Muslimani širom svijeta i u BiH će noć sa srijede na četvrtak obilježiti kao Lejletul-kadr. Nju još nazivaju Noć želja, zatim noć u kojoj se određuje sudbina ili najjednostavnije 27. noć ramazana. Oni koji praktikuju islam, provode je u ritualnom obredu, upućujući molitve Bogu cijele noći do zore ili u zajedničkom obredu u džamiji, gdje 27. noć ramazana ima poseban program i najdužu teraviju.

Njeno utemeljene je u istoimenoj 97. suri/poglavlju Kur’ana.

Skriveno značenje

– Najvredniji dan/Nehar za muslimane je Dan arefata, a najvrednija noć/Lejl je Kader koja počinje sa akšamom i iftarom, a završava sa sabah-namazom. Ova noć je istaknuta, jer je u njoj poslat Kur’an, spušten je na zemaljsko nebo kao i sve ranije objave, odakle ih je melek Džibril prenosio poslaniku naredne 23 godine. Tako se potvrđivao kontekstualni značaj Kur’ana kroz stvarne životne prilike koje su se u tom periodu dešavale. Naprimjer, mi možemo djecu teorijski učiti o Starom mostu u Mostaru, ali tek kad ih odvedemo na mjesto događaja, ona najbolje nauče, kazao nam je profesor Nezir Halilović, voditelj Odjela za vjeronauku Rijaseta IZ-a BiH.

Nezir Halilović: Preispitajmo se šta želimo

Sura Lejletul-kadr navodi da je bolja od hiljadu mjeseci. Muslimani nemaju garancije da je 27. noć ramazana baš to, ta sveta noć, pa u samoj suri traže skriveno značenje. Naprimjer, sura ima 30 riječi, koliko je i dana u mjesecu, a riječ Hije (ovdje je ili u njoj je) dođe 27. u redoslijedu.

– Nije eksplicitno navedeno koja je to noć u ramazanu, osim da je u zadnjoj trećini mjeseca i neparan broj. Gospodar jedino zna, ali vjernici nastoje biti tačni koliko najbolje mogu na osnovu indicija. Naziv sure ima dvije riječi, a sedam harfova (arapskih slova), zatim među dokazima navodi se idžmaa, odnosno usaglašenost kolektivne svijesti muslimana u cijelom svijetu, a postoji hadis koji garantuje da se većina nikad neće složiti na zabludi. Ali, kao što je Hasan el-Basri kazao da je ramazan maraton, te da je najveća bitka na kraju pred ciljem, po toj filozofiji treba se iznimno truditi zadnju trećinu mjeseca ramazana, govori nam profesor Halilović.

U tradiciji muslimana praktikuju se itikafi, a to su osamljivanja zadnjih deset dana ramazana, najčešće konstantnim boravkom u mesdžidima. Tu su i mukabele, odnosno konstantna učenja Kur’ana. Hafizi uče svetu knjigu pred mentorima, a obični muslimani ili imami pred džematlijama, što je jako stara tradicija.

Slast vjere

– Tako je i Poslanik u mjesecu ramazanu učio Kur’an pod kontrolom samog meleka Džebraila, pa tako i mi čuvamo praksu iako nije propisano da se to mora. Ako se desi greška pri učenju, bilo ko u džematu može ispraviti učača, jer i hafiz može pogriješiti, tako da održavamo živom i tu duhovnu kontrolu, a sve zbog najbolje brige o Kur’anu. Imate hadise da meleci svojim krilima pokriju one koji se okupe oko Božije riječi, pa im Gospodar svima oprosti grijehe i spusti milost, čak i na one koji nisu imali namjeru doći tu. Tako su vrata naših džamija otvorena, pa sa ramazanom imamo više posjeta i ko god navrati, može osjetiti slast vjere, a to je upravo ta blagodat kojom Gospodar počasti sve prisutne, zaključuje profesor Nezir Halilović.

Tako noć Lejletul-kadr i mjesec ramazan na neki način pripadaju svim ljudima i narodima. Osjetno je to pogotovo u multietničkim podnebljima kao kod nas, gdje hiljadama godina zajedno koegzistiraju i međusobno se uvažavaju blagdani i svete noći.

Večeras je noć kada će najveći broj ljudi u toku jedne godine ući u džamiju. Halilović smatra da bivaju otklonjene mentalne blokade ljudima jer tada i najveći broj meleka boravi na zemlji.