Više od dvije sedmice je prošlo od kada je Senad Sejfić napadnut u svom automobilu ispred džamije u Kamenici, a bijeljinsko Okružno javno tužilaštvo i Policijska stanica Zvornik nisu još uvijek rasvijetlili događaj i kaznili počinioce, što njega, ali i druge povratnike, kako tvrde, ostavlja u izloženom položaju i doprinosi osjećaju nesigurnosti.

Senad Sejfić je napadnut u svom automobilu ispred džamije u noći 3. septembra, kada se kretao iz pravca Gornje prema Donjoj Kamenici, prilikom čega je zadobio ozbiljne fizičke povrede koje su mu nanijela dva mladića.

Iz Okružnog javnog tužilaštva su, na upit Detektora o kvalifikaciji djela, odgovorili da je “predmet tek zaprimljen, odnosno da su 15. septembra tek dobili izvještaj od Policijske stanice Zvornik i ne raspolažu s više informacija”.

“Predmet je zaveden pod službenom oznakom KTA kao događaj, te će postupajući tužilac, kada provede istražne radnje i pribavi potrebne dokaze, odrediti da li se radi o krivičnom djelu i o kom se krivičnom djelu radi, kao i koja je zapriječena kazna za to djelo”, naveli su iz Tužilaštva.

Oznaka KTA predstavlja registar raznih krivičnih predmeta, a napad na Senada Sejfića zavode u predmetu kao događaj. On za Detektor kaže da sumnja u želju da se počinioci procesuiraju te ovaj napad smatra planiranim ili organizovanim, kao i druge napade na povratnike.

“Niko ništa nije preduzeo, niti kaznio, ljudi se slobodno kreću. Mislim da se može očekivati ponovni napad na Bošnjaka. Moja pretpostavka je da može nastati i velika katastrofa po sve nas. Šteta bi bilo, i puno rizikuju što hoće da ovo zataškaju i da dugo traje. To može povući velike posljedice”, kazao je on.

Sejfić dodaje da je želio angažovati advokata, ali mu je rečeno da neće biti potrebe jer će on biti saslušan samo kao svjedok, kada za to dođe vrijeme.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac smatra jako značajnim utvrđivanje pravne kvalifikacije i informisanje javnosti o tome, naročito u situacijama koje ukazuju na krivična djela počinjena iz mržnje.

“Mržnja je za određena krivična djela kvalifikatorna okolnost, dok je za druga otežavajuća. Ukoliko bi predmetni incident okvalifikovali kao kazneno djelo ‘tjelesna povreda’ , time bismo u potpunosti isključili element mržnje, za koji postoje jasne indicije da je osnovni motiv počinjenog krivičnog djela. Zbog toga je važno pravilno pravno kvalifikovati ovaj događaj“, kazala je.

Probijanje roka za procesuiranje napada

Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske predviđa rok od sedam dana za dostavljanje izvještaja za krivična djela kojim je propisana kazna zatvora do pet godina, podsjeća Kisin Zagajac, za šta pretpostavlja da je i ovdje slučaj.

“U slučaju postojanja osnova sumnje da je krivično djelo počinjeno, tužilac je dužan da u što kraćem roku donese naredbu o provođenju istrage. Moram istaći da je, nažalost, praksa tužilaštva i MUP-a takva da vrlo često prođe više vremena od ovih predviđenih sedam dana”, kazala je ona.

Podsjetila je da, i u slučaju isteka predviđenog roka, organi gonjenja imaju dužnost preduzimati određene istražne radnje, kako bi Tužilac naknadno mogao formirati tužilački predmet.

“Kada je riječ o zločinu iz mržnje – za šta u konkretnom slučaju postoje indikatori –postoji taj dodatni element ažurnosti i obezbjeđenja bezbjednosti svih građana, a posebno ugrožene kategorije građana”, poručila je.

Nakon 20 dana od napada, Senad se za Detektor prisjeća udaraca i osjećaja bezizlaznosti koji se nije promijenio ni do danas.

“Taj momak koji me prvi napao, kad je udarao pesnicama po glavi i grudima, nanio mi je površinske rane, ali nije bilo za šivenje. Ali ovaj drugi koji je došao da me zagrli, da mi napravi špagu, vrati bradu i zavrne glavu, to je moglo biti smrtonosno – čisto gušenje, da me udavi“, prisjetio se Sejfić napada u Kamenici.

On je objasnio da su ga dvojica mladića fizički udarala, a tri mladića iz drugog automobila stajala su po strani i posmatrala.

U mjestu Borogovo u općini Osmaci, udaljenom dvadesetak kilometara od Kamenice, u danu napada na Sejfića je održana manifestacija “Birčanska jagnjijada”, na kojoj su prisustvovali i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kao i Jelena Trivić, poslanica u Narodnoj skupštini RS-a. Prema fotografijama koje su objavili na svojim društvenim mrežama, učesnici manifestacije su nosili majice i kape s tradicionalnim i ravnogorskim motivima.

Sejfić je za Detektor kazao da ga je nakon napada nazvao Milorad Dodik, izražavajući žaljenje zbog toga što mu se desilo, i nudeći pomoć.

“‘Oporavi se pa mi dođi u kabinet, ili da ja dođem tebi da vidim šta ti mogu pomoći’, rekao mi je i tražio podatke da može sankcionisati te ljude”, ispričao je Sejfić.

Povratnici u strahu od novih incidenata

Bivši logoraš iz Zvornika Amir Efendić za Detektor kaže da kultura nekažnjivosti napadača u slučajevima u kojima su žrtve povratnici ili žrtve ratnih tortura, dodatno dijeli stanovništvo koje je decenijama u prošlosti živjelo zajedno, te stvara osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja.

“Ako imamo kontinuirane napade na Bošnjake, a nemamo kažnjavanje počinilaca, onda će žrtve shvatiti da ih neće niko zaštititi i morat će se sami štititi na sve moguće načine, a to nije rješenje”, kazao je on.

Efendić je podsjetio da političkim izjavama, grafitima, muralima i obilježavanjima u entitetu Republika Srpska dodatno raspiruju netrpeljivost i daju vjetar u leđa onima koji žele vršiti nasilje nad povratnicima.

Detektor je ranije izvještavao o grafitima i obilježjima u Zvorniku, nakon čega je jedan dio grafita na sportskom centru uklonjen.

U noći napada na Sejfića i dan poslije, povratnici su se samovoljno okupili – prvo na Diviču, a potom i u Kamenici, kako bi uputili zahtjev vlastima za zaštitu i brzo procesuiranje. Međutim, Sejfić kaže da je pogrešan pristup što su predstavnici vlasti razgovarali samo sa Bošnjacima i što drugi narodi nisu bili prisutni na sastancima.

“Pružili su nam ruku i rekli da im je žao, ali trebalo je dovesti sve građane svih nacionalnosti i da zajedno razgovaramo o tim stvarima. Međutim, jednu su naciju tješili, a druga nacija je po strani“, kazao je Sejfić.

BIRN Bosne i Hercegovine je kroz istraživanje mapiranja mržnje u BiH utvrdio da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik političar s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje, ali se protiv njega vodi samo jedna istraga, i nije podignuta niti jedna optužnica. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava u bazi BIRN-a BiH, policije i tužilaštva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica.