Connect with us

USK

Suđenje generalu Dudakoviću: Tužilaštvo među navodne žrtve uvrstilo i one koje uopće nisu stradale u akciji “Sana ‘95”

Published

on

Dostojanstveno i kako kaže njegov advokat Asim Crnalić, s optimizmom da će pobijediti pravda i istina, general Atif Dudaković, bivši komandant Petog korpusa došao je i danas na Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine BiH u Državni sud.

Na današnji dan, upravo na Dan Armije RBiH je i počelo suđenje generalu Dudakoviću, simbolu odbrane Krajine i BiH, kojeg zajedno s još 13 bivših pripadnika Petog korpusa ARBiH, Tužilaštvo BiH tereti za navodne ratne zločine 1995. godine nad oko 300 civila, tokom akcije „Sana '95”, kada  je zemlja oslobođena od agresora.

Stručni svjedok

Osim Dudakoviću, sudi se još  i bivšim pripadnicima Petog korpusa ARBiH Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.

Današnje ročište u ovom predmetu nastavljeno je sa svjedočenjem Željka Karana, patologa, kojeg je Tužilaštvo BiH u ovom predmetu pozvalo kao stručnog svjedoka.

Naime, Karan je zadužen da analizira izvještaje s ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava pronađenih na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Sanskog Mosta, Bihaća i drugih krajiških općina u periodu nakon agresije na BiH, a za čiju smrt Tužilaštvo BiH tereti Dudakovića i ostale.

Tako je Karan koji je potpisnik dokumenata o uzrocima smrti i identifikacije brojnih žrtava u poslijeratnom periodu, danas govorio o izvještajima nakon ekshumacija za 17 osoba.

Osim što i u današnjem, a ni u ranijim analizima ovog stručnog svjedoka Tužilaštva BiH, za većinu žrtava nije moglo biti utvrđeno ni na koji način su stradale, za advokate odbrana je bilo sporno to što Tužilaštvo BiH u ovom predmetu na čelu s tužiteljicom Marijanom Čobović nije uz tu dokumentaciju prezentiralo i naredbe o ekshumaciji, jer za zakonito provedenu ekshumaciju neophodan je nalog nadležnog suda, piše Raport.

Selektivni dokazi

Također, advokati su imali primjedbe i prigovore na to što Tužilaštvo BiH, kako su kazali, selektivno izvodi dokaze, odnosno u slučajevima gdje dokazi ukazuju da su uz neke posmrtne ostatke pronađeni i vojna uniforma ili drugi dokazi koji ukazuju da je žrtva bila vojno, a ne civilno lice, Tužilaštvo ih “preskače”.

Advokat Ifet Feraget koji zastupa optuženog Fatmira Muratovića, je ukazao i na to da je među žrtvama koje Tužilaštvo BiH nastoji prikazati da su stradale tokom akcije „Sana '95” ima i onih čija se smrt nikako ne može dovesti u vezu s tom akcijom, odnosno s tim periodom.

I, dok je tužiteljica Čobović za naredbe o ekshumacijama kazala da će biti prezentirane naknadno, za prigovor da „preskače” dokaze, tek je kazala da ih Tužilaštvo „ne preskače”, ne pojasnivši ima li među materijalima o posmrtnim ostacima onih koji se odnose na vojnike i na žrtve koje nisu stradale tokom oslobodilačke akcije „Sana '95”.

Govoreći o fotodokumentaciji Komisije za traženje nestalih lica Republike Srpske, i zapisniku o sudsko-medicinskoj i kriminalističko-tehničkoj obradi tijela i zapisniku o identifikaciji posmrtnih ostataka Branka Kovačevića, koji su prema tvrdnji Tužilaštva BiH ekshumirani  u mjestu Bravsko, kod Bosanskog Petrovca, Karan je kazao da je Kovačević, stradao od vatrenog oružja.

Lični dokumenti

Isto je kazao i za Jovanku Kovačević, uz čije posmrtne ostatke su pronađeni lični dokumenti, pločica od zlata, veća količina njemačkih maraka i štedna knjižica.

Iako je ostalo nejasno zbog čega je to bitno u ovom procesu, Karan je kazao da je u ovom slučaju uz posmrtne ostatke Jovanke Kovačević, vidio nešto što nikada ranije nije vidio, a to je kako je kazao „pločica od zlata i  dukat s likom Franje Josipa.”

Advokat Ifet Feraget spočitao je Tužilaštvu BiH da selektivno izvodi dokaze.

