Connect with us

Magazin

Širom svijeta večeras se obilježava Noć vještica: Znate li kakva priča stoji iza običaja dubljenja bundeva?

Published

on

Noć vještica ili Halloween, kako ga Amerikanci zovu, proslavlja se svakog 31. oktobra. Najmlađima je ovaj dan jedan od omiljenih jer se u vrtićima uglavnom organiziraju maskenbali i razne aktivnosti.

Roditeljima također ne manjka euforije i zabave u „zastrašujućoj“ noći jer su često pozvani na večernje događaje “pod maskama” koji su veoma zanimljivog karaktera.

Ključni momenti za Noć vještica su maskiranje, skupljanje slatkiša od vrata do vrata i dubljenje bundeva.

Počevši od irske tradicije, Noć vještica je postala nacionalno priznat festival u Americi. Više od 150 miliona ljudi u SAD-u sudjeluje na proslavama Halloweena.

Jedno od objašnjenja zbog čega se obilježava Noć vještica kaže da su još Kelti smatrali da je 1. novembra zapravo početak nove kalendarske godine pa su proslavu noć ranije posvećivali bogu Sunca i gospodaru smrti.

Vjerovali su također, kako u noći između 31. listopada i 1. studenog mrtvi izlaze iz svojih grobova i obilaze mjesta gdje su živjeli na ovom svijetu, dok živi tada u strahu od njih prave buku kako bi ih otjerali bojeći se susreta s njima, prenosi Danas.

Rimljani su također dali na značaju ovoj noći, a smatrali su je i zimskim mračnim periodom godine. Oni su u ovoj noći gasili vatre u ognjištima i vjerovali da mrtvi dolaze na ovaj svijet pa su različito povrće, koje su prethodno izdubili, ostavljali na svojim kućnim vratima kako bi otjerali umrle. Sada je to najčešće bundeva, što je veći dio svijeta gdje se obilježava ova noć prihvatio od Amerikanaca.

Dubljenje bundeva

Običaj se zasniva na irskoj legendi o kovaču Jacku koji je bio poznat po svojoj domišljatosti. Međutim, bio je veoma škrt. Jedna od mnogobrojnih priča govori o tome kako je ovaj kovač uspio prevariti vraga. Jack je ponudio dušu u zamjenu za piće. Prema legendi, kada se vrag pretvorio u novčić, Jack ga je brzo stavio u džep pored križa – zbog čega se vrag nije mogao vratiti u svoj oblik. Ovaj lukavi kovač pustio je vraga tek kada mu je ovaj obećao da neće tražiti njegovu dušu narednih deset godina, kaže priča.

Nakon toga, predaja kaže da je Jack još jednom uspio nadmudriti vraga i to zamolivši ga da ubere jabuku sa stabla. Na kori drveta je brzo nacrtao križ te ga vrag opet nije mogao uhvatiti. Ipak, kako legenda govori, kada je Jack umro, zbog grešnog života nije bio primljen u Raj, ali ni u Pakao. Vrag ga je poslao nazad, poklonivši mu komad ugljena.

Prema predaji, ovaj kovač je u džepu imao repu koju je izdubio i stavio ugljen unutra. Od tada, on postaje lutalica koja, pokušavajući da nađe put do kuće, ide mračnim ulicama noseći repu u ruci i plašeći ljude oko sebe.

Kako se legenda širila, a Noć vještica polako postajala sve učestaliji praznik u zemljama širom planete, tako se i priča mijenjala. Zbog toga, neki su dubili rajčice, neki krumpir, da bi na kraju simbol postala – bundeva.

Zanimljive činjenice koje vezujemo za „zastrašujući“ praznik

Noć vještica je ujedno i datum kojem se raduju trgovci koji zadovoljno trljaju ruke jer prodaju veliki broj maski i kostima, ali i ostale rekvizite potrebne za moderan način obilježavanja dinamičnog praznika.

Tamo gdje se Noć vještica obilježava, određene TV kuće čak prilagode svoj program ovom datumu pa puštaju horor filmove da bi oni koji ga slave imali bolji ugođaj i naravno kako bi privukli publiku tog dana.

Pored toga, mnogobrojne serije 13. epizodu posvećuju „zastrašujuće“ zabavnoj noći.

Porijeklo Noći vještica prvenstveno potiče iz Irske – od keltskog festivala za mrtve zvane „Samhain“, navodi su Kongresne knjižnice.

