Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 miliona KM. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju putne infrastrukture u Federaciji BiH.

Vlada Federacije BiH donijela je tri odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima“ u ukupnom iznosu od skoro 240 miliona KM. Sredstva su namjenjena za izgradnju autocesta, brzih cesta, te magistralnih i drugih cesta, kao i putnu infrastrukturu.

Jadransko-jonska autocesta

Također, Vlada je odlukama utvrdila i projekte koji će se finansirati putem ovih programa, a sredstva su namijenjena za finansiranje izrade projektne dokumentacije, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM  (dionice Maoča – Tuzla i Čanići-Tuzla, te dionica Orašje-Brčko).

U okviru projekata izgradnje Jadransko-jonske autoceste, dionica Počitelj-Stolac osigurano je 2.744.705 KM, zatim za južnu obilaznicu Mostar planirano je 15.758.521 KM (dionica Miljkovići-Rodoč – veza na M17, spojna cesta na M17.4, pristupna ceste Varda-Rodoč i rekonstrukcija ceste Ilići-Mostar).

Sredstva su osigurana i za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok – Pofalići- Velešići- Bentbaša  u iznosu od 1.000.000 KM.

Za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17.200.000 KM.

Zatim za brzu cestu Lašva-Travnik-Jajce osigurano je 43.807.531 KM (dionica Nević Polje-Turbe, Poslovna zona Vitez, Vitez-Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva-Kaonik Selište-Vitez, te Nević Polje – Turbe).

Sredstva u iznosu od 43.257.283 KM namjenjena su za brzu cestu Mostar- Široki Brijeg- granica RH.

Za finansiranje izgradnje brze ceste Prača -Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno.

Sredstva od 700.000 KM planirana su za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjetu na M17 Ortiješ i Počitelj.

Zatim, za izgradnju dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo prema usvojenim odlukama izdvaja se 18.668.665 KM.

Za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo planirana su sredstva u iznosu od 7.001.423 KM.

Iznos od 2.400.000 KM osiguran je za projekt rekonstrukcije ceste Kreševo – Kiseljak planirano je 1.200.000 KM,   te izgradnju obilaznice Kiseljaka Il faza – tunel i trasa i sanaciju ceste Lepenica- Han Ploča.

Za izgradnju „Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo – Slavinovići, I faza – nastavak od Prinčeve džamije planirano je 1.500.000 KM.

Po milion KM planirano je za projekte izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, (dionica Šički Brod 3 – Živinice 1), kružnog toka Hidani  na cesti M4 u Kalesiji (dionica Simin Han – Donje Caparde), te Južne obilaznice Gruda.

O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisat će se Ugovori ili Sporazumi između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze. Za provođenje ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, te finansija, zatim JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

Četvrtom odlukom koju je donijela Vlada Federacije BiH usvojen je Program utroška drugog dijela sredstava „Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” u iznosu od 18.552.998,94 KM. Raspodjela ovih sredstava vršit će se na osnovu provedenog javnog poziva, u skladu sa općim i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih današnjom odlukom.

Sanacije, rekonstrukcije i povezivanje regionalnih cesta

Korisnici ovog transfera su kantoni, gradovi, općine i fondovi (kantonalne direkcije, uprave i javne ustanove za ceste) u Federaciji BiH, a svrha je poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti u cestovnom prometu regionalnih, lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Dio ovih sredstava za projekte regionalnih cesta u iznosu od 7.000.000 KM dodjeljuju se za usluge izrade projektne i studijske dokumentacije za rekonstrukciju, izgradnju regionalnih cesta, zatim izgradnju novih cesta iz nadležnosti kantona i povezivanje regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Također, namijenjena su za radove na sanaciji, rekonstrukciji, izgradnji i povezivanju regionalnih cesta na ostatak prometne mreže.

Za projekte koji se odnose na lokalne ceste, te gradske/općinske ulice odnosi se iznos od 11.552.998,94 KM i dodjeljuje se za usluge izrade projektne dokumentacije, kao i radove na sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Sredstva će se dodjeljivati korisnicima u skladu sa odobrenim projektima, a na osnovu podnesenih zahtjeva na javni poziv koji će raspisati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Javni poziv će biti objavljen na web stranici Ministarstva, te u najmanje dva dnevna lista s ciljem dostupnosti najširoj javnosti.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) izašla je sa sjednice prilično ljuta i otvoreno je govorila o ponašanju SNSD-ovih ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića.

Krišto je kazala jako su njih dvojica faktički ucijenila Vijeće ministara obarajući dnevni red bez ikakvog razumnog objašnjenja.

“To je očito bila neka politička odluka”, rekla je Krišto.

Podsjetimo, trenutno se vode pregovori o formiranju nove parlamentarne većine u kojoj neće biti SNSD-a.

No, ključna današnja tačka jeste problem duga entiteta RS po izgubljenoj arbitraži koju je pokrenula slovenska kompanija Viaduct. Dug je prerastao 110 miliona KM i svaki dan raste za 18.000 KM zbog kamata.

S obzirom da su SNSD-ovci oborili dnevni red redovne sjednice, Krišto je zakazala vanrednu sa jednom tačkom – problem Viaduct.

“Trebalo je donijeti potrebne zaključke i odnose se konkretno na izvršenje. Došli smo u situaciju da nemamo šta odlagati. BIH je ta koja sad treba da izvrši presudu i što je prije izvršimo manja je šteta. Međutim, uz sve naše želje, nismo naišli na razuma stav predstavnika iz RS čija je zapravo obaveza izvršenja presude. Ali u drugom postupku, gdje će se BiH regresnim tužbama naplatiti od njih. Ali nisam shvatila koji je cilj osim da nešto prolongiramo i stvaramo dodatne troškove”, rekla je Krišto.

Ona je rekla da su na prošloj sjednici SNSD-ovci tražili da se formira radni tim, piše Raport.

“I opet u tom timu nisu učestvovali predstavnici RS koje smo pozvali. Ništa se nije uspjelo dogovoriti. Danas smo uz sve te sile, nudili prijedloge rješenja koje bi nam trebao nudi ministar finajsija. Imamo 240 miliona za višegodišnja ulaganja. Znamo da nešto nismo pokrenuli, onda on meni kaže ‘je li vi to nešto aludirate?’. Ne aludiram, predlažem. Onda smo se složili da on predloži neka rješenja odmah, on je insistirao da to bude najkasnije do 15. Rekao je da je Bajram. Rekao sam da jeste Bajram, ali to nije izgovor”, navele ja Krišto.

Na pitanje je da li ima dojam da ministri iz RS opstruiraju ustvari ovaj proces, ona je rekla:

“Doista tako. Nikako do drugačijeg zaključka ne možemo doći. Već godinu dana mi želimo da dođemo da umanjimo tu štetu po ugled i finansije BiH. Ne znam koji je to cilj. Ovdje se prolongira da se pravi veći problem. To je problem RS i tako će i ostati, kako god i koliko god se to prolongirali”, navela je Krišto.