“Bilo bi dobro da pošteno i po redu izvode dokaze”, kazao je Feraget obraćajući se Sudskom vijeću.

Analizirajući dokumentaciju za posmrtne ostatke Momčila Zubovića, pronađene u Gornjoj Sanici, Karan je kazao da je u tom slučaju utvrđen višestruki prijelom rebara za koje je Karan kazao “da je mogao nastati bilo kako”.

Advokati optuženih prigovorili su da Karan tumači fotografije i osobe i s onih ekshumacija kojima uopće nije prisustvovao.

Sam Karan je potvrdio da nije bio na svim ekshumacijama, ali je kazao “da zna kako to izgleda” jer je prisustvovao brojnim drugim ekshumacijama.

Koji je svjedok u pitanju?

Međutim, advokati optuženih su iznijeli stav da Karan ne može tumačiti fotodokumentaciju nastalu tokom ekshumacija kojima on nije prisustvovao.

Advokati su, naime, reagirali nakon što je Karan pojašnjavao da se na jednoj fotografiji, nastaloj tokom ekshumacije, posmrtnih ostataka Anđe Stričević kod Ključa „nalazi i svjedok” koji je otkrio gdje je žrtva ukopana.

S obzirom na to da nije bio na licu mjesta, advokate je zanimalo o kojem svjedoku je riječ i kako Karan zna ko je ta osoba.

Pitali su ga da li se taj svjedok spominje u bilo kojim dokumentima.

Za žrtvu Anđu Stričević Karan je  kazao da je analizom posmrtnih ostataka utvrđeno da nije bilo znakova povređivanja.

Uz te posmrtne ostatke bilo je još nekoliko kostiju neke druge osobe čije ime nije danas spominjano. Za Anđu Stričević , Karan je rekao da ne može komentarisati uzrok smrti.

Advokat Husein Mušić kazao je Karanu da bi on trebao svjedočiti o ekshumacijama kojima je prisustvovao.

Karan je potvrdio da nije prisustvovao ekshumaciji Anđe Stričević iako je tumačio ko se sve nalazi na fotografijama s ekshumacije.

Odnosno, govorio je da je na fotografiji svjedok koji je otkrio lokaciju na kojoj je žrtva ukopana.

Međutim, nakon prigovora i pitanja advokata da li se ime tog svjedoka igdje spominje, Karan je negirao da poznaje navodnog svjedoka s fotografije.

“Ja nisam bio na ovoj ekshumaciji. U to vrijeme radile su se brojne ekshumacije, nekada je bila procjena da trebam prisustvovati, a nekada da ne trebam.

Meni je ta osoba potpuno nepoznata, ta osoba je pokazala mjesto gdje je žrtva ukopana. Nekada se po takvoj dojavi posmrtni ostaci nađu, a nekad ne nađu.

U ovom slučaju nađeni su”, kazao je Karan koji je prije toga, kako se vidjelo i na grafoskopu na fotografiji pokazao osobu koja nije jasno vidljiva da je svjedok koji je otkrio lokaciju gdje je žrtva.

Karanovi patolozi i lopatolozi

Karan je u pojašnjenje o “svjedoku” za kojeg se ispostavilo da ga ni on ne zna, „uvukao” i ljude koji su bili angažirani na otkopavanju lokacija čije fotografije su danas prikazane.

“Ovaj momak  s lopatom zove se Slaviša, a ovaj drugi, zvali su ga Ćisa. Oni su oficijelni radnici Kancelarije za traženje nestalih.

Nemojte zamjeriti, ali ima patolog i lopatolog. Oni su bili lopatolozi”, neprimjereno i uz priču o žrtvama našalio se Karan na račun fizičkih radnika zaduženih za otkopavanje lokacija s posmrtnim ostacima.

Karan nije bio ni na ekshumaciji posmrtnih ostataka Steve Atlagića, pronađenih 2003. godine u Sanici Gornjoj kod Ključa, ali je ipak pojašnjavao kakao je u potrazi za tim ostacima bager prokopao čitavu tranšeu.

Na to je opet prigovorio jedan od advokata odbrana, pitajući zašto Karan govori o događaju kojem nije prisustvovao.

Za žrtvu Dušana Kordića, čiji posmrtni ostaci su pronađeni na pravsolavnom groblju 1999. godine u Ključu, Karan je kazao da je stradao od projektila iz vatrenog oružja.

Međutim, rekao je da nije prisustvovao ni toj ekshumaciji.

Advokat Feraget je pitao da li su ekshumacije uopće provođene.