Kelti su vjerovali da su duhovi mrtvih na Zemlji gdje se odmaraju pa su se ljudi oblačili u kostime i ostavljali „poklone“ na njihovim prednjim vratima kako bi umirili romantične duhove. Kao i kod mnogobrojnih tradicija, i ova se preselila u Sjedinjene Države.

Noć vještica je nekada bila odlična prilika da se pronađe ljubav svog života. U nekim mjestima, ljudi su slavili Hallowen igranjem romantičnih igara za pričanje „Noć vještica: Od poganskog rituala do zabavne noći“. Kada je praznik prešao u Ameriku, mladi su nastavili tradiciju.

Pun mjesec je veoma rijedak u ovoj noći. Kako Vam zvuči zavijanje na mjesec? Vukodlaci? Uprkos popularnom folkloru i zabavi, posljednji pun mjesec na Noć vještica kojeg se sjećamo bio je 2020. godine. Prethodni pun mjesec kojeg se svi sjećaju u Noći vještica, bio je 2001. godine, a prije toga davne 1955.

N1

Magazin

VIDEO Fiat se usporedio sa Cybertruckom, evo i kako

Published

on

By

FIAT 500e katastrofalno se prodaje u SAD-u, ali i u Europi.

Simpatični Fiatov model se prodaje toliko loše da su u Fiatu bili primorani obustaviti proizvodnju na određeno vrijeme. Ipak, kad je tržište SAD-a u pitanju, nisu se ugledali na Smart i i časno povukli, već pokušavaju nemoguće – ići protiv Cybertrucka.

Fiat 500e se lošije prodaje čak i od modela koji su povučeni s američkog tržišta. Primjerice, Jeep je prodao 435 Cherokee, a Chrysler 978 primjeraka modela 300. Fiat je u isto vrijeme prodao tek 235 primjeraka malenog Fiata 500e.

Umjesto da priznaju poraz i okrenu se drugim frontovima, u Fiatu su povukli potez očajnika. Odlučili su usporediti 500e i Cybertruck te su objavili dva prigodna videa.

Prvi nosi naslov You Say Tomato, We Say Pomodoro, a prema njemu su inspiracija za Cybertruck bili kutevi (engl. angles), a za 500e anđeli (engl angels).

Kako god, 500e ima pogon od 119 KS i 240 km dosega, a stoji 32.500 USD. Cybertruck kreće od 608 KS, ima doseg od 547 km, a trenutno je najprodavaniji model u SAD s cijenom većom od 100.000 USD.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

FOTO Zašto je Melania Trump netipična prva dama? Za sve je “kriva” njena prošlost

Published

on

By

U PONEDJELJAK je inauguracijom započeo drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa (78), a posebna pozornost usmjerena je na Melaniju Trump (54), koju mnogi od početka ističu kao netipičnu prvu damu. Rođena u Sloveniji, Melania je prije dolaska u SAD radila kao model, a dijelovi njezine prošlosti često su bili predmet medijskih rasprava.

“Netradicionalna” prva dama

Melania je ranije tvrdila da je posvećena suprugu i njegovom uspjehu, a često ju se uspoređuje s nekadašnjim prvim damama poput Jackie Kennedy. I sama je 1999., kada je Donald Trump prvi put nagovijestio kandidaturu za predsjednika, izjavila: “Bila bih vrlo tradicionalna, poput Betty Ford ili Jackie Kennedy”, prenosi BBC. Međutim, zbog njezine prošlosti, mnogi je nazivaju netradicionalnom prvom damom.

Melania Trump rođena je u Sloveniji i karijeru je započela kao model. Njezine fotografije iz ranih dana karijere, uključujući i one gdje je pozirala gola, ponovo su isplivale u vrijeme predsjedničke kampanje Donalda Trumpa 2016. godine. No, Melania je nedavno preko društvenih mreža odlučila obraniti taj aspekt svoje prošlosti, naglašavajući umjetnički značaj svojih modnih angažmana. U videu koji je objavila izjavila je: “Zašto ponosno stojim iza svojih fotografija? Pitanje je zašto mediji biraju kritizirati slavljenje ljudskog tijela u modnim snimkama? Umjetnost ljudskog oblika stoljećima izaziva divljenje i duboke emocije, a tijelo bismo trebali poštovati kao snažan izraz samog sebe.”

