Njemački proizvođač baterija Varta, jedan od najprepoznatljivijih svjetskih brendova u ovom sektoru, nalazi se u ozbiljnoj finansijskoj krizi. Kompanija je pokrenula stečajni postupak i planira značajno smanjiti svoj široki asortiman proizvoda, dok je budućnost dijela poslovanja i hiljada radnih mjesta neizvjesna.

Zahtjev za pokretanje stečaja ne odnosi se samo na matičnu kompaniju Varta AG sa sjedištem u Ellwangenu, već i na njene ključne operativne jedinice – Varta Microbattery GmbH, Varta Micro Production GmbH i Varta Storage GmbH.

Kompanija zapošljava oko 3.260 radnika, a posljednji objavljeni finansijski rezultati za 2024. godinu pokazuju da je ostvarila prihod veći od 790 miliona eura, ali i gubitak od oko 64,5 miliona eura.

Gubitak Applea i zatvaranje fabrike

Jedan od najvećih udaraca za Vartu bio je gubitak kompanije Apple kao ključnog kupca. Fabrika u bavarskom Nördlingenu, u kojoj radi oko 350 zaposlenih, trebala bi biti zatvorena ove jeseni. Do novembra će se tamo još proizvoditi dugmaste baterije za Appleove bežične slušalice, nakon čega će proizvodnja vjerovatno biti prebačena u Aziju.

Kompanija kao glavne razloge nove krize navodi:

• znatno pogoršane tržišne uslove,
• pad potražnje,
• nepovoljne kursne razlike,
• odluku ključnog kupca da prekine saradnju.

Najveći povjerioci, među kojima su Deutsche Bank i investicioni fondovi RBC BlueBay, Blantyre i Whitebox, više ne vjeruju da je moguće spasiti cijeli koncern. Njihov plan je izdvajanje poslovanja s baterijama za domaćinstvo i formiranje nove vlasničke strukture za taj segment.

Više od stoljeća tradicije

Korijeni Varte sežu u 1887. godinu, a naziv kompanije nastao je od njemačkog izraza Vertrieb, Aufladung, Reparatur transportabler Akkumulatoren (prodaja, punjenje i popravka prenosnih akumulatora). Njene baterije koristio je čak i poznati istraživač Fridtjof Nansen tokom polarnih ekspedicija.

Međutim, historija kompanije ima i tamnu stranu. Početkom 20. stoljeća tadašnji proizvođač AFA preuzima industrijalac Günther Quandt, čija je porodica kasnije postala poznata kao većinski vlasnik BMW-a. Tokom nacističke Njemačke kompanija je koristila prisilni rad logoraša i ratnih zarobljenika u fabrikama akumulatora širom okupirane Evrope, gdje su radili u izuzetno opasnim uslovima bez odgovarajuće zaštite.

Nakon Drugog svjetskog rata porodica Quandt zadržala je kontrolu nad kompanijom, ali je početkom 2000-ih počela prodavati svoje udjele zbog potrebe za velikim investicijama. Varta je već tokom devedesetih godina bila podijeljena i dijelom rasprodana.

Brzi uspon pa nagli pad

Novi uzlet počeo je 2007. godine kada je austrijski investitor Michael Tojner kupio odjeljenje za mikrobaterije. Deset godina kasnije uspješno ga je izveo na berzu, u trenutku kada je eksplodirala potražnja za litij-jonskim baterijama za bežične slušalice, pametne satove i drugu elektroniku.

Godine 2019. Varta je ponovo preuzela i proizvodnju baterija za domaćinstvo. Prihodi su u svega nekoliko godina gotovo učetverostručeni, ali je širenje finansirano velikim zaduživanjem i milijunskim investicijama, uključujući razvoj baterija za električne automobile.

Problemi su postali vidljivi već 2022. godine. Kompanija je postala previše zavisna od Applea, dok su inflacija, usporavanje svjetske ekonomije, slabija potražnja za potrošačkom elektronikom, jaka konkurencija iz Azije i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno pogoršali poslovanje.

