogućnosti da se uklopim u tu raju, bio u tome.
Međutim, kasnije, možda protokom vremena, mic po mic, stvar sam postavio na način sociološke analize. Ja sam, ne- sumnjivo, ostao zakovan u onome što se zove dijalektički materijalizam i vaspitanje u skladu sa temeljnim postavkama hegelijanskim: šta su kauzaliteti, kako ide uzrok, kako posljedica, takozvano strogo dijalektičko mišljenje. I u tom smislu, konsek- venca jeste ona konačna, ta konačna promišljanja da su klasni sukobi u društvenim zajednicama temeljni društveni sukobi, da je svojinsko pitanje temeljno društveno pitanje, i tako dalje. I onda sam razumio da sam ja, zapravo, bio u tome društvu Emirovom klasno podređen. Kad Emir govori o Gorici kao nekom socijalno marginalnom kvartu propalica, lopova, džeparoša, to je jedna mistifikacija, da ne kažem, laž. Gorica je bila elitno sarajevsko naselje partijskih, policijskih, vojnih rukovodilaca, a samo je na njenom vrhu, gore, bilo desetak kuća u kojima su ostale nekolike romske porodice. A ovo sve okolo bili su reprezenti vladajuće klase socijalističkog društvenog uređenja: partijaši, policajci, udbaši i svi su oni oko mene, osim poneko ko se tu utrefio kao ja, kao jedan Nedim Jabaković Čuka, krasni mladi delinkvent, talentovan za Itali ju, talentovan za Švicarsku, da obleti, da obavi poslove, da s se poti-legendarna ličnost. On je bio spreman stotinu puta poginuti za Emira, toliko ga je volio.
Dakle, tvrdim da ja tu nisam socijalno pripadao. Oni su, ipak, djeca privilegovane društvene klase, pa možda i otuda ta vrsta humora. Meni ne bi naumpalo da se zajebavam sa taromahom, vakim-nakim. Prema tome, fabula o Emiru kao nekom pripadniku jalijaša, fakina, i tako dalje, je jedna dobra holivudska šminka. Kad ti prave biografiju, onda prave da to ide maherski, a nema veze sa istinom.
Emirov otac je bio visoki funkcioner obavještajnih službi, tajnih, ovih, onih: ne znamo je li KOS, je li UDBA, to je nama bilo svejedno. A, naravno, imao je i normalna, fiktivna zaposle- nja u državnim službama u Sarajevu. Tako da nije istina ono što je Emir uvijek govorio novinarima da mu je otac novinar, kad ga oni pitaju o njegovom zanimanju. Ne postoji nigdje ni jedan jedini tekst da ga je napisao Murat Kusturica.
Murat Kusturica je bio sarajevska dobra raja. S njim sam ja pio barem desetinu puta. Volio je dobro popiti, i umio je popiti, bio je akšamlija, imao je dobro društvo. Režiser Hajrudin Šiba Krvavac mu je bio jedan od najboljih prijatelja. Možda je i to bila putanja kojom je Emir ulazio u svijet filma, ako mu je uz oca Murata bio legendarni Šiba Krvavac.
Nešto mu je Šiba i pomogao kad se vagala Emirova darovi- tost, toga se dobro sjećam. Emir je napisao neki scenarij za kratki film, vrlo zanimljivo i govori lijepo o tom talentu. On je ko balavac napisao neki scenarij u kome je sarajevski tramvaj pravio neki krug i onda je ulazio u neki prostor koji ne postoji.
A Šiba je to čitao, pa mu je rekao:
“Kako će tu ovaj tramvaj ući, kad toga nema?”
A Emir, ko balavac, kaže:
“Napraviću”.
Tad je Šiba ustao i rekao Muratu:
“Ovaj će ti sin biti pravi režiser, jer na taj način rezonovati to je nešto predivno”.
Emirov otac je, dakle, radio povjerljive državne poslove i, u tom smislu, Sarajevo ga zna kao takvoga. To ne mora biti javna stvar, ali mnogo pomaže svima koji hoće odgovor na pitanje zašto je Emir tako i tako postupio, zašto nije ostao sa svojim narodom, sa svojim prijateljima u Sarajevu. Murat nije mogao postupati drukčije nego što mora postupati jedan službenik saveznih državnih organa. Ja stvarno ne znam, bilo bi bezobrazno da kažem koja je to bila služba, da li vojna, da li civilna, ova, ona, ali je sigurno bilo da je on bio čovjek držav- ne policije koji je figuriro na mjestima, recimo, pomoćnik sekretara za informisanje. To je bio godinama na ovim ili onim nivoima: Skupština, Vijeće, Sekretarijat za informisanje. Iz te leksike se može izvući ovo da je bio novinar. Ali ne, on je mogao kontaktirati novinare, zvati ih na sjednice i tako dalje, a novinar nije bio, to je jedna mistifikacija, korisna ako se ne želi kazati istina.
