Connect with us

Sukob u Ukrajini

Tajni život ‘ruske Eve Braun‘: Bila je Tatarka bez stila, a onda je uzletjela… ‘Svi žele biti kao ja‘ (FOTO)

Published

on

Mnogi žele da Alinu Kabajevu Švicarska protjera u Rusiju, dok Kremlj tvrdi da su glasine o braku s Putinom i njihovoj djeci neistina

Lijepa, talentirana i vlasnica zlatne olimpijske medalje, danas 38-godišnja Alina Kabajeva nekoć je smatrana najglamuroznijom i najpoželjnijom ženom u Moskvi. Danas, međutim, nosi daleko manje poželjan nadimak – “Ruska Eva Braun“. Kabajeva je bivša gimnastičarka koja je postala političarka, članica Putinove stranke Jedinstvena Rusija i za koju mnogi vjeruju da je djevojka ili možda čak supruga ruskog predsjednika Vladimira Putina. Priča se da s njim ima čak četvero djece, iako Kremlj uvijek iznova demantira izvješća o bilo kakvoj vezi između njih dvoje, prenosi The Telegraph.

Dok Putin čini sve veća zlodjela u Ukrajini, Kabajeva i njezina djeca navodno su skriveni u planinskoj kolibi u Švicarskoj, suočeni sa sve snažnijim zahtjevima da budu poslani natrag u Rusiju. “Vrijeme je da ponovo spojite Evu Braun s njezinim Führerom”, navodi se u peticiji upućenoj švicarskoj vladi, koju je potpisalo gotovo 64.000 ljudi, uspoređujući je sa ženom koja se udala za Adolfa Hitlera u njegovom berlinskom bunkeru dan prije nego što su oboje sebi oduzeli život pred nadiranjem Crvene armije 1945. i padom Berlina.

Putinovi protivnici vjeruju da se Kabajeva skriva u blizini Lugana, mirnog grada na jezeru poznatog po proslavljenom muzeju čokolade, iako nema dokaza ni da je uopće u Švicarskoj. Drugi izvještaji lociraju je u podzemnom bunkeru u sibirskom Altaju. Dakako, nepotrebno je isticati da je činjenice o Putinovom privatnom životu teško utvrditi. Jedna stvar koja je poznata je da se 69-godišnji kremaljski ‘car’ razveo od svoje prve supruge Ljudmile Škrebnjeve, što je potvrđeno 2014. godine, šest godina nakon što su Kabajevu prvi puta romantično povezali s Putinom.

Vladimir Putin i Alina Kabajeva

Advertisement

Kremlin.ru/East2west News/Profimedia

“Imam privatni život u koji ne dozvoljavam da se itko miješa”, rekao je jednom Putin. “To se mora poštovati”, dodao je. Također je kritizirao “one koji svojim zabalavljenim nosevima i erotskim fantazijama zabadaju u tuđe živote”.

To, međutim, nije utjecalo na suzbijanje glasina prema kojima je Kabajeva i dalje tajna prva dama Rusije, plaćena 9,2 milijuna eura za svoj posao kontrole prokremaljske medijske grupacije National Media Group. Elisabeth Schimpfössl, viša predavačica na Sveučilištu Aston i autorica knjige “Bogati Rusi: Od oligarha do buržoazije”, kaže kako je čula glasine da “Vladimir Putin i Alina žive zajedno u Kremlju”. Mnogo je indicija koje upućuju na dugoročnu vezu između njih dvoje i na povijest Putinova zanimanja za nju, koje datira barem od 2008. godine, a možda i mnogo ranije.

Rođena je u Taškentu u Uzbekistanu 1983. godine, a Alinin otac bio je profesionalni nogometaš, dok je majka igrala košarku za reprezentaciju, ali se priča da je svoje korijene prepustila prošlosti kada joj se dogodio uspjeh. “Ona je bila Tatarka (ruska etička manjina s turskim i islamskim naslijeđem), ali nije bila nimalo zainteresirana za (razgovor o tome)”, navodi izvor koji ju je poznavao sredinom 20-ih godina života. “Nije pričala o svojim roditeljima ili svom porijeklu. Pitala sam, ali ona nije bila posebno zainteresirana za razgovor o tim stvarima”.

Alina Kabajeva

Advertisement

Vladimir Pesnya/AFP

Kabajeva je navodno počela s ritmičkom gimnastikom kada je imala pet godina, a roditelji su je odveli u Moskvu, gdje ju je pod svoje okrilje uzela Irina Viner, bivša trenerica još iz sovjetskog doba. Sa 13 godina se počela natjecati za Rusiju, osvojila je 14 medalja na natjecanjima na svjetskoj razini, 21 medalju na europskim natjecanjima i olimpijsko zlato 2004. godine u Ateni. Zbog dopinga joj je 2001. oduzeta svjetska titula koju je osvojila te godine.

Izvor koji ju je poznavao kad je bila u ranim 20-im godinama kaže da je tada živjela u “skromnom i prilično sovjetskom” stanu u blizini središnjeg moskovskog hipodroma, urešenom malim staklenim ukrasima te ju je opisao kao “slatku djevojku – jednostavnu, lijepu i prijateljski raspoloženu”. Činilo se, kaže, da više od svega želi društvo. “Mislim da su je smjestili u taj stan i bilo joj je nešto sasvim novo to što je živjela sama, a ne s majkom, koja je bila prilično uključena u njezin život tada”, navodi izvor.

U to je vrijeme Kabajeva imala dečka, policajca iz Moskve porijeklom iz Gruzije, koji je “preko noći postao pukovnik i promaknut na najviše razine, kaže anonimni ženski izvor. “Pričala mi je o njemu i ostavljala je dojam priličnog ponosa”. Ona se Kabajeve sjeća kao “prilično naivne i uzbuđene” mlade žene koja se “činila mlađom nego što je bila” i nije bila osobito elegantna u smislu stila odijevanja. Jednog je dana, kaže, u stanu Kabajeve osvanula vreća puna odjeće. “To je sve izgledalo posve nasumično, bilo je tu stvari koje su izgledale kao lažni turski Chanel (predmeti)”, kaže žena, koja nikada nije doznala tko je odjeću poslao. “Pokazivala mi je i pitala: ‘Sviđaju li ti se?’”.

Alina Kabajeva

Advertisement

Tatyana Makeyeva/AFP

Njezino samopouzdanje naočigled je raslo u skladu s njezinim uspjehom kao gimnastičarke. Postala je toliko popularna da je ruski pop-bend snimio pjesmu o njoj pod nazivom Alina. Nije bila osobito skromna ni u pogledu svoga talenta. “Biti zvijezda u gimnastici nije samo vještina”, rekla je u jednom intervjuu. “To je također i stvar osobnosti. Pogledajte me. Ne želim biti nepristojna, ali svi žele biti kao Alina Kabajeva”, izjavila je.

Schimpfössl navodi da je Kabajeva upoznala Putina upravo zahvaljujući sportu, a ne politici. upoznala ih je trenerica Viner, koja se udala za oligarha Ališera Usmanova, kako navodi. Godine 2001. Putin je uslikan s Kabajevom kad joj je u Kremlju dodijelio državno odlikovanje Orden prijateljstva. Veza Kabajeve s gruzijskim policajcem navodno je završila 2005. godine uslijed pritužbi na uplitanje tabloida u njezin život. Zabilježeno je kada je rekla da je poslije upoznala muškarca kojega “jako voli”, dodajući: “Ponekad se osjećaš toliko sretno da se čak i bojiš”.

Opisivana kao najfleksibilnija žena u Rusiji, u gimnastičkom smislu, povukla se iz tog sporta nakon 2004. godine, ali se nakratko vratila 2007., kada su njezini interesi i ciljevi već bili čvrsto usmjereni u pravcu politike. Te je godine Kabajeva izabrana u Državnu dumu, kao zastupnica Putinove stranke Jedinstvena Rusija. Anonimna ženska osoba, navedena kao izvor koji je govorio za Telegraph, idući put ju je vidjela 2008. godine, kada se činilo da joj se život dramatično promijenio. Izvor je prisustvovao svečanosti dodjele nagrada u Rusiji, na kojoj je bio i sam Putin. “Bila je velika svečana večera i nakon toga sam pogledala i vidjela tu djevojku u bijeloj grčkoj haljini i shvatila: O moj Bože, to je Alina”, kaže ona.