“Nešto iskopano”

Karan je kazao da je “ekshumacija bilo, da su na fotografijama lokaliteti i da „se iskopa što se iskopa, a da se iz dokumentacije vidi da je kopano i nešto iskopano”.

Karan je analizirao i dokumentaciju o ekshumaciji Živka Despota.

Kazao je da se u ovom slučaju ne može komentirati uzrok smrti, jer nije utvrđen, kao što nije utvrđen ni za  Anđu Banjac, čiji su posmrtni ostaci pronađeni na području Ključa

Za žrtvu Mlađana Stanarevića, Karan je kazao  također da ne može komentirati uzrok smrti zbog nekompletnih skeletnih ostataka.

Na dokumentaciji za Stanarevića napisano je da je rođen 1916. godine, a da je stradao 1995. Karan je kazao da to ne može potvrditi.

„Ovo je dopisao neko iz Kancelarije za traženje nestalih, jer ja niti znam kad je rođen, ni kad je poginuo”, azao je Karan.

Za žrtvu Tomu Jurišića, Karan je kazao da je vidljivo djelovanje životinja. Uzrok smrti se također ne može komentirati.

Za žrtvu Darinku Vračar je kazao da je uočljivo djelovanje vatrenog oružja.

Prijelomi nakon smrti

Tokom ovog izlaganja advokat Feraget je ukazao na to da se među materijalima nalaze dokumenti za dvije civilne žrtve čija smrt nema veze s operacijom „Sana '95”.

Kod žrtve Seme Bijelić, Karan je ustvrdio da su kosti lica fragmentirane, da je evidentno bilo više prijeloma rebara i pršljenova. Međutim, kazao je da sve ukazuju da je do toga došlo nakon smrti žrtve, odnosno postmortalno.

Za žrtvu Niku Ćirića s područja Ključa, utvrđeno je da je pronađeno nekoliko kostiju. Dio tijela je bio ugljenisan.

Riječ je o žrtvi za koju Karan kaže da su njen identitet potvrdili članovi porodice jer su tvrdili da je ona bila u kući kod Ključa koja je izgorjela.

Ni u ovom slučaju Karan se nije mogao izjasniti o uzroku smrti.

Na pitanje tužiteljice Marijane Čobović da kaže da li je Ćirić bio vlasnik kuće u kojoj su pronađeni njegovi posmrtni ostaci, Karan je kazao „ja nemam ideju čija je kuća i u čijem je vlasništvu”.

Karan je dalje analizirao i dokumentaciju o žrtvi Mlađenu Vujinoviću, čiji su ostaci pronađeni na lokalitetu Ljubine u Općini Ključ.

On je kazao da je lociranje u ovom slučaju izvršio Milan Milančević.

Utvrđeno je da je na posmrtnim ostacima Vujinovića bilo lomova, ali kako je kazao Karan “svi lomovi su nastali postmortalno”, odnosno nakon smrti.

Advokatica Mirna Avdibegović, koja brani Ibrahima Nadarevića, prigovorila je da je Tužilaštvo BiH odbranama dostavilo jedan od ključnih zapisnika, odnosno za Tužilaštvo ključnih dokaza bez potpisa.

Usporedbom dokumenta koje je danas tumačio Karan, a dobijenog od Tužilaštva, te onog koje su dobili advokati optuženih, utvrđeno je da su oni dostavljeni advokatima bez potpisa.

Zbog toga je advokatica Avdibegović uputila prigovor i na zakonitost i na autentičnost tog dokumenta.

U prigovoru joj se pridružio i Feraget.

Iako je Karan kazao da je riječ o identičnom tekstu na tom zapisniku i on je konstatirao da nedostaje njegov potpis.

Također, Karan je kazao da se on nije bavio fotodokumentacijom nego da se on „bavi kostima, a neko drugi drži foto-aparat”.

Tužiteljica Čobović je kazala da je do toga došlo jer je dokument skeniran i podijeljen advokatima, te stoga nema potpisa. Međutim, ostalo je nejasno kako da nedostaje potpis, jer bi upravo na skeniranom dokumentu trebali biti i svi elementi s originala.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Željka Marenić je kazala da će Vijeće „imati u vidu prigovore o zakonitosti i autentičnosti”.

Nastavak suđenja je planiran za 29. april.

Feraget o spornim stvarima u predmetu

Advokat Ifet Feraget je nakon ročišta na novinarski upit pojasnio zašto su za njega u ovom predmetu mnoge stvari sporne.