Helem, kad smo mi odgonetavali kako i zašto to da se Emir opredijeli za Beograd, umjesto za svoje Sarajevo, tu činjenicu niko ne uzima u obzir, a ona je kapitalna. Ne postoji primjer da je neka služba nekoga poklopila, pa da joj se on izmakao iz ruku. Onaj ko se izmakao glavu je gubio, stradavale su porodice”, ispričao je Sidran.
U nastavku ovog poglavlja, Sidran nudi i neke teorije koje podupiru tu priču, pa tako se prisjeća pisma kojeg je Kusturica objavio u Oslobođenju na početku rata o potkovanom Rasimu.
“Moja je pretpostavka da su mu nakon tog pisma koje je odmah odjeknulo i na zapadu i svugdje, došli ‘prijatelji’ iz Službe u posjetu i da su mu rekli što si pisao, pisao si, od sad je to pod našoj kontroli, ne možeš ti jesti pare beogradske. To je mi je potpuno logično, Milošević mu daje pare neograničeno za snimanje filmova”, naveo je Sidran.
Opisao je i svoj posljedni razgovor s Kusturicom:
“I, pamtim da je naš zadnji razgovor bio, to je bila 2010. godina, kada je on zarovio da pravi Andrićgrad, tada se zvao Kamengrad. Tu nije bilo moguće nijedne replike napraviti, a da se ne posvađamo. Kazao sam mu:
Pa, znaš da je tri i po hiljade Višegrađana pobijeno, znaš li da su tu pod nogama? Znaš za kuću u pionirskoj, znaš li za spaljivanje, znaš li za Vilinu vlas…? Možeš li napraviti neki spomenik?
Kaže:
Ako neko bude zahtijevao, ja mu neću braniti. Ja mogu staviti spomenik kakav god hoćeš, ali da na njemu piše: Svim žrtvama, iz svih vremena proteklih na ovom prostoru.
Pa nije to to. I tu je bilo nešto s moje strane što on nije mogao svariti. Tad smo se, pravo rečeno, popičkarali, nije imalo više svojstva normalnog razgovora. I nikad se više nismo čuli, nikad!
BiH
OSAM ŽRTAVA SPREMNO ZA UKOP U POTOČARIMA: Porodice još čekaju da pronađu posmrtne ostatke najmilijih
Posmrtni ostaci osam žrtava genocida počinjenog u Srebrenički genocid spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi koja će biti klanjana 11. jula u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.
Glasnogovornica Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić izjavila je da ovo još uvijek nije konačan broj, jer porodice identifikovanih žrtava imaju rok do početka jula da donesu odluku o ukopu svojih najmilijih. Za sada je saglasnost za ukop dalo osam porodica.
Prema njenim riječima, u okviru Podrinje identifikacionog projekta nalaze se posmrtni ostaci još osam identifikovanih žrtava čije porodice još nisu dale saglasnost za ukop, dok su posmrtni ostaci 38 žrtava identifikovani DNK analizom, ali porodice još nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.
Razlog zbog kojeg porodice često odgađaju ukop jeste nekompletnost skeleta, jer mnogi žele sačekati pronalazak dodatnih posmrtnih ostataka kako bi dostojanstveno ukopali svoje najbliže.
U Bosni i Hercegovini se i dalje traga za oko 7.573 nestale osobe, među kojima je veliki broj žrtava genocida u Srebrenici.
Fazlić je istakla da najveću prepreku u procesu pronalaska nestalih ne predstavljaju ni vrijeme ni nepristupačan teren, već, kako je navela, “zid šutnje”.
„Mi danas znamo da postoje ljudi koji svaku noć liježu u krevet znajući gdje su grobnice. Njihova šutnja je produženi zločin“, poručila je Fazlić, dodajući da su tijela žrtava namjerno premještana i rasuta kako nikada ne bi bila pronađena u cijelosti.
Iz Instituta poručuju porodicama da neće odustati dok i posljednja žrtva ne bude pronađena i dostojanstveno ukopana, te još jednom pozivaju sve koji imaju informacije o masovnim i pojedinačnim grobnicama da progovore i pomognu porodicama da pronađu mir.
