Proces pregovora o članstvu u EU proteklih godina za svaku državu kandidatkinju je sve duži, ispunjen formalnostima i birokratizmima.Dokument Evropske komisije Vijeću EU služi kao osnova za donošenje odluke o sljedećim koracima u procesu pristupanja države Evropskoj uniji, dodjelu statusa kandidata te otvaranju pregovora, a Evropski parlament je u maju ove godine pozvao Evropsko vijeće da započne pregovore sa državama kandidatkinjama zbog novog geopolitičkog konteksta i rata u Ukrajini.

Neke od država u našem regionu već više od decenije, a jedna čak i decenijama nakon dodjele kandidatskog statusa čekaju na prijem u članstvo. Tako su Sjeverna Makedonija od 2005., a Turska od 1999. godine države kandidatkinje za članstvo u bloku.

Još ranije ove godine, zvaničnici Evropske unije potvrdili su spremnost da i BiH dodijele status države kandidatkinje za punopravno članstvo.

U izvještaju Evropskog vijeća iz juna, naglašeno je da se evropskim zemljama na cijelom kontinentu želi ponuditi platforma za političku koordinaciju koja treba obuhvatiti one države sa kojima blok ima “bliske odnose” s ciljem poticanja političkog dijaloga i saradnje kako bi se rješavala pitanja zajedničkog interesa radi jačanja sigurnosti, stabilnosti i blagostanja evropskog kontinenta.

U tački 20. izvještaja, nevdeno je da se pozivaju politički predstavnici u BiH da brzo provedu obaveze koje su preuzete dogovorom državnih čelnika, odnosno da provedu ustavne i izborne reforme koja će zemlji omogućiti da napreduje na evropskom putu, a u skladu sa mišljenjem Komisije.

Evropsko vijeće u izvještaju je naglasilo i da, ukoliko se posveti posebna pažnja “važnom skupu” reformi, je spremno ponovno razmotriti odluku o provedbi ranije potrebnih 14 prioriteta kako bi se BiH odobrio status zemlje kandidatkinje, što je zapravo značilo da bi se mogao smanjti broj zahtjeva koje BiH u predkandidatskom statusa mora ispuniti, na najmanje prihvatljiv broj.

Promjene nakon dodjele kandidatskog statusa

Bez obzira na dodjelu kandidatskog statusa, proces pristupa punpravnom članstvu Evropske unije je dugotrajan proces zbog čega su čelnici država članica EU pozivali na “spuštanje standarda” za prijem u članstvo, posebno država Zapadnog Balkana.

Nakon diplomatske ofanzive Austrije i Slovenije, posebno slovenačkog predsjednika Boruta Pahora koja je posebno intenzivirana dodjelom kandidatskog statusa Ukrajini uz opasku da će država naknadno ispuniti sve neophodne uslove budući da je trenutno u stanju rata, dodjela kandidatskog statusa BiH ponajviše je politička odluka jer BiH nije učinila značajan iskorak ka ispunjavanju uslova reformiranja koji su godinama zahtjev EU.

“Kandidatski status je svakako važan korak u pretpristupnom procesu svake zemlje pa tako i Bosne i Hercegovine. Njime BiH potvrđuje da je kredibilan partner Evropskoj uniji koja teži da postane punopravna članica EU nakon ispunjavanja svih kriterijuma i reformi kroz period kandidatskog statusa, ali i period samog otvaranja poglavlja sa EU i pregovaranja o ključnim oblastima potrebnim da bi svaka država mogla pristupiti EU. Ono što je je potrebno naglasiti jeste da kandidatski status mapira Bosnu i Hercegovinu kao perspektivnu zemlju u pogledu EU integrisanja, šalje poruku da je država ostvarila određeni nivo političke ekonomske i pravne stabilnosti, mogućnost povećanja investicija, veći kreditni rejting, veći broj turista, više mogućnosti za inovacije i istraživanje, više mogućnosti u oblasti obrazovanja, bolji imidž u svijetu, kao i pristup mnogo većem broju fondova EU nego što je to trenutno. Ono što je sigurno ukoliko uzmemo u analizu današnji relativno negativan izvještaj EK za BiH, doći ćemo do zaključka kako je kandidatski status koji je BiH dobila, baziran prije svega na političkoj odluci, kako bi se dala podrška BiH na njenom putu ka EU, stabilizirala situacija u zemlji, i kako bi se EU integracije vratile na puni kolesjek i ažurno ispunjavanje svih onih prioriteta koji su postavljeni pred BiH. Izvjesno je da je status kandidata BiH mogla dobiti sa vrlo strogim zahtjevima koji će se morati ispunjavati naredni period, međutim mnogo važniji status za BiH predstavljati će otvaranje pregovora sa EU što je status mnogo veći iznad kandidatskog, ali u ovom momentu BiH je veoma daleko od tog statusa”, komentar je Harisa Plakala, generalnog sekretara Evropskog pokreta u BiH za Klix.ba.

Plakala smo pitali i kakav je kontekst dodjele kandidatskog statusa BiH budući da ga je ranije dobila i Ukrajina.

“U ovom momentu ne možemo porediti Bosnu i Hercegovinu sa Ukrajinom na čijem teritoriju se odvijaju ratna dejstva i gdje joj je uveliko narušen teritorijalni integritet, suverenitet, stabilnost te je odluka o davanju statusa kandidata na ljeto ove godine Ukrajini težnja EU da podrži građane te zemlje i da potvrdi njihovu pripadnost evropskoj porodici, mada je i pred Ukrajinom mnogo uslova i prioriteta, odluka i reformi koje će morati ispunjavati onda kada ratni sukobi budu prestali i kada Ruska Federacija zaustavi invaziju na tu zemlju i njen teritorijalni integritet. Naravno trenutno se ne naziru pozitivna i kompromisna riješenja, ali svakako da se treba insistirati na prekidu ratnih dejstava i početak pregovora obje strane o uspostavljanju prekida rata u toj zemlji”, istakao je Plakalo.

Pitali smo i šta za građane konkretno znači dodjela kandidatskog statusa BiH.

“Mladi ljudi unutar Bosne i Hercegovine imati će na dispoziciji uslove za bolje obrazovanje, korištenje novih programa koje se odnose na istraživanje, inovacije. Poboljšanje investicija što direktno utječe na socioekonomsku sliku BiH, i povećava broj zaposlenih, statusom kandidata zemlja postaje sigurnija na mapi potencijalnih turista, što će dovesti do povećanja te i sličnih grana razvoja. Dakle, generalno mnogo pozitivnog što će se vremenom reflektirati na život svakog građanina BiH u praksi”, naglasio je.

U narednome periodu, do političke je volje lidera stranaka u BiH koliko će BiH brzo napredovati na ispunjavanju uslova predpristupnih pregovora.

“Kada je u pitanju proces pristupanja EU sa strane BiH, sve će ovisiti o spremnosti političkih predstavnika unutar BiH koji su dobili legitimitet na općim izborima 2. oktobra, za formiranje vlasti prije svega na nivou BiH, a zatim i na svim nivoima i budućem radu institucija u BiH koje će morati agilnije pristupiti implementaciji svih zadatih uslova, prioriteta i reformi. Kada je u pitanju proces pristupanja sa strane EU, dosadašnja praksa pokazala je dosta razmimoilaženja unutar bloka po pitanju daljnjeg proširenja, neslaganja, čak i blokada određenih zemalja EU potencijalnim zemljama koje su čekale otvaranje pregovora. Primjer je nedavni spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije koji je na kraju deblokiran od strane Bugarske nakon postignutog kompromisa”, podsjetio je Plakalo.

Budući da je proces pristupanja u punpravno članstvo EU dugotrajan proces, nedavno je održan inauguracioni sastanak lidera država koje učestvuju u radu Evropske političke zajednice što predstavlja inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se, prvenstveno političkim zajedništvom kao odgovorom na agresiju Rusije na Ukrajinu, iz evropskih centara moći na novi način misli o geopolitičkoj arhitekturi koja se ove godine vidljivo promijenila.

“Projekat političke zajednice je nešto što je tek zaživjelo i on je mnogo širi proces koji obuhvata više zemalja, stoga isti treba da pokaže svoju svrsishodnost i namjenu u budućnosti”, naglasio je generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

Cilj Evropske političke zajednice je ponuditi sigurnost državama kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji, a na inauguracionom sastanku, BiH je predstavljao predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

U radu Evropske političke zajednice poznato je da će za sada, pored zvaničnika EU učestvovati i države Zapadnog Balkana, Ukrajina, Norveška, Lihtenštajn, Velika Britanija, Turska, Gruzija, Armenija i Azerbejdžan.

Koliko je vjerovatno da će naša država uskoro postati država članica EU sa praktično nefunkcionalnim sistemom vlasti, ostaje da se vidi, no sve je izvjesnije da će BiH bez obzira na povremene političke poteze koji su u suštini psihološka pomoć građanima kako njihov interes za članstvo ne bi opao, svoje mjesto “među jednakima” imati ponajviše u Evropskoj političkoj zajednici čiji rad i mandat još uvijek nije iskristalisan.

Ono što je sasvim jasno, jeste da BiH neće moći otvoriti pregovaračka poglavlja za punopravno članstvo u EU sve dok ne ispuni reformske prioritete koje joj je dala Evropska komisija.

klix