Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Slom ugostitelja na obali u Hrvatskoj, restorani zjape prazni: “Čak se i bogati turisti osjećaju prevareno”

Published

on

Prve neslužbene brojke za juli kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista.

Strani gosti zaobišli su Hrvatsku ovog ljeta, a oni koji su stigli manje troše, piše Jutarnji.hr.

Cijene su posebno visoke u restoranima i trgovinama, a gosti to vide i pitanje je kako će se ponašati iduće godine.

Prve neslužbene brojke za juli kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista, s tim da je s njemačkog tržišta, stiglo gotovo deset posto manje turista nego lani u julu, što je brojka koja turističke djelatnike najviše zabrinjava.

Istovremeno iz Udruženja ugostitelja Hrvatske gospodarske komore pristižu brojke o padu prometa u ugostiteljskim objektima na Jadranu. Brojke su na obali puno niže od prosjeka Hrvatske i sve to znači da su najvjerniji odmorišni gosti, koji dolaze u Hrvatsku na more, podbacili. U sektoru su oprezni s izjavama, drže se umjerenog optimizma s porukom da se čeka šta će donijeti august, no vidi se briga da zarada neće biti onakva kakvoj su se nadali.

“Nije to tako strašno, nekoliko postotaka gore ili dolje, ionako pričamo da nam ne treba rast u sezoni, ali ipak treba voditi računa o tome šta se događa s njemačkim tržištem, koje je teško nadoknaditi. Vjerujem da će i službena statistika potvrditi da nikakvih problema nemaju oni koji imaju visoku kvalitetu i vrijednost za novac”, kaže za Jutarnji.hr sugovornik koji je godinama u branši.

Fiskalizacija Porezne uprave kaže da je u julu ove godine iznos računa u ugostiteljskim objektima šest posto veći u odnosu na lanjski, uz 17 posto više izdanih računa. Osim što ove brojke pokazuju da turisti troše manje nego lani, Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostitelja, otkriva da su brojke od ovog prosjeka znatno lošije na obali.

Njihove ankete među članovima pokazuju da su u julu imali prosječni pad prihoda od 20 posto u odnosu na juli prošle godine, pri čemu istarski ugostitelji bilježe najveći pad od 30 posto, u Dalmaciji iznosi između 10 i 20 posto, a na otocima čak 50 posto.

Tabak smatra da goste nisu rastjerale visoke cijene, koje su i dalje niže od onih u Njemačkoj i Italiji, nego su za pad potrošnje krivi loša situacija i pad standarda.

Ne slažu se svi s tim konstatacijama. Dugogodišnji poduzetnik u turizmu u Istri, Jasmin Šabić, koji je lani Novasolu prodao svoju agenciju za najam vila Istria Home, na temelju iskustva, analiza i brojnih razgovora s gostima zaključuje da se pohlepa vraća kao bumerang. Smatra pritom da su za to najviše krivi upravo ugostitelji i trgovci.

“Ja imam dvije kuće za najam koje su izuzetno visoke dodane vrijednosti i tamo ne dolaze gosti koji si to ne mogu priuštiti. Činjenica je da su ti moji gosti u prethodnim godinama išli po restoranima barem tri puta sedmično, a sad više ne idu uopće jer ne žele plaćati precijenjene usluge. Kuhaju doma. Evo, sutra mi dolaze Englezi, kod kojih su cijene značajno više, primanja su viša i sve je kod njih skupo. Ni oni ne idu po restoranima jer se osjećaju prevareno i glupo. Jednu večer sam došao u kuću drugim gostima obaviti neku sitnicu i moji su gosti kuhali, pekli su nešto u pećnici, na roštilju”, ispričao je Šabić koji posljednju godinu jako puno putuje, vidi tamo cijene i onda se grozi kad dođe kući.

Kaže da ima mnogo prijatelja Nijemaca ta da u razgovoru s njima, ali i s gostima čuje da nisu sigurni da će opet doći u Hrvatsku ako mogu putovati na druge destinacije za normalnu cijenu.

“Istra već duže vrijeme nije jeftina destinacija i to nam nije cilj, no ne smijemo se dovesti u situaciju da nam se gosti osjećaju izigrano”, zaključuje Šabić.

Svijet / Zanimljivosti

Kako je deportovani Bosanac “dobio” Švicarsku u Strazburu? Moraju mu još isplatiti skoro 20.000 KM

Published

on

By

Naredivši deportaciju državljanina Bosne i Hercegovine, Švicarska je prekršila njegova prava na porodični život, stoji u presudi Evrospkog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR).

Kako dalje stoji u presudi, državljanin BiH je bio u Švicarskoj osuđen na uslovnu kaznu zbog pokušaja prenosa 194 grama kokaina. Švicarski sud je tada donio odluku o petogodišnjoj zabrani ulaska u Švicarsku. Ovaj državljanin BiH, koji danas živi u Bijeljini, tako je morao da ostavi ženu i dvije male kćerke koje su ostale da žive u kantonu Cirih.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu navodi da švicarsko pravosuđe nije korektno “odmjerilo” šta je interes oca porodice od javnog interesa.

Dalje se navodi da je odluka švicarskog suda zasnovana isključivo na prirodi djela, ignorišući činjenicu da ta osoba više ne predstavlja prijetnju po javnu bezbjednost Švicarske.

Također, sama presuda švicarskog suda nije uzela u obzir druge okolnosti, kao što je relativno minorno krivično djelo, kao i to da nikada nije ranije osuđivan.

– Nisu uzeli u obzir ni to da je njegova supruga, iako srbijanskog porijekla, cijeli svoj život provela u Švicarskoj i ona je naturalizovana švicarska državljanka, baš kao i kćerke, navodi se u objašnjenu presude Suda za ljudska prava.

Također, sud u Strazburu je dosudio da Švicarska mora da isplati 10.000 eura (skoro 20.000 KM) odštete ovom čovjeku, kao i 15.000 eura (skoro 30.000 KM) na ime sudskih troškova, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Od 1. januara naplaćivat će i kese za voće

Published

on

By

Od 1. januara 2025. u Hrvatskoj će se naplaćivati lagane plastične vrećice koje se u rolama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća u trgovinama ili na štandovima na tržnicama.

Potvrdila je to jutros u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u Sanja Radović, načelnica Sektora za upravljanje otpadom u Ministarstvu za zaštitu okoliša.

“Ove lagane sada moraju biti označene porukom ‘Koristite vrećice štedljivo’ kako bi se potaknula svijest o odgovornom korištenju. A od 1. siječnja uvodi se obavezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica, ovih koje su često dostupne u rolicama u trgovinama. Trgovci će morati osigurati da su vrećice nalaze na mjestima gdje se namjenski koriste, poput odjela za voće i povrće, te će na tim mjestima morati biti jasno istaknuta cijena vrećica. Vrećice neće biti dopušteno prodavati na blagajnama”, rekla je Radović.

Koliko će vrećice koštati, nije poznato, cijena po kojoj će ih trgovci naplaćivati nije propisana, te će oni sami odlučivati o cijeni.

Podsjetimo, još od 1. januara 2022. u Hrvatskoj je zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, prenosi Index.

Nastavi čitati

Najčitanije