Istovremeno, Vartine baterije za električna vozila nisu ostvarile očekivani tržišni uspjeh. Njihov jedini poznati kupac bio je Porsche, a proizvod je ostao ograničen na manji segment hibridnih automobila.

Ima li Varta budućnost?

Kako su dugovi rasli, kompanija je uvela skraćeno radno vrijeme i ukinula stotine radnih mjesta. Predstavnici zaposlenih i dioničara za stanje uglavnom krive loše poslovne odluke menadžmenta.

Predsjednik Nadzornog odbora Michael Tojner priznao je da je kompanija postavila previsoke ciljeve i previše ulagala.

Ipak, stručnjaci smatraju da Varta još uvijek ima potencijal. Kompanija razvija natrij-jonske baterije, koje se smatraju jednom od najperspektivnijih tehnologija za buduće sisteme skladištenja energije u Evropi.

Međutim, za takav razvoj potrebna su velika finansijska sredstva. Prema procjenama povjerilaca, Varti su već sada potrebne desetine miliona eura kako bi nastavila redovno poslovanje, uz dodatna višemilionska ulaganja koja će biti neophodna u narednim godinama.

Zdravstvene vlasti u Hrvatskoj upozorile su građane i turiste da se do daljnjeg ne kupaju na plaži Ston u Stonu, nakon što je analiza mora pokazala povišene vrijednosti bakterije Escherichia coli, što ukazuje na fekalno onečišćenje.

Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, uzorkovanje mora nastavit će se sve dok se ne utvrdi da je onečišćenje uklonjeno. O slučaju su obaviještene Inspekcija zaštite okoliša i druge nadležne službe, a građanima se preporučuje da izbjegavaju kupanje na ovoj plaži do novih rezultata analiza.

Iako je slučaj u Stonu izazvao zabrinutost, podaci pokazuju da je riječ o pojedinačnom incidentu. Na posljednjim redovnim mjerenjima kvaliteta mora na području Dubrovačko-neretvanske županije bila je vrlo dobra – od ukupno 127 kontrolisanih plaža, čak 126 ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, dok je plaža Bilin žal u Lumbardi na Korčuli dobila ocjenu zadovoljavajuće kvalitete, ali bez zabrane kupanja.

Tokom ovogodišnje sezone i na drugim dijelovima hrvatske obale zabilježena su povremena kratkotrajna upozorenja zbog povećanih vrijednosti bakterija, uglavnom nakon obilnih padavina ili lokalnih ispusta otpadnih voda. Takve situacije najčešće su privremenog karaktera, a zabrane kupanja ukidaju se nakon što ponovljena ispitivanja potvrde da je more ponovno zdravstveno ispravno.

Stručnjaci ističu da Hrvatska ima jedan od najrazvijenijih sistema praćenja kakvoće mora u Evropi. Tokom cijele kupališne sezone redovno se uzorkuje more na stotinama plaža, a rezultati se objavljuju odmah po završetku analiza kako bi građani i turisti imali pravovremene informacije.

Građanima i turistima savjetuje se da prije odlaska na kupanje prate službene obavijesti lokalnih zavoda za javno zdravstvo, posebno nakon obilnih kiša, kada postoji veća mogućnost privremenog mikrobiološkog onečišćenja mora.

Njemački automobilski gigant Volkswagen nastavlja se suočavati s ozbiljnim poslovnim izazovima, a najnoviji finansijski rezultati pokazuju da je kompanija zabilježila još jedan značajan pad dobiti u drugom kvartalu ove godine.

Prema objavljenim podacima, Volkswagen je u periodu od aprila do juna ostvario neto dobit od 1,54 milijarde eura, što predstavlja pad od čak 32,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Poređenja radi, u drugom kvartalu 2025. godine grupa je ostvarila dobit od 2,29 milijardi eura, što je već tada predstavljalo osjetan pad u odnosu na prethodnu godinu.

Pad nije zabilježen samo u zaradi. Isporuke vozila na nivou cijele grupacije smanjene su za gotovo devet posto, na 2,08 miliona automobila, dok je najveći udarac došao s kineskog tržišta. Prodaja u Kini pala je za više od jedne trećine, na svega 424.300 vozila, iako su rezultati na ostalim tržištima bili nešto povoljniji.

Izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume istakao je da su na poslovanje kompanije negativno utjecali rastuće carine, trgovinski sukobi, geopolitičke napetosti, ali i sve snažnija konkurencija na globalnom tržištu automobila.

Zbog toga uprava razmatra dodatne mjere štednje koje uključuju novu reorganizaciju poslovanja. Prema dostupnim informacijama, u razmatranju je ukidanje čak 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i revizija poslovanja četiri fabrike u Njemačkoj. To bi bilo dodatno smanjenje uz već ranije najavljeni plan prema kojem bi do 2030. godine trebalo biti ugašeno još 50.000 radnih mjesta u okviru grupacije.

Planovi uprave naišli su na snažan otpor sindikata i radničkog vijeća, ali i vlasti savezne pokrajine Donja Saska, koja posjeduje oko 20 posto udjela u Volkswagenu i ima značajan utjecaj u nadzornom odboru kompanije. Prema njemačkim medijima, odbor je u početnoj fazi odbio dio predloženih mjera.

Volkswagen je ranije potvrdio da će do kraja decenije u Njemačkoj biti ugašeno 50.000 radnih mjesta, od čega će 35.000 biti u matičnom brendu Volkswagen, dok će ostatak biti raspoređen na kompanije unutar grupacije, uključujući Audi i Porsche. Do sada je više od 37.000 zaposlenih već prihvatilo programe dobrovoljnog odlaska iz kompanije.

Najnoviji poslovni rezultati potvrđuju da se najveći evropski proizvođač automobila nalazi pred jednim od najvećih izazova u svojoj historiji, dok će naredni mjeseci biti ključni za budući smjer razvoja kompanije.

Bliski odnos između američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednika FIFA-e Giannija Infantina mogao bi prerasti i u političku saradnju. Prema navodima američkih medija, Trump razmatra mogućnost da upravo prvi čovjek svjetskog nogometa postane naredni generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Kako piše New York Post, Trump smatra da je Infantino osoba koja uživa veliko međunarodno poštovanje te da je kroz vođenje FIFA-e dokazao kako uspješno povezuje ljude i države. Posebno je impresioniran organizacijom Svjetskog prvenstva, održanog u tri zemlje, što vidi kao dokaz njegovih organizacijskih i diplomatskih sposobnosti.

Njihovo prijateljstvo dodatno je učvršćeno tokom Mundijala, gdje je Trump bio uključen u brojne aktivnosti vezane za turnir. Infantino mu je u decembru uručio i prvu FIFA-inu Nagradu za mir, dok je američki predsjednik nakon finala Svjetskog prvenstva na stadionu MetLife zajedno s njim uručivao pobjednički pehar reprezentaciji Španije.

Put do funkcije nije jednostavan

Mandat aktuelnog generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa završava krajem godine, a njegov nasljednik funkciju bi trebao preuzeti 1. januara 2027. godine.

Ipak, put do čela Ujedinjenih nacija izuzetno je zahtjevan. Kandidat mora dobiti podršku svih 15 članica Vijeća sigurnosti, pri čemu pet stalnih članica ima pravo veta, a zatim i potvrdu Generalne skupštine UN-a. Osim toga, Infantino se još uvijek nije izjasnio da li uopće razmatra kandidaturu.

Prema pisanju američkih medija, među mogućim kandidatima nalaze se i bivša predsjednica Čilea Michelle Bachelet te direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi.

Trumpovi saradnici vjeruju u Infantina

Trumpov specijalni izaslanik za globalna partnerstva Paolo Zampolli smatra da bi Infantino bio odličan izbor za ovu funkciju.

“Ujedinjene nacije okupljaju 193 države članice, dok FIFA ima više od 200 nacionalnih saveza. Gianni je pokazao da zna upravljati tako velikim sistemom”, izjavio je Zampolli.

Kontroverze i budućnost u FIFA-i

Uprkos podršci iz Bijele kuće, Infantino je posljednjih mjeseci bio izložen kritikama nakon kontroverznog poništavanja crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu tokom Svjetskog prvenstva. Trump je kasnije potvrdio da je lično razgovarao s Infantinom i tražio reviziju odluke.

Zanimljivo je da Trump ovu ideju promoviše u trenutku kada njegova administracija ima zategnute odnose s Ujedinjenim nacijama. Od povratka u Bijelu kuću, SAD je smanjio finansijska izdvajanja za UN te se povukao iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), UNESCO-a i Vijeća za ljudska prava UN-a.

Ukoliko Infantino ipak odluči ostati u svijetu sporta, već u martu 2027. godine očekuju ga izbori za četvrti mandat na čelu FIFA-e. U tom slučaju vodio bi organizaciju Svjetskog prvenstva za žene u Brazilu 2027. godine, kao i historijskog Mundijala 2030., koji će biti održan na tri kontinenta i u šest država.

Na prvi pogled izgleda nestvarno – nježno, raskošno i gotovo poput najfinije čipke. Međutim, perje koje velika bijela čaplja razvija tokom sezone parenja nije djelo čovjeka niti rezultat obrade fotografije. Riječ je o prirodnom ukrasu kojim mužjaci i ženke privlače partnere, stvarajući jedan od najljepših prizora u ptičijem svijetu.

Ipak, upravo je ta ljepota ovu pticu prije više od jednog stoljeća dovela na rub nestanka.

Perje skuplje od zlata

Početkom 20. stoljeća perje velike bijele čaplje postalo je jedan od najtraženijih modnih dodataka u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Dame iz visokog društva ukrašavale su njime šešire, a potražnja je bila toliko velika da je njegova cijena u jednom periodu bila čak tri puta veća od cijene zlata.

Lovci su zbog ogromne zarade masovno ubijali čaplje upravo u vrijeme gniježđenja, kada razvijaju svoje najljepše svadbeno perje.

Milioni ubijenih ptica

Posljedice ovog modnog trenda bile su katastrofalne. Milioni čaplji ubijeni su samo zbog nekoliko perjanica, dok su njihovi mladunci ostajali u gnijezdima bez roditelja i umirali od gladi.

Na pojedinim područjima brojnost ovih ptica toliko je opala da se strahovalo od njihovog potpunog izumiranja.

Tragedija koja je promijenila svijet

Upravo je sudbina velike bijele čaplje probudila svijest javnosti i postala jedan od ključnih razloga za nastanak prvih organizovanih pokreta za zaštitu divljih životinja. Borba protiv trgovine perjem dovela je do donošenja zakona o zaštiti ptica i osnivanja organizacija koje se i danas bave očuvanjem prirode.

Zahvaljujući tim naporima, velika bijela čaplja danas je zaštićena vrsta u mnogim dijelovima svijeta, a njene populacije su se značajno oporavile.

Ljepota koju treba čuvati

Priča o velikoj bijeloj čaplji podsjeća koliko ljudska želja za luksuzom može ugroziti prirodu. Ono što danas posmatramo kao simbol elegancije i slobode nekada je bilo razlog gotovo potpunog nestanka ove veličanstvene ptice.

Njeno raskošno svadbeno perje danas više nije modni ukras, već podsjetnik da prirodne ljepote trebamo štititi i sačuvati za buduće generacije.