Connect with us

Sukob u Ukrajini

“TikTok ratnik” Kadirov nosi Pradine čizme od 2.000 dolara: “Pretvara se da je u Ukrajini” (FOTO)

Published

on

Njegova uloga u ruskoj agresiji Vladimira Putina na Ukrajinu dovela ga je u središte pozornosti za kojim žudi, iako manje zbog njegovih modnih odabira, a više zbog optužbi za teške ratne zločine i kršenje ljudskih prava u predgrađu Kijeva te opkoljenom lučkom gradu Mariupolju

Zloglasni čečenski vođa Ramzan Kadirov ima reputaciju grubijana, koja potječe iz stoljeća duge žestoke borbe njegovih predaka protiv brojnih osvajača i okupatora koji su pokušavali osvojiti njihovu planinsku domovinu.

Danas svoju superiornost Kadirov izražava i na druge načine, pa čak i obućom. Tako vojne čizme čečenskog vođe dolaze iz Pradine kolekcije za 2019. godinu, a cijena im iznosi oko 1.990 dolara.

Njegova uloga u ruskoj agresiji Vladimira Putina na Ukrajinu dovela ga je u središte pozornosti za kojim žudi, iako manje zbog njegovih modnih odabira, a više zbog optužbi za teške ratne zločine i kršenje ljudskih prava u predgrađu Kijeva te opkoljenom lučkom gradu Mariupolju.

Advertisement

Poznat je i po svojoj sklonosti da maltretira životinje, kao i po tome da više voli slati svoje ljude da otimaju i ubijaju homoseksualce, disidente i novinare, nego se sam boriti za svoju zemlju.

 

U današnje vrijeme često ga se ismijava da je “TikTok ratnik” zbog objava na društvenim mrežama u kojima se pretvara da je u Ukrajini – dok je zapravo ostao u Rusiji. Njegovi vojnici također su optuženi za to da su objavljivali snimke u kojima pokušavaju izgledati opasno, pucajući iz oružja na prazne zgrade. Cijeli taj krvavi spektakl zapravo je daleko od pobožnih muslimanskih pastira, farmera i državnih službenika koji su tokom desetljeća preuzeli oružje u ime Čečenije.

“Kadirovci imaju vrlo malo veze s pravim čečenskim vrijednostima. Oni su bizaran amalgam vrlo konzervativnih islamskih ideja s Bliskog istoka i ropske odanosti Putinovu režimu”, rekao je Christopher Swift, stručnjak za Rusiju i Kavkaz, prenosi The Independent.

“On sebe smatra Putinovim pješakom i služi njemu i Kremlju i nikome drugome”, dodaje Miro Popkhadze, bivši izaslanik gruzijskog Ministarstva obrane pri UN-u, i dodaje: “Elita, odnosno oligarsi i sigurnosne službe, također ga ne voli. Među njima se, ispod radara, vodi borba za prava i privilegije. Zato se on koristi društvenim mrežama – kako bi prenio poruku da je tu za Putina i da čini razliku. Zato diže tako veliku buku.”

Advertisement

Odnos Kadirova i Putina seže desetljećima unatrag, do vremena drugog čečenskog rata u kasnim 1990-ima. Vladavina Borisa Jeljcina je blijedjela, a u Kremlju su pojedinci željeli uzdignuti Putina, tada bivšeg člana KGB-a, kao njegova nasljednika.

Kadirov otac Akhmad, koji je postao junakom u prvom čečenskom ratu, tada je naglo promijenio stranu te pomogao Kremlju da slomi čečenske težnje i ojača Putinov imidž ‘tvrdog’ momka.

“Kadirovi su postali vrlo važni i vrlo neophodni”, kaže Thornike Gordadze, viši suradnik na Međunarodnom institutu za sigurnosne studije i znanstvenik na francuskom Sciences Po.

“Činjenica je da je Čečenija dio Rusije zahvaljujući Kadirovu. Ruske trupe igraju sporednu ulogu”, dodaje Gordadze, koji je također bivši dužnosnik gruzijske vlade.

Advertisement

Ali od početka, Kadirovci su imali reputaciju zlostavljača i jezivih nasilnika, kao i reputaciju pljačkaških razbojnika više nego discipliniranih oružanih snaga.

“Išli bi od kuće do kuće i ne samo da su uzimali i otimali ljudima imovinu, nego su uzimali novac i seksualno ih zlostavljali”, kaže Matthias van Lohuizen, nizozemski naučnik koji je služio kao humanitarni radnik u Čečeniji tijekom ranih 2000-ih.

