Više od 25 zastupnika iz njemačkog, nizozemskog i francuskog parlamenta je uputilo poziv visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu da povuče nedavne izmjene Izbornog zakona. Inicijativa je potekla od nizozemske europarlamentarke Tineke Strik na čiji zahtjev će Schmidt objasniti Evropskom parlamentu razloge nametanja izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona. Strik je govorila za N1 poručivši, između ostalog, da “Schmidt više nema kredibilitet za svoju funkciju te da se svojim odlukama svrstao na jednu stranu”.

Strik je navela da je Schmidta pozvala u Komitet za vanjske poslove očekujući da će opravdati odluku koju je donio na dan Općih izbora u BiH da se nametnu izmjene Izbornog zakona.

“OHR i Schmist imaju ogromnu moć u BiH jer može nametati zakone i to dolazi sa velikom odgovornošću pri korištenju tih ovlasti i on to nije uradio jer je promijenio Izborni zakon na dan izbora i na taj dan zanemarujete i ne uvažavate birače jer moraju znati pravila po kojima biraju. I isto tako morate dati vremena novim predstavnicima o tome kako će oni vidjeti rješenja i kako će zakon izgledati. To je bio najgori mogući trenutak za takav postupak koji pokazuje da mu nije stalo do toga šta građani i birači u BiH uopće žele”, navela je Strik.

Kako kaže, problem je trenutak kada je donesena ova odluka, ali i sadržaj samih amandmana.

“Jer to znači da to fiksira broj mjesta zastupnika u parlamentu i drugim funkcijama u zemlji. To znači da je na neki način cementirao etničku segregaciju. To vodi ka etničkim podjelama i mislim da je opasno, mislim da je zemlja previše podijeljena po osnovu etničke pripadnosti, a ja mislim da trebamo ići naprijed prema inkluzivnom društvu gdje svaki građanin i glas imaju istu težinu. Tako da on na neki način smiruje HDZ umjesto da traži rješenja koja vode zemlju ka naprijed. On je napravio time i prepreku za novoizabrane političare da konstruktivno zajedno rade. Evropski parlament nema moć i ovlasti nad OHR-om i Schmidtom. Vijeće za implementaciju mira ima tu moć, ali mislim da je važno da uputimo vrlo jasan signal. Postoji veliki broj stranaka u Evropskom parlamentu koji se ne slaže s njim, ljuti su i mislim da on nema više kredibilitet za ovu funkciju. Mi smo uvijek podržavali funkciju OHR-a jer još smatramo da je u ovom trenutku neophodno imati neku moć koja omogućava napredak i koja može riješiti politička neslaganja, ali način na koji je to on koristio nije nešto što ima podršku nas i građana. Morate imati kredibilitet i autoritet da biste obavljati tu funkciju. S jedne strane je to opravdano, a s druge strane, želimo poslati poruku da je pogrešno to što je on uradio te da mora pojasniti svoju poziciju”, pojasnila je Strik.

Schmidtovu odluku je pokušala primieniti na Nizozemsku rekavši da bi ona značila da jedna grupa ortodoksnih vjernika uvijek ima zagarantovan broj minimalnih mjesta u parlamentu bez obzira na to koliko ljudi glasa za njih.

“To znači da se miješate u volju birača te da to utječe na demokratiju zemlje kao i to da drugi ne dobijaju ona mjesta koja bi dobili po volji birača i zato je to opasno uraditi. Međutim, sistem OHR-a i moć da nameće je jedinstven i u drugim zemljama to ne postoji. Kada bismo mi imali taj zakon to znači da ga je parlament usvojio, ali ovdje to nije slučaj. Nije ni parlament niti su birači donijeli tu odluku”, dodala je Strik.

Naglasila je da je Evropska komisija najavila da će dodijeliti kandidatski status BiH pod uslovom ispunjavanja osam zahtjeva.

“To se odnosi, između ostalog, na borbu protiv korupcije i na promovisanje slobode govora i još neke mjere koje su neophodne kako bi se provele te reforme. Mislim da vam trebaju stranke koje žele reforme. Ako imate stranke koje se drže ‘statusa quo’ mnogo je teže provesti i usvojiti te mjere. Prema mom mišljenju prepreka pridruživanju bi mogla biti izmjena Ustava u skladu sa odlukama Evropskog suda i to ima veze sa izbornim sistemom. Vidjet ćemo kako će to ići, ali ako dajete moć stranci koja blokira izmjene Ustava jer znamo da nam treba kvalificirana većina za te reforme to bi se onda moglo pretvoriti u jedan komplicirani proces u parlamentu”, navela je.

Mišljenja je dda Schmidt do ove odluke nije došao sam te da ima dosta pripremnih aktivnosti iz Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske.

“I naravno znamo da Hrvatska nije neutralna zemlja u tom smislu, ona je veoma glasna u odbrani hrvatskog dijela BiH i to je samo po sebi Schmidtu trebalo pokazati da treba ostati neutralan i mislim da se ovime on svrstao na jednu stranu, a time se ugrožava i jedinstvo zemlje”, poručila je, između ostalog, Strik, za N1.