Vladimir Putin i Alina Kabajeva

Advertisement

Afp/Willwest News/Profimedia

Bila je šokirana time koliko se Kabajeva udebljala, ali joj je jedan gost rekao: “Pa, trudna je”. Također joj je rekao da je Kabajeva u vezi s Putinom. Iako nije primijetila nikakvu fizičku interakciju između gimnastičarke i Putina te večeri, primijetila je pažnju koju su joj drugi posvećivali. “Bio je tamo krug ljudi koji su zurili u nju dok se vrtjela uokolo”.

Njezina se karijera potom razgranala i u pravcu modelinga i vođenja televizijskog showa pod nazivom “Koraci do uspjeha”, a 2014. godine objavila je da napušta parlament kako bi preuzela kontrolu nad prokremaljskom National Media Group. U studenom prošle godine The Insider, ruska internetska stranica koja se bavi istraživačkim novinarstvom, izvijestila je da joj je isplaćena godišnja plaća od 785 milijuna rubalja (9,2 milijuna eura), temeljeći brojku na procurjelim poreznim podacima za 2018. godinu.

Neki izvještaji govore da je viđena kako nosi vjenčani prsten, a bilo je tvrdnji da su se ona i Putin vjenčali u samostanu Iverskij u brdima Valdai između Moskve i Sankt Peterburga. Glasine govore da je Putinu rodila sina, nazvanog Dima po jednom od predsjednikovih bliskih prijatelja, zatim kćer i potom blizance, za koje se navodi da svi imaju švicarske putovnice. Godine 2015. švicarski tabloid Bick izvijestio je da je Putin odletio u Švicarsku kako bi bio s Kabajevom dok je rađala u privatnoj klinici Sant'Anna u blizini Lugana, iako je Putinov glasnogovornik inzistirao da “informacije o rođenju djeteta kojem je otac Vladimir Putin ne odgovaraju stvarnosti”.

Alina Kabajeva

Advertisement

Grigoriy Sisoev/AFP

Navodi se i da su blizanci rođeni 2018. godine, nakon čega je Kabajeva na gotovo tri godine nestala iz vidokruga javnosti. Ponovno je viđena prošlog kolovoza, kada se pojavila na kanalu državne televizije kako bi kritizirala suce u Tokiju koji su ruskoj zvijezdi Dini Averini oduzeli zlato u ritmičkoj gimnastici.

U prosincu, dok su napetosti između Rusije i Ukrajine jačale, objavljeno je da je viđena kako pleše na zabavi u moskovskom restoranu Voshod, nedaleko od Kremlja, blistajući u svjetlucavoj zlatnoj haljini. Zabava je uslijedila nakon međunarodnog turnira u ritmičkoj gimnastici pod nazivom Divine Grace, koji je sama organizirala. U skladu sa statusom koji bi imala kao Putinova supruga, navodno na raspolaganju ima čitavu flotu limuzina te posjećuje jedan moskovski kafić okružena zaštitarima naoružanim strojnicama.

Ako je nedavno doista otišla u Švicarsku, nejasno je koliko bi tamo mogla ostati. “Molimo odlučite je li boravak ove osobe u vašoj zemlji opravdan”, stoji u peticiji švicarskoj vladi. “Vrijeme je da Švicarska poduzme akciju”.

jutarnji.hr

Advertisement

Sukob u Ukrajini

Orban: “Ukrajina neće postati članica EU, predsjednik Trump je naš saborac”

Published

on

By

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.

Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.

Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.

“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.

Advertisement

Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.

“Mađarska se pobunila prva”

Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.

“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini

Published

on

By

Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.

Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.

Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.

Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.

Advertisement

Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.

Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.

Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.

Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.

Advertisement

“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”

Zapanjujući američki preokret

Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.

Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.

Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.

Advertisement

Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”

Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.

Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?

Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.

Advertisement

Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.

Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.

Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:

“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Published

on

By

Posljednjih sedmica se činilo kao da stvari za Ukrajinu ne mogu biti lošije, a onda se oglasio američki predsjednik Donald Trump.
Nakon što je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog isključio iz prvih američkih pregovora s Rusijom o okončanju rata, Trump je optužio Ukrajinu da je započela sukob.

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.

Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.

Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.

Advertisement

Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.

