Connect with us

USK

Štilić o pritvorskoj jedinici u “Lipi”: Gospodo, ja vas pitam čije granice vi štitite, svoje države ili EU?

Published

prije 1 godina

on

Novinarka Aida Štilić govorila je za večerašnje izdanje Newsnighta o problemu sa migrantima na području Bihaća, te najavama o gradnji detencionog centra unutar kampa Lipa. Kako je poručila, samo želi da upita nadležne odakle im dozvola za takvo nešto i zašto to rade?

Pitanje migranata u USK, kakva je trenutno situacija?

“Bišćani, Krajišnici se itekako dobro sjećaju svih onih stvari koje su se dešavale 2020., 2021. i 2022. godine. Vrlo često naši ministri kažu da migrantska kriza ide od 2018., a to nije tačno. Migrantska situacija u Krajini traje od novembra 2017. godine, tada smo ja i kolega prve migrante dočekali i od tada sve kreće“, kazala je Štilić.

Štilić kaže da je ispočetka bilo riječi o nezainteresovanosti države, ali da je sada posrijedi nešto što je u najmanju ruku “diskutabilno”.

“Imali smo nezainteresovanost države, nesnalaženje, negiranje nesnalaženja. Sada imamo nešto što je vrlo diskutabilno, da ne kažem opasno, da ne dižem paniku. Kada vi čujete da se u migrantskom centru Lipa gradi neki detencioni centar, odmah vam se pali lampica koja kaže sljedeće: Zašto nekoga zatvarati? Otkud dozvola? Lipa je kamp, privremeni, prihvatni centar koji je otvoren na pet godina. Današnji gradonačelnik Bihaća tvrdi da u urbanističkoj dozvoli za gradnju Lipe nema nikakvog pritvora. To su one stvari koje zabrinjavaju. Opet se vraćamo na državne institucije, ljude koji bi nam trebali dati sve informacije a ne daju nikakve. Ja sam u posljednjih 15-20 dana kontaktirala i Ministarstvo sigurnosti.. Jedini odgovor sam dobila od Službe za strance BiH, oni su potvrdili da se gradi detencioni centar. Nije još izgrađen, ali će uskoro biti. Finansira se iz IPA fondova“.

“Ja opet pitam, ako se nešto finansira iz IPA fondova, zašto to nešto nema dozvolu? Ko je dozvolio i na koji način se namjerava staviti taj detencioni centar u pogon?“, poručila je Štilić u emisiji Newsnight.

Potom je uputila javno pitanje za nadležne ministre.

“Pitam javno i ministra sigurnosti i ministra vanjskih poslova i sve odgovorne u lancu gdje me ne interesuje ni politika: Ko vam je dao dozvolu i zašto to gradite? Zašto to gradite kada u Istočnom Sarajevu imamo opremljen detencioni centar. Ja to otvoreno zovem zatvor“.

Sporazum o readmisiji je potpisan još 2016. godine.

“Sporazum o readmisiji je potpisan još 2016. godine kada je gospodin Radončić još bio ministar sigurnosti. Znam sljedeće, prije dvije godine sporazumom o readmisiji je vraćeno nekih u BiH nekih 120 migranata, eto neka je 150. Godinu poslije toga, stotinjak više. A onda u ovom periodu dakle od 23. marta do 5. aprila 559 migranata. Onda je nama novinarima na Lipi neki dan rečeno, znate ne vraćaju se samo u Bihać i preko Izačića, ide to na Orašje i na Gradišku. Gospodo, ja vas pitam čije granice vi štitite, svoje države ili Evropske unije? Zar je moguće biti toliko neodogovoran i svoje narode uvjeravati da je sve ok? Nije OK. Lažete“.

“Po čijoj se dozvoli gradi i zašto? To je pitanje na koje svi državljani BiH zaslužuju odgovor i imaju pravo da ga traže i od gospodina Konakovića, Nešića i ostalih? Izađite sa informacijama šta ste potpisali, šta mi moramo trpiti opet? A vjerujte, neće samo Bihać trpiti”, ističe Štilić

Njezino kompletno gostovanje na N1 pogledajte u videu.

Povezane teme:

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

prije 17 sati

on

17. Maja 2024.

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

prije 17 sati

on

17. Maja 2024.

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

prije 22 sata

on

17. Maja 2024.

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije

✕