Pozirala za više časopisa

Melania je tijekom manekenske karijere sudjelovala u nekoliko fotografskih snimanja na kojima je bila potpuno gola. Tako je 1995., s 25 godina, pozirala gola za francuski časopis Max, a fotografije je snimio francuski fotograf Alé de Basse­ville, prenosi Yahoo Lifestyle. U siječnju 2000. godine Melania je snimljena za britanski časopis GQ, gdje je pozirala u privatnom zrakoplovu Donalda Trumpa, odjevena samo u dijamantni nakit i metalne lisice. Ove fotografije također su ponovo objavljene tijekom kampanje 2016. godine.

Pojedini mediji, poput britanskog Daily Maila, u svojim su izvještajima implicirali da je Melania 1990-ih radila kao seksualna radnica. Zbog tih je navoda Melania podnijela tužbu protiv Daily Maila, koji je kasnije platio odštetu i službeno se ispričao.

Radi na izdavanju autobiografije

Njezin ured najavio je izdavanje autobiografije pod nazivom Melania, koja će biti objavljena u listopadu. Knjiga je opisana kao inspirativna priča o ženi koja je, unatoč preprekama, pronašla vlastiti put.

Iako je često bila u fokusu medija zbog svoje prošlosti, Melania je kao prva dama vodila povučen život. Tijekom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, ali i nakon njega, rijetko se pojavljivala na političkim događajima, birajući umjesto toga posvetiti se podizanju njihovog sina Barrona. Međutim, uoči prošlogodišnjih izbora, Melania je dala naslutiti povratak u javni i politički prostor, objavljujući niz videa na društvenim mrežama s političkim porukama.

Odrasla u Sloveniji

Melania je odrasla u industrijskom gradu Sevnici u bivšoj Jugoslaviji, a od malih je nogu pokazivala interes za umjetnost i modu. Njezin otac Viktor radio je kao prodajni zastupnik automobila, dok je majka Amalija radila u modnoj industriji, izrađujući dječju odjeću.

To je imalo presudan utjecaj na Melaniju, koja je već u tinejdžerskim godinama započela s modelingom. “Uvijek sam se divila majčinoj sposobnosti da od običnih komada tkanine stvori prekrasne haljine. To me inspiriralo da i sama poželim biti dio svijeta mode”, prisjetila se jednom u intervjuu za Vogue.

U Ljubljani se počela baviti manekenstvom nakon što je osvojila titulu prve pratilje Miss Slovenije 1992.

Melania je studirala dizajn i arhitekturu na Sveučilištu u Ljubljani, no napustila je fakultet kako bi nastavila s modelingom. Već sredinom 90-ih njezina karijera poprimila je međunarodne razmjere te se preselila u Milano i Pariz, gdje je radila s velikim modnim kućama.

Dolazak u SAD i susret s Trumpom

1996. Melania se preselila u New York, što je označilo prekretnicu u njezinu životu. Radeći u SAD-u, dobila je priliku raditi s prestižnim modnim magazinima, uključujući Vogue i Vanity Fair. No ključni trenutak dogodio se 1998. godine, kada je upoznala Donalda Trumpa, tada već etabliranog poslovnog mogula i medijsku ličnost.

Donald i Melania zaručili su se 2004. godine, a vjenčali su se u siječnju 2005. godine na ceremoniji u Palm Beachu na Floridi.

 

Pažnju je privukla šeširom

Podsjećamo, Melania se u ponedjeljak pojavila na inauguraciji supruga Donalda Trumpa u kaputu vrijednom više od 4100 eura, a kombinaciju je upotpunila upečatljivim šeširom američkog dizajnera Erica Javitsa.

Njezin šešir privukao je pažnju gledatelja koji su pohrlili na društvene mreže kako bi komentirali njezino izdanje, a neki su iskoristili priliku za šalu. Od usporedbi s likom Hamburglara iz McDonald’sove reklame, komentara da “izgleda kao da je u koroti”, pa sve od usporedbi s pjevačem Michaelom Jacksonom, dobre sprdnje nije nedostajalo.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

8 najboljih vrsta namirnica koje možemo jesti za zdravlje srca, prema dijetetičarki

Published

on

By

MEDITERANSKA prehrana već se godinama smatra jednom od najzdravijih, i to s dobrim razlogom. Pomaže u jačanju zdravlja srca, mozga, potiče zdravo mršavljenje i smanjuje rizik od raznih kroničnih bolesti. Ova vrsta prehrane manje je restriktivna od mnogih popularnih dijeta. Fokusira se na uravnotežen izbor raznovrsnih i hranjivih namirnica.