Izvor: KLIX
BiH
SIPA I UIO U VELIKOJ AKCIJI ŠIROM BIH: Pretresi u šest gradova zbog sumnje na poresku utaju i pranje novca
Policijski službenici Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u saradnji sa Uprava za indirektno oporezivanje BiH danas provode opsežnu operativnu akciju na više lokacija širom Bosne i Hercegovine.
Pretresi se vrše na području Istočno Sarajevo, Sarajevo, Kiseljak, Visoko, Banja Luka i Zvornik.
Akcija se realizuje po naredbama Sud Bosne i Hercegovine, a obuhvata pretrese stanova, drugih prostorija, pokretnih stvari i osoba, kao i privremeno oduzimanje predmeta.
Prema informacijama nadležnih institucija, aktivnosti se provode zbog postojanja osnova sumnje na počinjenje krivičnih djela „Udruživanje radi činjenja krivičnih djela“, u vezi sa krivičnim djelima „Poreska utaja“ i „Pranje novca“ iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Cjelokupna akcija odvija se pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, uz podršku pripadnika MUP-a Srednjobosanskog kantona, MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, MUP-a Kantona Sarajevo i MUP-a Republike Srpske.
Više informacija o rezultatima akcije i eventualnim hapšenjima očekuje se tokom dana.
BiH
Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika
Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Christian Schmidt donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz OHR-a.
O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika.
“Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokog predstavnika tokom procesa izbora njegovog nasljednika. Osvrćući se na svoj mandat, drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika, istakao je da je ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje evro-atlantske aspiracije”, saopćeno je iz OHR-a.
Iako se Christian Schmidt nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa “5+2” i zatvaranjem OHR-a, kaže da Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.
“Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka evro-atlantskim integracijama”, dodaje se u saopćenju.
Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom. Schmidt je naglasio da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema evro-atlantskim aspiracijama.
Ekonomska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i šire regije Zapadnog Balkana, od ključnog su značaja za ukupnu evropsku sigurnost i ekonomski prosperitet. Stoga uloga OHR-a u Bosni i Hercegovini ostaje važna.
Christian Schmidt izrazio je iskrenu zahvalnost građanima Bosne i Hercegovine, od kojih je tokom svog mandata imao izuzetno gostoprimstvo, toplinu i podršku.
“Period njegovog mandata obilježio je i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi odlučno djelovali u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Poduzeti su važni koraci kako bi domaće institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora”, naglašeno je u saopćenju.
U godinama koje dolaze potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se provele sve odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Izvor: Klix
BiH
Misteriozna najava: Stiže novi dres reprezentacije BiH!
Nogometni savez BiH na društvenim mrežama je zagonetnom objavom najavio promociju novog dresa Zmajeva za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.
U kratkom video isječku, bez mnogo detalja, nazire se dres obasjan plavim svjetlosnim efektima, uz prepoznatljive elemente koji jasno asociraju na Zmajeve. Iako dizajn nije u potpunosti otkriven, objava je odmah privukla pažnju navijača, koji s nestrpljenjem očekuju zvaničnu promociju nove opreme.
Tehnički sponzor reprezentacije BiH je Kelme.
Nogometna reprezentacija BiH u novoj opremi trebala bi nastupati tokom narednih izazova. Premijerni nastup u novim dresovima reprezentativci BiH bi trebali imati protiv Sjeverne Makedonije u prijsteljskom meču zakazanom za 29. maj.
Posebno se očekuje da upravo ovaj dres bude dio priče Zmajeva na Mundijalu.
Zvanična promocija trebala bi otkriti sve detalje dizajna, a do tada je NS BiH uspio postići ono što je i želio. Probuditi znatiželju javnosti i navijača.
Izvor: sportske.ba
BiH
Njemačka policija traga za biznismenom iz BiH koji je otet u Berlinu
Policija Berlina objavila je sumnje da je 23. aprila, u šumovitom području ovog grada, otet Ismet K. (51), a Bild navodi da je riječ o biznismenu iz Bosne i Hercegovine.
Nadležni su zvanično obavijestili građane o njegovoj otmici, tražeći pomoć od potencijalnih svjedoka ovog nasilnog događaja.
Prema riječima javnog tužitelja u Berlinu, Ismeta K. su nepoznati muškarci prisilili da uđe u teretni prostor bijelog kombija, a sve se dogodilo u šumovitom predjelu gradske četvrti Waidmannslust oko 11:15 sati, 23. aprila.
Kako piše Bild, bijeli kombi se zaustavio kod jedne od kuća iz navedene četvrti, gdje su nepoznati muškarci uvukli Ismeta K. u vozilo, a zatim ubrzali kretanje dok nisu pobjegli.
Od tada se muškarcu gubi svaki trag, a njegovi otmičari nijednom nisu kontaktirali porodicu s ciljem otkupnine za biznismena. Iako policija nije htjela iznositi detalje, istaknuli su da je istraga pokazala da bi motiv ipak mogao biti finansijske prirode.
Policija nažalost ne zna da li je Ismet K. živ u ovom trenutku.
S obzirom na sumnju da je riječ o nasilnoj otmici, istragu je preuzelo Odjeljenje za ubistva, koje sada traga za svjedocima. Policija je objavila dvije Ismetove fotografije i nekoliko pitanja koja se odnose na pojedinosti otmice.
Izvor: klix
BiH
Porezna inspekcija za jedan dan širom FBiH – napisali kazne od skoro pola miliona KM
U toku inspekcijskih nadzora najveći broj kontrola izvršen je kod poreznih obveznika koji obavljaju građevinsku djelatnost, dok su istovremeno kontrolama bile obuhvaćene i djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, pekarstva, kao i druge uslužne djelatnosti.
Inspekcijskim nadzorom izvršena je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima, kao i drugih poreznih propisa.
U inspekcijskim nadzorima zatečena su 663 prijavljena radnika i 81 neprijavljeni radnik. Otkriveno je devet objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, dva porezna obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 10 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.
Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je pet objekata i u 82 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 441.850 KM.
Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno kontrolisana porezna obveznika pokazali su da 35 posto poreznih obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH.
Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti po kantonima:
Na području Kantona Sarajevo izvršene su 32 kontrole u kojima je zatečeno 20 prijavljenih radnika, tri neprijavljena radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u četiri kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 30.500 KM.
U Tuzlanskom kantonu izvršene su 44 kontrole u kojima je zatečen 151 prijavljeni radnik, 15 neprijavljenih radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad i dva obaveznika nisu evidentirali promet putem fiskalnih uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat, i u 18 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 79.750 KM.
Na području Srednjobosanskog kantona izvršene su 23 kontrole u kojima je zatečeno 86 prijavljenih radnika, 18 neprijavljenih radnika, tri objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 13 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 54.600 KM.
U Zeničko-dobojskom kantonu izvršena je 41 kontrola u kojoj je zatečeno 178 prijavljenih radnika i 15 neprijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti u devet kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 66.000 KM.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršene su 34 kontrole u kojima je zatečeno 66 prijavljenih radnika i jedan neprijavljeni radnik, šest obaveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja i jedan obaveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u 12 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 115.500 KM.
U Zapadno-hercegovačkom kantonu izvršeno je 12 kontrola u kojima je zatečeno 27 prijavljenih radnika, dva neprijavljena radnika, jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u dvije kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.000 KM.
U Unsko-sanskom kantonu izvršeno je 20 kontrola u kojima je zatečeno 87 prijavljenih radnika, 15 neprijavljenih radnika i jedan objekt koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti u sedam kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 15.500 KM.
Na području Kantona 10 izvršeno je 12 kontrola u kojima su zatečena 32 prijavljena radnika, osam neprijavljenih radnika i jedan obaveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekt i u sedam kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 27.000 KM.
U Bosansko-podrinjskom kantonu izvršeno je osam kontrola u kojima je zatečeno 13 prijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti u šest kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 47.000 KM.
Na području Posavskog kantona izvršeno je pet kontrola u kojima su zatečena tri prijavljena radnika, četiri neprijavljena radnika, dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, jedan obaveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i jedan obaveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u četiri kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 5.000 KM.
Inspekcijski nadzori će se nastaviti i u narednom periodu na području Federacije BiH.
Izvor: klix
-
Cazinprije 4 danaNa ahiret preselio Toromanović (Ahmeta) hadži Smail
-
BiHprije 4 danaSIPA I UIO U VELIKOJ AKCIJI ŠIROM BIH: Pretresi u šest gradova zbog sumnje na poresku utaju i pranje novca
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Omerčević (Ibrahim) Ramiz
-
Cazinprije 18 satiDvije sestre, jedan san i veliki ponos za Cazin
-
BiHprije 4 danaOSAM ŽRTAVA SPREMNO ZA UKOP U POTOČARIMA: Porodice još čekaju da pronađu posmrtne ostatke najmilijih
-
Sportprije 18 satiDjevojčice iz OKK ”Spalding” iz Cazina, odigrale utakmice u Bosanskom Novom protiv ekipe ŽKK ”Sloboda”
