“Europu čeka najcrnja zima u posljednjih nekoliko desetljeća”, riječi su koje je nedavno izgovorio energetski stručnjak Davor Štern. A među zemljama koje se pripremaju za najcrnji scenarij je i vodeća europska sila – Njemačka, koja bi mogla biti i najzahvaćenija, piše Večernji list BiH.

Ništa nije besplatno

Već su najavili kako će 1. augusta prestati kupovati ugalj iz Rusije, a 31. decembra i naftu. Što će u konačnici biti, ostaje za vidjeti.

– Ključni izazov koji je pred nama bit će popunjavanje ogromne praznine koja će nastati kada Evropska unija odustane od 158 milijardi kubičnih metara plina godišnje koje isporučuje Rusija.

Za nekoliko sedmica nećemo više imati ruskog uglja – kazao je zamjenik ministra finansija u “obećanoj zemlji” Jörg Kukies. Kako će se to odraziti na radnike iz BiH koji žive i rade u Njemačkoj? Pa, negativno, kao i na sve ostale. Sve je više razmišljanja o povratku kući, ali i slučajeva povratka. Mnogo se toga dogodilo od početka pandemije 2020. godine do danas, tako da je i pritisak na radnike postao veći.

– Sve ono što vam država daruje, kad-tad bude naplaćeno.

Kada smo imali zatvaranja u Njemačkoj, radovali smo se jer smo primali plaću, a nismo radili. Ja sam došao u BiH raditi dodatno, a primao sam i njemačku plaću te našu “na crno”. Bio sam svjestan kako će doći vrijeme kada će država naplatiti te milijarde koje nam je dala. I, evo, sada vidimo da se to i događa. Samo je plin poskupio za 159 posto, a da ne pričam kako često na policama ne mogu pronaći brašno ili ulje – priča ovdašnji stanovnik koji radi u jednom gradu u blizini Stuttgarta. Na klasičnom primjeru objašnjava probleme s plinom.

– U mojoj zgradi grijemo se na plin. Cijena plina obračunava se u kilovatsatima.

Rat zaustavio rast

Porodica koja, primjerice, godišnje potroši 20.000 kWh, u julu 2021. godine platila je 1236 eura, a u julu ove godine 3199 eura. Pa zamislite koji su to iznosi i kakav je to izdatak – objašnjava.

Priča za Večernji list BiH i kako njemački energetski div Uniper pregovara s državom te je na rubu propasti, prije toga je i Lufthansa jedva opstala. Zbog svih tih kriza sve je više i priča bh. građana oko povratka u rodnu zemlju.

– Bilo je onih koji su iz BiH otišli “trbuhom za kruhom” kazavši kako se više nikada neće vratiti, ali i onih koji su napuštali stabilne tvrtke i dolazili tu, pa i u nepopularno vrijeme 2020. godine i 2021. godine, nadajući se kako će ovdje biti bolje.

Zasigurno, da nije počeo rat Rusije i Ukrajine, koje su u mnogočemu predvodnici, u energetskom sektoru, poljoprivrednom i slično, Njemačka bi nastavila rasti toliko da bi se i dalje hrlilo u tu zemlju. Ovako, mnogi žele natrag. Nedavno mi je jedan prijatelj koji se odlučio za povratak kući kazao kako će u BiH barem moći zasijati i posaditi nešto svoje pa se neće brinuti o hrani, dok u Njemačkoj sve treba kupiti. A kod kuće možete proizvesti hranu – kazao je sugovornik. Što će se događati u budućnosti, možemo tek pretpostavljati, međutim, kada svi značajniji svjetski analitičari najavljuju tešku jesen i zimu, onda je jasno da situacija nije najbolja.