“Za više žrtava Tužilaštvo BiH posjeduje dokumentaciju da se radi o licima povodom čije smrti koja se desila 28.09. ili 30.09.1995. godine je pokrenuta istraga i podnijete prijave  civilne policije i od tužilaštava i postoje dokazi u spisu i te žrtve nemaju nikakve veze s akcijom „Sana '95” i Tužilaštvu je to poznato”, kazao je Feraget.

Pojasnio je i problem nepostojanja naredbi o ekshumacijama.

“Problem je taj što u velikom broju slučajeva ne postoje naredbe o ekshumaciji, a  svjedok govori da je on bio ili nije bio na ekshumaciji. Međutim, ja sam prigovarao na zakonitost tog dokaza.

Dakle, nije bilo ekshumacije, jer tamo gdje nema naredbe suda ne može biti ekshumacija, vi to možete zvati kako hoćete ali to nije zakonit dokaz.

Praksa suda je očigledno  da po prigovorima koje smo stavljali odluči na samom kraju postupka iako bi u interesu zakonitosti i ekonomičnosti bilo puno prikladnije da se o tim prigovorima donese odluka odmah.

Ako nema naredbe da se provodi ekshumacija, onda je, uz dužno poštovanje svake žrtve, onda je sporno kad je nađeno tijelo, gdje je nađeno.

Zakonitost dokaza

Nekoliko naredbi postoji, međutim tužilaštvo ih preskače. Po meni je potrebno za svaki slučaj gdje ih ima, kao uvjet saslušanja stručnog svjedoka na te okolnosti, reći da li postoji naredba o ekshumaciji.

Na ovaj način se Vijeće kontaminira sa situacijama koje se ne mogu  nazvati zakonitom dokazima i ne mogu se povezati s pripadnicima Petog korpusa”, pojašnjava Feraget.

Odgovorio je Feraget i na pitanje o „preskakanju” dokaza, što je danas spočitao Tužilaštvu BiH.

“Između ostalog, ima dokaza da je u fotodokumentaciji zabilježeno da lice na sebi ima vojnu uniformu, dijelove vojne uniforme, opasač i tako dalje.

Postavlja se pitanje zbog čega Tužilaštvo preskače takve dokaze, jer Zakon o krivičnom postupku je jasan da Tužilaštvo mora pored dokaza koji terete  izvoditi i dokaze koji idu u prilog optuženih”, zaključio je Feraget.

USK

Zaključana vrata i strogi nadzor: Unsko-sanski kanton uvodi nove mjere sigurnosti u školama

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona izdalo je instrukciju o sigurnosnim mjerama u školama, dok je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona uputilo Preporuku za održavanje sigurnosti u školama i školskim prostorijama.

U preporukama između ostalog naređuje da u svim školama u USK ulazna vrata moraju biti zaključana tokom cijelog radnog vremena, te ukoliko već nije mora biti stavljena sigurnosna brava, interfon, razglas i videonadzor.

Prema instrukcijama poslove dežurstva u školama u USK-a će obavljati pomoćno-tehničko osoblje.

Instrukcijom je regulisano i ulazak drugih osoba i roditelja u školu. Osobe koje ulaze u školu moraju se najaviti putem telefona ili maila. Detaljno je regulisan i put za ulazak roditelja u školu i organizovanje roditeljskih sastanaka.

Određeno je i formiranje Kriznog tima kojeg čine direktor, pedagog, psiholog, socijalni radnik, predsjednik Školskog odbora i predsjednik Vijeća roditelja. Mandat kriznog tima je dvije godine.

Dalje je regulisano i da učenicima na malom odmoru nije dopušteno napuštanje škole, dok na velikom odmoru nije dozvoljeno napuštanje dvorišta škole. U školama koje nemaju kuhinju ili organizovanu prodaju užine, roditelji su dužni obezbijediti užinu za učenike koji će je donijeti u školu.

Preporuke u Hercegovačko-neretvanskom kantonu

Preporuke koje su uvedene u HNK uključuju i zaključavanje ulaznih vrata (vrata škole treba zaključavati s iznimkama prije i nakon nastave, 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka) pri čemu zaključavanje, otključavanje i nadzor ulaza treba povjeriti zaduženim odraslim osobama, zaposlenicima te organizovanje pojačanog dežurstva aktiviranjem nenastavnog osoblja i obilaska vanjskih dijelova škole.

Dežurstvo u školama, kako je navedeno, treba povjeriti samo učenicima starijih razreda (najmanje dva učenika), a ulazak ostalih građana (roditelja, vanjskih saradnika) bit će moguć samo uz najavu i u tačno određeno vrijeme.