“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:

“Mogli su sklopiti dogovor”.

Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.

Advertisement

Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.

“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.

Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.

Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.

Advertisement

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Published

on

By

Delegacije SAD-a i Rusije dogovorile su se danas da “riješe iritante u bilateralnim odnosima”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce nakon današnjih razgovora u Rijadu.

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.

“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.

Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.

Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:

Advertisement
  • Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
  • Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
  • Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
  • Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.

Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.

Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:

“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.

U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.

“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.

Advertisement

Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.

Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Trump hvalio Ruse, a negirao tvrdnje Zelenskog: Porazili su Napoleona i Hitlera

Published

on

By

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin “želi prestati sa sukobima” i odbacio sugestiju da bi se Putinove ambicije mogle proširiti izvan granica Ukrajine.

“Mislim da se želi prestati boriti. Vidim to. Razgovarali smo dugo i teško. Steve Witkoff bio je s njim vrlo dugo, otprilike tri sata. Mislim da se želi prestati boriti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju na pitanje što misli da Putin želi.

Trump je hvalio Rusiju i podsjetio na pobjede nad Napoleonom i Hitlerom.

“Imaju veliki, moćan stroj. Vi to razumijete. Porazili su Hitlera i porazili su Napoleona. Znate, dugo su se borili. Radili su to i prije, ali mislim da bi se on želio prestati boriti”, kazao je Trump.

Primjedbe dolaze dok Trumpova administracija nastoji pregovarati o okončanju rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo prije gotovo tri godine kada je Putin vodio neizazvanu invaziju na Ukrajinu.

Advertisement

Upitan o Putinovim teritorijalnim ambicijama i misli li da Putin želi cijelu teritoriju Ukrajine, Trump je rekao da je Putinu postavio isto pitanje.

“Mislim da želi prestati. To je bilo moje pitanje njemu. Jer ako bi on nastavio, to bi bio veliki problem za nas, a to bi i meni stvorilo veliki problem, jer jednostavno ne možete dopustiti da se to dogodi”, rekao je Trump.

Trump je rekao da misli da Putin želi okončati rat, a da to želi i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Upitan o upozorenju Zelenskog o Putinovom potencijalnom ratu protiv NATO-a, Trump je rekao: “Ne, ne slažem se. Ne slažem se. Niti malo”.

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati

Published

on

By

Potpredsjednik SAD JD Vance zauzeo je mnogo oštriji ton o mogućim posljedicama za Rusiju kada su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.

U intervjuu za Wall Street Journal američki potpredsjednik kaže da će, ako Vladimir Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantira dugoročnu neovisnost, SAD udariti Moskvu sankcijama i potencijalno vojnom akcijom.

To predstavlja odstupanje od nekih poruka predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koji su naglasili potrebu da Evropa preuzme veći teret sigurnosti.

Advertisement

Hegseth je, na primjer, upozorio da prisutnost američkih trupa u Evropi nije garantirana zauvijek.

Također u intervjuu, Vance je rekao da opcija slanja američkih trupa u Ukrajinu ako Rusija ne pregovara u dobroj vjeri ostaje “na stolu”.

“Postoje ekonomski alati utjecaja, postoje naravno i vojni alati utjecaja” koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je.

Advertisement

Dodao je: “Mislim da će iz ovoga proizaći dogovor koji će šokirati mnoge ljude.”

Komentari su izazvali skepticizam među nekim promatračima, koji su sugerirali da su kao osmišljeni da poboljšaju pregovaračku moć SAD u pregovorima s Putinom.

Profesor Sergey Radchenko, vodeći historičar Hladnog rata, rekao je da je Vanceova prijetnja američkim trupama u Ukrajini “vrlo vjerovatno blef”.

Advertisement

“Čini se nezamislivim da se Trump – koji je opetovano sugerirao da nema interesa za takve zavrzlame i da bi želio da Evropa preuzme vodstvo – promijenio mišljenje”, rekao je u objavi na X.

“A taj predsjednik će okačiti Ruse u Ukrajini? Da sam Putin, rekao bih: hmmmm, tačno. Možete imati stratešku dvosmislenost u ovim stvarima, ali također morate imati određeni kredibilitet, a Trump još nije izgradio rezervu vjerodostojnosti.”

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije