Nakon što je ponovo u fokus javnosti stigao ratni snimak iz Kotor Varoši, na kojem se vidi i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ponovo se aktualiziralo pitanje zločina u ovoj bosanskohercegovačkoj općini.
Općina Kotor Varoš je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu bila jedna od etnički najšarolikijih općina u BiH. Gotovo podjednak učinak Bošnjaka, Srba i Hrvata u općini koja je imala 36 hiljada stanovnika, potpuno je izmijenjen 1992. godine kada su srpske snage napale Kotor Varoš.
Dana 11. juna 1992. godine počeo je sveopći napad na Kotor Varoš. Bošnjaci i Hrvati su uhapšeni i smješteni u četiri logora: u zgradu Starog suda, zgradu Pilane, srednju školu i u selo Maslovare.
Advertisement
Sve akcije srpskih snaga su bile detaljno planiran i pripremljene. Svi muškarci (Hrvati i Bošnjaci) stariji od 15 godina bili su uhapšeni i zatočeni u logorima. U napadima srpskih vojnih i paravojnih snaga uhapšeni su pred članovima porodica, ponižavani i fizički maltretirani. Nakon što su muškarci odvedeni uslijedilo je pljačkanje, malteritiranje i silovanje preostalog stanovništva.
Biskup Franjo Komarica je posjetio Kotor Varoš u septembru 1992. godine te je organizovao humanitarni konvoj za ovo mjesto. Komarica je osigurao prebacivanje preostalog hrvatskog i bošnjačkog stanovništva pa su oni u 30 autobusa napustili područje Kotor Varoša. Oko 20.000 Hrvata i Bošnjaka iz općine Kotor Varoš je izbjeglo i protjerano.
Imovina hrvatskih i bošnjačkih stanovnika je opljačkana. Srpske jedinice su većinu sela do temelja spalili. Ubijeno je oko 300 ljudi, no još 350 ljudi se vode kao nestali.
Advertisement
Kada se 17. oktobra Armija BiH i HVO konačno povlače i Kotor Varoši, ubijanja, pljačkanje, silovanje i ostali zločini se intenziviraju. Mnogi Bošnjaci i Hrvati su tog dana morali potpisati izjavu u zgradi Općine da se odriču svoje imovine, i da je ostavljaju Republici Srpskoj.
Pored Momčila Krajišnika i Radoslava Brđanina, koji su u međuvremenu preminuli, te Ratka Mladića, osuđenih u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), zbog ratnih zločina počinjenih na području Kotor-Varoši osuđeni su Bosiljko i Ostoja Marković, kojima je izrečeno po deset godina zatvora zbog silovanja maloljetnice, dok su u drugom predmetu Ljubiša Vranješ i Mladen Milić osuđeni na po sedam godina.
Prije više od osam godina u Sudu BiH je počelo suđenju Savi Tepiću, Iliji Kurušiću, Dušku Vujičiću i Dušku Maksimoviću zbog zločina u Kotor-Varoši, a u drugom predmetu postupak protiv Boška Peulića, Slobodana Župljanina, Manojla Tepića, Janka Trivića i Nedeljka Đekanovića traje šest i po godina, dok se u trećem predmetu sudi Zdravku Samardžiji.
Advertisement
Zbog zdravstvenog stanja optuženih, trenutno su u fazi mirovanja postupci protiv Dragoslava Bojića i Radojka Keverovića.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a oglasio se nakon što je Trojka pokrenula smjenu ministara iz ove stranke u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, piše N1.
On se oglasio na društvenoj mreži X i poslao jednu poprilično zagonetku poruku. Ona se odnosila na ministra vanjskih poslova BiH Dinu Konakovića i lidera Naroda i pravde, stranke koja je u Trojci.
“Sunce je žuto, limun je žut, a Titov drug Dino mnogo je ljut. I zabrinut!”, napisao je Dodik.
Zatim je napomenuo da je “Konaković možda dvije godine nešto skrivao” te je dodao da je o tom nečemu Michael Murphy, američki ambasador u BiH nešto znao, ali je šutio.
Advertisement
“Možda što Dino šuti, a Murphy zna i prikriva. A, zna i Tužilaštvo. Da li zato što mu slijedi smjena, a Murphy ode? Ko će ga znati, ali loša mu je boja u licu”, poručio je Dodik.
Podsjetimo, danas su stranke Trojke (Naša stranka, Narod i pravda i SDP) pokrenule inicijativu za smjenu SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara BiH – ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca i ministra finansija Srđana Amidžića.
Advertisement
Ovaj zahtjev je uslijedio nakon što je Trojka rekla da raskida koaliciju sa SNSD-om na državnom nivou, a nakon što zastupnici iz ove stranke nisu u Predstavničkom domu Parlamenta BiH podržali evropske zakone koji su ključni za EU put BiH.
Isto tako, na sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je zahtjev za smjenu Elmedina Konakovića sa pozicije ministra vanjskih poslova BiH, a na osnovu inicijative stranaka SDA i DF.
U inicijativi koju potpisuju ove dvije stranke navedeno je da je Konaković “nesavjesnim, neodgovornim i nekompetentnim obnašanjem funkcije ministra vanjskih poslova nanio štetu Bosni i Hercegovini i njenom međunarodnom ugledu”.
Nekoliko minuta iza podne, počelo je obilježavanje 31. godišnjice masakra na Markalama kada je od granate ispaljene sa srpskih položaja na pijacu Markale poginulo 68 osoba, a 139 teže i lakše ranjeno. Program obilježavanja 31. godišnjice masakra na Markalama započeo je intoniranjem himne BiH i čitanjem imena ubijenih.
5. februar je i Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva, od agresora, u periodu opsade od 1992. do 1995. godine.
Preživjeli, članovi porodica poginulih, udruženja, brojne delegacije položile su cvijeće na spomen obilježje na pijaci Markale.
Cvijeće su položili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, te delegacije sa državnog nivoa, delegacija Vlade FBiH, Kantona Sarajevo, potpredsjednici Federacije BiH, zamjenik visokog predstavnika, Misija OSCE-a, te delegacije Federalnog parlamenta Grada Sarajeva, općina, boračih udruženja…
Svjedočenjem predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, danas je u Sudu Bosne i Hercegovine završeno izvođenje dokaza u predmetu koji se vodi pred tim sudom protiv njega i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića, a zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je danas, a što se moglo primijetiti i na prošlom ročištu na kojem su oni svjedočili, krivicu pokušao prebaciti na svoje pravne savjetnike.
Naime, na pitanje advokata Gorana Bubića da li ostaje pri svom iskazu koji je dao u SIPA-i 2023., Dodik je odgovorio potvrdno, a upitan da li je vjerovao odlukama Christiana Schmidta prije potpisivanja ukaza, rekao je da je on “uvijek konsultovao svoje savjetnike”.
Ponovio je ranije više puta iznesene stavove prema kojima Christian Schmidt nije legalno izabran, da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a…
Kazao je kako raniji, “legalni”, visoki predstavnici nisu donosili odluke preko noći, već su “vršili pritisak na Parlamentarnu skupštinu, davali rokove, produžavali”… te da je “on kao predsjednik partije bio izložen tom pritisku”.
– Oni nikad nisu donosili odluke već Parlament i mislio sam da će se držati toga – kazao je Dodik.
Rekao je da je on “kao predsjednik RS-a dužan poštovati Ustav RS-a i Bosne i Hercegovine”.
Kazao je i da je u razgovoru sa svjetnicima “obaviješten da odluka visokog predstavnika nije objavljena u Službenom glasniku” te ada je on ukaz potpisao dan prije toga.
– Ja svojim savjetnicima vjerujem. Oni su mi rekli da odluka ne može biti zakonita, da nema ništa u Službenom glasniku i da ukoliko ne potpišem ukaz da mi prema Krivičnom zakonu RS-a prijeti 12 godina zatvora – kazao je.
Ono što je odlučujuće, dodao je, “bilo je Vijeće naroda, koje je dalo saglasnost da zakon može stupiti na snagu”.
Da je bilo pokretanje vitalnog naionalnog interesa Bošnjaka ili drugih, ja to ne bih potpisao – rekao je.
Kazao je Dodik i da je “njegovo suđenje postalo viralno”, kao i da je sada “uvjeren da su ga savjetnici nasavjetovali na pravi način”.
Tužilac Nedim Ćosić pitao je Dodika da li je sam protiv sebe podnio krivičnu prijavu u ovom slučaju, na što mu je Dodik kazao:
– Da se pokaže apsurdnost ove situacije.
Sud je naredna pitanja tužioca odbio uvaživši prigovore odbrane, ali je na jedno Dodik uspio odgovoriti.
Upitan smatra da li se u RS-u još provode odluke usvojene u NSRS-u, a koje je Schmidt stavio van snage, kazao je:
– Svašta mislim, ali nije moje da pričam.
Na sljedećem ročištu planirano je iznošenje završnih riječi.
Sutkinja Uzunović je kazala da je cijenila prigovore odbrane koje je imalo na zakonitost dokaza, te da su oni odbijeni kao neosnovani, tačnije da Sud nije našao očigledne nezakonitosti, te će svi provedeni dokazi biti uzeti u razmatranje.
Medijima se nakon otkazivanja zajedničke sjednice oba doma PS BiH obratila i šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić kazavši da je prekršen Ustav BiH i da oni koji se “kunu u dejtonsku BiH, ustvari je ruše”.
Kako je poručila Vulić, došli su u poziciju da prekrše Ustav BiH.
“Došli smo u poziciju da prekršimo Ustav BiH, član 4. Jasno stoji da Kolegijum oba doma mora da odražava sastav svih naroda koji žive u BiH. Mi u Predstavničkom domu nemamo Srbina, to nije ustavno i to je apsolutno nepoštovanje Ustava i zato se nismo pojavili na sjednici oba doma što mi je izuzetno žao. Kao što smo govorili od starta, to pokazujemo sada. Mi poštujemo Dejtonsku BiH. Nemamo srpskog člana Kolegija i to je naš jasan stav”, kazala je Vulić.
Vulić ističe da “oni koji se kunu u dejtonsku BiH, a rade ovakve stvari – degradiraju Ustav BiH”.
Advertisement
“Kada je u pitanju hitna sjednica koju smo mi predložili da se za srpskog predstavnika imenuje Borenović, naravno da ćemo se odazvati. Ako se izglasa punopravni član Kolegijuma mi nastavljamo punopravno da dolazimo i raspravljamo. Sve do momenta dok se ne popuni ta pozicija srpskim članom, od nas ne možete očekivati punopravno učešće. Oni koji se kunu u dejtonsku BiH a ovakve stvari rade, to je apsolutno degradiranje Ustava”.
Reakcija na izjave Borenovića?
“Vi mediji ste ti koji govore o političkoj blokadi i krizi. SNSD se pokazao kao izuzetan partner, mi smo se zauzimali za interese srpskog naroda uvažavajući druge narode”, kazala je Vulić.
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu advokatici Vasviji Vidović, koja je osuđena na godinu dana zatvora.
Prvostepeno je osudjena za sprečavanje dokazivanja.
Nije joj izrečena zabrana obavljanja advokatske djelatnosti.
“Bila je svjesna da cini krivično djelo i uradila s umišljajem da oteža postupak”. navedeno je u obrazloženju presude.
Advertisement
Na ovu presudu postoji mogućnostt žalbe.
Tužilaštvo je u završnoj riječi ocijenilo da je nesumnjivo dokazano da je Vidović imala namjeru da oteža dokazivanje u krivičnom postupku kada je 18. decembra 2023. godine, postupajući kao braniteljica u istrazi protiv tada uhapšenog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, sakrila njegov telefon.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković komentarisao je izjavu Fadila Novalića od 4. februara 2025. godine.
U svojoj izjavi, osuđeni premijer FBiH, koji se trenutno nalazi na izdržavanju kazne u zatvoru u Vojkovićima, rekao je da “sredstvima USAID-a su oformljene i dvije stranke koje su trenutno na radaru Tužilaštva, jedna zbog sumnje u korupciju a druga zbog sumnje u povezanost sa narkokartelom.”
Elmedin Konaković je tom prilikom podijelio svoj stav i komentar u vezi slučaja, te je napisao da:
Advertisement
“SDFA mašinerija laži koja nikad ne gasi svoje pogone dostigla je vrhunac.
Tvrde da su Novaliću ugrožena ljudska prava u zatvoru, a u isto vrijeme nas ubjedjuju da Fadil sam piše svoje facebook statuse, komentariše društvena zbivanja, lajka i komentariše iz zatvora 🧐 Od presudjenog kriminalca prave heroja koji ima ‘supermoći’.
U to su ubijedili članstvo i simpatizere koji zbog strahova o rušenju tog mita nikad neće otići na stranicu Suda BiH i pročitati presudu u kojoj su navedeni svi dokazi o počinjenom krivičnom djelu.
Advertisement
Normalan svijet pozivam još jednom da to uradi jer ne smijemo dozvoliti da nam interesne skupine kriminalce nametnu kao normalnu i poželjnu normu u društvu.
Zbog naše djece, zbog naše države, a i nas samih”, komentarisao je Elmedin Konaković.