Prilikom roditeljskog sastanka razrednik će prisutne roditelje dočekati na ulazu školske ustanove i voditi do učionice, a nakon završetka pratit će ih do izlaza.

Uz ostalo se navodi kako je svaka stranka koja dođe u školu dužna pokazati identifikacijski dokument koji će dežurni učenik u školi zabilježiti u svesku dežurstva, kao i svrhu dolaska, a posebno pojačan nadzor preporučen je tokom velikog i malog odmora (unutar i izvan škole) te prilikom početka i završetka nastave u prvoj i drugoj smjeni.

Iz Ministarstva su istakli i kako je potrebno naložiti pedagozima i psiholozima da intenziviraju rad sa roditeljima i djecom kod koji su uočene određene promjene u ponašanju, a preporučeno je i ažuriranje kućnog reda u školama.

Uz saglasnost Ministarstva, direktor može uvesti i ostale mjere shodno situaciji i okruženju u kojem se škola nalazi, navodi se u saopćenju.

Klix

Nastavi čitati

USK

Bihać godinama ima problema sa pitkom vodom, nadležni obećavaju poboljšanje

Published

on

By

U Bihaću je često na snazi obavezno prokuhavanje vode prije same upotrebe. Mnogi građani ovog grada smatraju da kvaliteta vode nije dobra i zbog toga su često primorani da je kupuju. Nadležni kažu da će u narednom periodu poboljšati stanje u vodomreži kroz nekoliko najavljenih projekata.
Prema posljednjim nalazima iz Zavoda za javno zdravstvo USK, bilo je odstupanja u pogledu mutnoće vode, što je i najveći problem kada je u pitanju vodoopskrba na području Bihaća. Do mutnoće često dolazi kada su povišeni vodostaji, obilnije padavine ili otapanja snijega. Iz Zavoda ukazuju na važnost rješavanja ovog problema.
To je nešto što traje dugi niz godina na području Bihaća, na šta mi redovno ukazujemo i nadam se da će Gradska uprava naći neko rješenje, u smislu postavljanja nekog pročišćivaća da bi se eliminisala ta mutnoća – kaže direktorica Zavoda za javno zdravstvo USK Jasmina Cepić.
Zbog kraškog područja već decenijama izvorište Klokt ima problema sa fekalnim vodama koje se slijevaju iz NP Plitvice. S druge strane, problem stvaraju azbestno-betonske cijevi s kojima je izvorište Klokt priključeno na gradski vodovod. Iz Gradske uprave kažu da se ide u rješavanje ovog problema.
Prošle godine smo aplicirali kod Federalnog ministarstva poljoprivrede, dobili sredstva, proveli postupak javne nabavke, zaključili ugovor za izradu idejnog riješenja koje će ponuditi dvije opcije kako bi taj problem mogao biti riješen i u konačnici da možemo ići u izradi glavnog projekta, a onda na izgradnju pročišćivača pitke vode na izvorište Klokot čime bi trajno osigurali kvalitet, odnosno vodu koja bi bila stalno ispravna za piće i uslijed obilnijh padavina ne bi morala biti prokuhavana kao što to sada radimo – naveo je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Da će veliki iskorak donijeti ovaj projekat u unapređenju kvalitete vode, ističu i iz Vodovoda.

– I oni već rade na izradi projekta koji će zadovoljiti da grad u budućnosti ne bude imao ni taj problem. Mi očekujemo da će Bihać biti možda među prvim gradovima koji neće imati mutnu vodu – rekao je za BHRT direktor JP Vodovod Bihać Mirsad Hadžihasanović.
A dok se ne provedu najavljena poboljšanja na vodomreži, građanima ne preostaje ništa drugo nego da vode računa da tokom vremenskih nepogoda i jakih kiša, prokuhavaju vodu kako su i preporučili u Zavodu.
Nastavi čitati

USK

Uspješna akcija policije USK: Uhapšene tri osobe osumnjičene za teške krađe i razbojništva

Published

on

By

Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.

BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.

Video pogledajte OVDJE

Nastavi čitati

Cazin

Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji

Published

on

By

Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.

Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.

 

Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.

 

Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.

Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.

 

Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.

Nastavi čitati

USK

Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde

Published

on

By

Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.

Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.

Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.

Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.

Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.

Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi  optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika  istovremeno obojici psujući majku.

Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.

Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.

Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.

Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.

Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.

Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.

“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.

Nastavi čitati

USK

VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede

Published

on

By

U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.

– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.

Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.

– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije