Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz povremenu umjerenu naoblaku. Iako se približavamo jeseni, temperature će i dalje biti prave ljetne.

Danas, 2. septembra, u poslijepodnevnim satima lokalno su mogući pljuskovi praćeni grmljavinom, naročito u zapadnim, centralnim i istočnim krajevima Bosne.

Od četvrtka se očekuje stabilnije vrijeme i više sunčanih perioda. Dnevne temperature kretat će se uglavnom između 27 i 32°C, dok će na jugu zemlje biti još toplije, do 36°C.

Posebno topla bit će subota, kada se očekuju temperature od 30 do čak 36°C. Jutra će biti nešto svježija, posebno u Bosni, gdje će se temperature kretati oko 11 do 17°C.

🌡️ Iako kalendarski ulazimo u septembar, vremenske prilike još uvijek podsjećaju na pravo ljeto.

Ljubitelji sunca i boravka na otvorenom tako će imati još nekoliko veoma toplih dana.

Memorijalni centar Srebrenica prijavio je UEFA-i FK Crvena zvezda zbog veličanja Ratka Mladića tokom utakmice protiv Viktorije Plzenj.

Tokom susreta, koji je Viktorija dobila rezultatom 5:1, navijači Crvene zvezde skandirali su ime Ratka Mladića i istakli transparent: „Generale, velika slava i hvala.“

Iz Memorijalnog centra posebno ističu da je Crvena zvezda nakon utakmice na svojim zvaničnim profilima objavila fotografije na kojima su vidljivi sporni transparenti, zbog čega smatraju da odgovornost ne može biti pripisana samo navijačima.

U prijavi UEFA-i pozivaju se na odredbe Disciplinskog pravilnika koje se odnose na diskriminaciju, vrijeđanje ljudskog dostojanstva i neprikladne političke i ideološke poruke.

Memorijalni centar zatražio je hitno pokretanje disciplinskog postupka, ali i trajnu diskvalifikaciju Crvene zvezde iz UEFA takmičenja.

Sada se čeka odluka UEFA-e o tome hoće li otvoriti novi disciplinski postupak protiv beogradskog kluba.

Općinski sud u Sarajevu usvojio je tužbeni zahtjev bivše generalne direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović protiv Univerziteta u Sarajevu, ocijenivši nezakonitim odluke kojima je poništen njen upis magistarskog zvanja. UNSA ima pravo žalbe na ovu prvostepenu presudu.

Općinski sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu u korist Sebije Izetbegović u sporu koji je vodila protiv Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a kojom su poništene odluke najviših organa Univerziteta vezane za njeno akademsko zvanje magistra nauka.

Prema izreci presude, sud je poništio Odluku Senata Univerziteta u Sarajevu od 6. marta 2023. godine, kao i Rješenje rektora UNSA-e od 9. marta 2023. godine.

Sud je, osim poništenja spornih odluka, odlučio i o troškovima postupka. Univerzitet u Sarajevu obavezan je Sebiji Izetbegović nadoknaditi 23.428 KM troškova parničnog postupka, i to u roku od 30 dana, uz mogućnost prinudnog izvršenja ukoliko obaveza ne bude izvršena.

U obrazloženju presude navodi se da je Izetbegović tužbu podnijela 15. marta 2023. godine. Sud je konstatovao da je u Matičnoj knjizi magistranata Medicinskog fakulteta u Sarajevu evidentirano da je 19. marta 1998. godine odbranila magistarski rad pod naslovom „Efekti ishrane trudnica na incidenciju malformacija novorođenčadi za vrijeme rata u Sarajevu“, čime je stekla naučni stepen magistra nauka.

Senat UNSA-e je u martu 2023. godine donio odluku kojom je naloženo rektoru da donese rješenje kojim se navedeni upis poništava, uz obavezu objavljivanja odgovarajuće odluke u Službenim novinama Kantona Sarajevo.

Međutim, Općinski sud u Sarajevu sada je takve odluke ocijenio nezakonitim i poništio ih.

U sudskom obrazloženju posebno se navodi i da je odluci UNSA-e prethodila „duža medijska kampanja inicirana izvan akademske zajednice“, za koju se navodi da je imala za cilj stvaranje uvjerenja u javnosti da Izetbegović svoj akademski status doktora medicinskih nauka i profesora univerziteta nije stekla na zakonit način.

UNSA je ranije svoju odluku o oduzimanju magistarskog zvanja obrazlagala, između ostalog, nedostatkom adekvatne dokumentacije iz Zagreba i Sarajeva koja se odnosila na položene ispite tokom postdiplomskog studija.

Nakon odluke o poništenju magistarskog zvanja, Izetbegović je ostala i bez zvanja doktora medicinskih nauka, kao i statusa redovne profesorice na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Oduzimanje akademskih zvanja imalo je značajne posljedice i na njen profesionalni angažman, a predstavljalo je jedan od ključnih formalnih elemenata u procesu koji je prethodio njenoj smjeni sa funkcije generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Ipak, presuda Općinskog suda u Sarajevu nije pravosnažna. Univerzitet u Sarajevu ima pravo podnijeti žalbu Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji će odlučivati o eventualnom nastavku sudskog postupka.

https://registar145a.com/?fbclid=IwY2xjawT9ewRwZG9mAWV4dG4DYWVtAjEwAGJyaWQRMUxPV2NOcVo3dUpET3FyTkxzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeXxiqeX-MDejl3GUa3z6HxWM0WMv-bbx2vzC6Iu26qLT6gvcPBbjLGmcccKs_aem_KgvMdTttnVEwyzfrHb2FhQ

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

• Ravno – 16 učenika

• Trnovo – 41 učenik

• Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

• Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

• Zenica – 9.290

• Mostar – 8.732

• Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.