Dijetetičarka Jessica Ball za Eating Well izdvojila je osam vrsta takvih namirnica koje biste češće trebali dodavati prehrani kako biste podržali zdravlje srca.

Maslinovo ulje

Maslinovo se ulje može koristiti u svemu. Bogato je jednostruko nezasićenim masnoćama koje pomažu u snižavanju LDL “lošeg” kolesterola i povećanju HDL “dobrog” kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Maslinovo ulje obiluje antioksidansima poput polifenola koji pomažu u smanjenju upala, ključnog faktora za zdravlje srca. “Pregled iz 2020. objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da redovita konzumacija maslinovog ulja može smanjiti rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka) za čak 50 posto”, ističe dijetetičarka.

Masna riba

Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, za koje Nacionalni institut za zdravlje navodi da mogu smanjiti upale, sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara poboljšavajući lipidni profil krvi. Omega-3 masne kiseline također podržavaju zdravlje krvnih žila i smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Lisnato zeleno povrće

Lisnato povrće, poput špinata, kelja, blitve i raštike, prepuno je vlakana, kalija i vitamina K, koji svi doprinose boljem zdravlju srca. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka balansiranjem razine natrija u tijelu, dok su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola i poboljšati kardiovaskularne funkcije.

“Osim toga, pregled iz 2019. godine zaključio je da antioksidansi iz lisnatog povrća pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti”, tvrdi dijetetičarka.

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, kvinoje, ječma i cjelovitog pšeničnog brašna, bogate su vlaknima te hranjivim tvarima poput vitamina B i magnezija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica može poboljšati razinu kolesterola, sniziti krvni tlak i regulirati razinu šećera u krvi, što sve doprinosi boljem zdravlju srca.

Istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice imaju niži glikemijski indeks u usporedbi s rafiniranim žitaricama, što pomaže u upravljanju razinom šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, koji je glavni faktor rizika za srčane bolesti.

Rajčice

Od umaka za tjesteninu do salata, rajčice su svestrane i korisne za zdravlje srca. Ball pojašnjava da rajčice “sadrže antioksidans likopen koji štiti arterije od ateroskleroze i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti”.

Likopen je, također, povezan s boljom razinom kolesterola. Antioksidansi i kalij u rajčicama zajedno pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju rizika od moždanog udara.

Mahunarke

Mahunarke, poput graha, leće i slanutka, izvrsne su za zdravlje srca jer su bogate biljnim proteinima, vlaknima i esencijalnim mineralima poput magnezija i kalija. Vlakna u mahunarkama pomažu u smanjenju razine kolesterola, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala u tijelu što može poboljšati ukupnu kardiovaskularnu funkciju.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi prepuni su zdravih masnoća, vitamina i minerala. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova pogoduje zdravlju srca. Osim toga, orašasti plodovi bogati su antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje srca, prenosi Eating Well.

Bobičasto voće

Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je kalijem, vitaminom C i vlaknima koji pomažu u održavanju krvnog tlaka i zdravlja arterija. Istraživanja sugeriraju da antioksidansi u bobičastom voću, posebno flavonoidi, mogu smanjiti upale, poboljšati funkciju krvnih žila i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

“Prema Nacionalnom vijeću za starenje, redovita konzumacija bobičastog voća povezana je s poboljšanjem razine kolesterola i krvnog tlaka”, zaključuje dijetetičarka.

INDEX.HR

Nastavi čitati

Magazin

Dovezao Focus u servis zbog čudnog zvuka. Majstori: Gospodine, čudo je da ste živi

Published

on

By

SVAKI automobil podložan je hrđanju. Iako je hrđu u pravilu moguće sanirati, postoje automobili koje je hrđa doslovno “pojela”. Nevjerojatan video objavljen na Instagramu pokazuje koliko hrđa može pojesti automobil.

Riječ je o jednom vlasniku Ford Focusa u SAD-u koji je odlučio odvesti svoj auto u servis, a mehaničari su ostali u tolikom šoku da su morali snimiti video koji su dosad pogledala dva milijuna ljudi.

Vlasnik Forda je rekao da mu je nešto lupalo u vožnji, a zvuk se s većom brzinom dodatno pojačavao. Kada su mehaničari digli auto, imali su što vidjeti. Donja strana je potpuno korodirala.

Karoserije modernih automobila tvornički su dobro zaštićene te uglavnom nisu pretjerano podložne hrđanju, ali za razliku od njih, kritična mjesta poput spojeva, kao i mehanički dijelovi podvozja, poput mosta i vilica, itekako jesu. Ako vidite nekoliko oksidiranih područja, ne paničarite, ali svakako dogovorite termin kod stručnjaka za sanaciju. Kod većih oštećenja pomaže isključivo kvalitetna zamjena (blatobrani, rubnjaci, pragovi), piše Autoklub.

Nastavi čitati

Magazin

FOTO Sjećate li se popularne Hurem? Glumica danas izgleda neprepoznatljivo

Published

on

By

Tako si lijepa. Šta god da kažem o tebi, uvijek je premalo. Samo je jedan od komplimenata koje je Meryem Uzerli primila ovih dana, nakon što je podijelila niz fotografija sa snimanja na Instagramu.

Meryem, poznata po ulozi Hurem u seriji ‘Sulejman Veličanstveni’, osvanula je u elegantnom izdanju, s profinjenom šminkom. Dok mnogi komentiraju njezinu ljepotu, neki obožavatelji ne mogu ne primijetiti koliko bi Meryem briljirala na velikim svjetskim ekranima.

“Volio bih da si Meryem rođena u Americi, da tvoj talent može zasjati u Hollywoodu”, poručio je jedan od pratitelja.

Uloga Hurem donijela joj je svjetsku slavu, ali i brojne probleme. Tokom snimanja Meryem je doživjela nervni slom te je morala napustiti set, a kao razlog spominjala se nesretna veza sa 17 godina starijim biznismenom Canom Atesom, koji je odbio priznati da je otac njene starije kćerke Lare.

Štaviše, navodno je od Meryem tražio da pobaci što je nju toliko pogodilo da je završila na liječenju u Berlinu, a u tom je gradu i nastavila živjeti. U međuvremenu je rodila i drugu kćerku, Lili Koi.

Promijenila je i imidž. Svoju prepoznatljivu bujnu crvenu kosu obojila je u plavo, a uz to je odlučila povećati usne, naglasiti jagodice i podignuti obrve.

Nastavi čitati

Magazin

(VIDEO) Zdenac smrti – atrakcija koja prkosi gravitaciji

Published

on

By

Zdenac smrti, koji se na hindskom naziva “Maut Ka Kuan”, atrakcija je koja se sastoji od kosog zida za automobile i motore.

Inspirirani američkim motodromima nazvanim “Wall of Death”, Wells of Death u Indiji smatraju se mnogo opasnijim zbog kosih zidova i nedostatka sigurnosnih mjera, prenosi Bljesak.info.

Izvođači sami grade i rastavljaju svoje gotovo okomite zidove. Sastoje se od drvenih dasaka čija se visina kreće od 6 do 12 metara. Zbog drvenog cilindra u obliku bačve, predstava je u Indiji poznata kao “Zdenac smrti”.

Prvi motodrom debitirao je na Coney Islandu 1911. i proširio se preko mora, postavši popularniji u Britaniji nego u Sjedinjenim Državama.

U prvoj četvrtini 19. stoljeća motodrom se pretvara u silodrom, a Zidovi smrti ostaju popularni tokom 1960-ih. Na kraju je spektakl stigao do Indije i prihvatili su ga karnevalski izvođači.

U početku su izvođači koristili ručne bicikle za vožnju po velodromima 48 sati. Na kraju su ih zamijenili motocikli i automobili. Automobili se smatraju jedinstvenim indijskim dodatkom performansama.

Zdenac smrti popularna je aktivnost na mnogim događajima kao što su Vijayasadhami i Magh Mela, kulturno značajnim festivalima koji se slave u Indiji i Nepalu, prenosi The Mind Circle. Danas ta praksa nije tako poznata kao nekada, ali nekoliko preostalih bunara smrti u Indiji još uvijek privlače ljude. Stotine gledatelja kruže oko jame kako bi svjedočili ludim radnjama koje izvode odvažni vozači u automobilima ili na motorima.

Vozači crtaju krugove oko gotovo okomite jame koristeći snagu centrifugalne sile. Ne nose kacige niti zaštitnu opremu. Kako bi predstava bila opasnija, vozači izvode odvažne skokove i vratolomije. Čak grabe novac iz ispružene ruke gledatelja.

Popularnost događaja je oslabila zbog televizija koje su mogle prenositi isti sport dopuštajući ljudima da ostanu kod kuće. Ali nastavlja se izvoditi budući da neki vozači od nje preživljavaju, a neki je ljudi još uvijek uživaju gledati.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije