Odlazak ljekara trend je koji zdravstvenom sistemu Unsko-sanskog kantona polako počinje stvarati probleme. Naročito su na udari manji gradovi i općine. Ljekari će reći – glavni razlog su uslovi rada i niske plate. Da li su neki ljekari odlučili tome stati u kraj upisujući dežurstva i pripravnosti čak i onda kada nisu bili na poslu, pitanje je koje je uzburkalo javnost u Unsko sanskom kantonu.
Gotovo iz godine u godinu ljekari u Unsko-sanskom kantonu insistiraju na većim plaćama. Kažu kako su u odnosu na druge kolege među najmanje plaćenim u Federaciji. Ili pak ne. Pojedini su navodno dobijali plate i do 10 hiljada maraka tako što su upisivali sebi dežurstva i pripravnosti čak i onda kada nisu bili na poslu.
Ispostavilo se tako da, barem na papiru, određeni ljekari dežuraju i po 20 dana zaredom. Takvu praksu najopštrije osuđuju u kantonalnom Sindikatu ljekara. Štaviše, pozvali su nadležne – direktora, Upravni odbor i druge institucije sistema da što prije provedu istragu.
“Vidjeli smo akt koji je interni revizor ove ustanove poslao. Tražimo da se ovo istraži i objelodani javnosti. Mi ne podržavamo nijednog kolegu koji je to radio, potrebno ih je sankcionisati, a taj novac vratiti. Ako je bilo takvih zloupotreba.”, kaže Amir Rekić, predsjednik Sindikata ljekara i stomatologa USK.
“Sama bolnica će provesti internu istragu i vidjet ćemo o čemu je riječ. Ima i oprečnih informacija, a moramo voditi računa i o dignitetu naših ljekara, s druge strane. Očekujem od menadžmenta da će u okvirima bolnice provesti radnje kako bi se spriječile bilo kakve zloupotrebe.”, govori Nijaz Hušić, premijer Unsko-sanskog kantona.
Pojedini uposlenici bolnice, koji ne žele pred kamere, kažu kako su takve stvari potpuno normalna praksa i javna tajna. Stav uprave je da je riječ samo o nagađanjima, iako na onim odjelima gdje radi samo jedan ljekar – ima odstupanja.
“Da je neko dopisivao nešto i radio mimo toga, od toga nema ništa. Tražili smo da se to provjeri. Poduzimamo korake ovih dana da sve to zaokružimo i da znamo ko šta radi. Imate problem gdje imate na odjelu samo jednog ljekara i taj živi bukvalno 24 sata u bolnici. Normalno da on kroz sistem rada ima veću enormno platu u odnosu na ostale.”, mišljenja je Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice u Bihaću.
Je li u ustanovi koja ionako ima finansijske probleme ovakva praksa postojala i ranije i je li se tome gledalo kroz prste, utvrdit će se. Pojedini ljekari su izjave već dali MUP-u USK, a očekuje se da predistražne radnje pokrene i Tužilaštvo, piše BHRT.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