Akhmad je 2003. godine izabran za predsjednika nove Čečenske Republike Rusije, da bi ga godinu dana kasnije ubili njegovi bivši suborci u bombardiranju.

Mlađi Kadirov odmah je prihvatio Putina kao svojevrsnu očevu figuru i preuzeo dužnost predsjednika čim je napunio 30 godina 2007. godine.

Advertisement

Njegove vještine upravljanja bile su iscrpljene, ali njegovi Kadirovci specijalizirali su se za ubijanje i teroriziranje nenaoružanih civila. Njegova željezna ruka drži kontrolu nad Čečenijom, a godišnje dobiva 3,8 milijardi dolara subvencije iz Moskve.

Kadirov je optužen za niz ubistava, uključujući i ono ruskog opozicionog političara Borisa Nemcova.

Alex Raufoglu, novinar i istraživač fokusiran na regiju Kavkaza, kaže da Kadirov “radi što god želi”. “Okružen je muškarcima koji samo primaju naredbe od njega”, kaže za The Independent.

Kadirov i njegovi ljudi sudjelovali su u nekoliko postsovjetskih ruskih imperijalnih ratova, uključujući Gruziju 2008., Ukrajinu 2014., kao i intervenciju u Siriji koja je započela 2015. godine.

Advertisement

U prvim danima ruske invazije na Ukrajinu, Kadirovci su se loše borili, tvrde ukrajinski dužnosnici, te je ostalo nejasno koliko je čečenska prisutnost u Ukrajini samo propagandna vježba.

U međuvremenu, Kadirov je na društvenim mrežama objavio upitne snimke sebe i svojih ljudi. Na jednoj fotografiji se vidi kako se moli na benzinskoj pumpi Rosnefta za koju se tvrdi da je u Ukrajini. Problem je bio, kako su mnogi na društvenim mrežama isticali, to što u Ukrajini nema benzinskih pumpi Rosnefta.

 

Advertisement

Druge snimke pokazuju kako njegovi ljudi žestoko pucaju na prazne zgrade. Još jedan snimak koji su mnogi ismijavali prikazuje njegove ljude kako dijele zalihe pomoći u Mariupolju. Ako pomnije pogledate video, primijetit ćete da je to zapravo ukrajinska roba koju su Kadirovci opljačkali, prenosi The Independent.

Prema izjavama svjedoka koje su prikupili ukrajinski istražitelji i novinari, kadirovci stoje iza nekih od najgorih zločina i kršenja ljudskih prava u gradovima kao što je Buča, uključujući i djecu. “Ono što je odlika Kadirovaca jest njihova spremnost da rade stvari koje niko drugi ne bi; brutalnost je njihova strategija”, kaže Swift.

Metode koje koriste, kažu stručnjaci, iste su kao one koje koriste više od 20 godina kako bi slomili Čečene suprotstavljene Kadirovu i Ruse suprotstavljene Putinu.

Uprkos skepticizmu nekih u Kremlju, Putin tolerira i ohrabruje Kadirova jer on služi kao most prema muslimanskom svijetu, kao i način za zadržavanje kontrole nad tom nemirnom regijom. U konačnici, Moskva bi mogla zažaliti zbog dana kada se Putin udružio s tako očito oštećenom, nasilnom i nemilosrdnom osobom i njegovim ljudima, piše The Independent.

Advertisement

Jer, kao što je Kadirov otac izdao Čečeniju, tako bi se i Kadirovci mogli okrenuti protiv Kremlja.

“Možda će doći dan kada ćemo imati trećeg čečenskog ratnika”, kaže Gordadze i zaključuje: “Ima toliko ljudi koji ne vole Kadirova. Ako on umre ili bude ubijen i eliminiran, umire i ovaj osobni dogovor između njega i Putina, a Kadirovci preko noći mogu postati vojska Čečenije protiv Rusije”, prenosi Jutarnji.hr.

Sukob u Ukrajini

Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini

Published

on

By

Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.

Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.

Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.

Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.

Advertisement

Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.

Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.

Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.

Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.

Advertisement

“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”

Zapanjujući američki preokret

Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.

Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.

Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.

Advertisement

Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”

Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.

Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?

Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.

Advertisement

Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.

Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.

Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:

“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Published

on

By

Posljednjih sedmica se činilo kao da stvari za Ukrajinu ne mogu biti lošije, a onda se oglasio američki predsjednik Donald Trump.
Nakon što je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog isključio iz prvih američkih pregovora s Rusijom o okončanju rata, Trump je optužio Ukrajinu da je započela sukob.

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.

Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.

Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.

Advertisement

Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.

“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:

“Mogli su sklopiti dogovor”.

Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.

Advertisement

Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.

“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.

Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.

Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.

Advertisement

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Published

on

By

Delegacije SAD-a i Rusije dogovorile su se danas da “riješe iritante u bilateralnim odnosima”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce nakon današnjih razgovora u Rijadu.

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.

“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.

Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.

Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:

Advertisement
  • Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
  • Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
  • Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
  • Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.

Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.

Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:

“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.

U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.

“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.

Advertisement

Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.

Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Trump hvalio Ruse, a negirao tvrdnje Zelenskog: Porazili su Napoleona i Hitlera

Published

on

By

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin “želi prestati sa sukobima” i odbacio sugestiju da bi se Putinove ambicije mogle proširiti izvan granica Ukrajine.

“Mislim da se želi prestati boriti. Vidim to. Razgovarali smo dugo i teško. Steve Witkoff bio je s njim vrlo dugo, otprilike tri sata. Mislim da se želi prestati boriti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju na pitanje što misli da Putin želi.

Trump je hvalio Rusiju i podsjetio na pobjede nad Napoleonom i Hitlerom.

“Imaju veliki, moćan stroj. Vi to razumijete. Porazili su Hitlera i porazili su Napoleona. Znate, dugo su se borili. Radili su to i prije, ali mislim da bi se on želio prestati boriti”, kazao je Trump.

Primjedbe dolaze dok Trumpova administracija nastoji pregovarati o okončanju rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo prije gotovo tri godine kada je Putin vodio neizazvanu invaziju na Ukrajinu.

Advertisement

Upitan o Putinovim teritorijalnim ambicijama i misli li da Putin želi cijelu teritoriju Ukrajine, Trump je rekao da je Putinu postavio isto pitanje.

“Mislim da želi prestati. To je bilo moje pitanje njemu. Jer ako bi on nastavio, to bi bio veliki problem za nas, a to bi i meni stvorilo veliki problem, jer jednostavno ne možete dopustiti da se to dogodi”, rekao je Trump.

Trump je rekao da misli da Putin želi okončati rat, a da to želi i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Upitan o upozorenju Zelenskog o Putinovom potencijalnom ratu protiv NATO-a, Trump je rekao: “Ne, ne slažem se. Ne slažem se. Niti malo”.

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati

Published

on

By

Potpredsjednik SAD JD Vance zauzeo je mnogo oštriji ton o mogućim posljedicama za Rusiju kada su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.

U intervjuu za Wall Street Journal američki potpredsjednik kaže da će, ako Vladimir Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantira dugoročnu neovisnost, SAD udariti Moskvu sankcijama i potencijalno vojnom akcijom.

To predstavlja odstupanje od nekih poruka predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koji su naglasili potrebu da Evropa preuzme veći teret sigurnosti.

Advertisement

Hegseth je, na primjer, upozorio da prisutnost američkih trupa u Evropi nije garantirana zauvijek.

Također u intervjuu, Vance je rekao da opcija slanja američkih trupa u Ukrajinu ako Rusija ne pregovara u dobroj vjeri ostaje “na stolu”.

“Postoje ekonomski alati utjecaja, postoje naravno i vojni alati utjecaja” koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je.

Advertisement

Dodao je: “Mislim da će iz ovoga proizaći dogovor koji će šokirati mnoge ljude.”

Komentari su izazvali skepticizam među nekim promatračima, koji su sugerirali da su kao osmišljeni da poboljšaju pregovaračku moć SAD u pregovorima s Putinom.

Profesor Sergey Radchenko, vodeći historičar Hladnog rata, rekao je da je Vanceova prijetnja američkim trupama u Ukrajini “vrlo vjerovatno blef”.

Advertisement

“Čini se nezamislivim da se Trump – koji je opetovano sugerirao da nema interesa za takve zavrzlame i da bi želio da Evropa preuzme vodstvo – promijenio mišljenje”, rekao je u objavi na X.

“A taj predsjednik će okačiti Ruse u Ukrajini? Da sam Putin, rekao bih: hmmmm, tačno. Možete imati stratešku dvosmislenost u ovim stvarima, ali također morate imati određeni kredibilitet, a Trump još nije izgradio rezervu vjerodostojnosti.”

Nastavi čitati

BiH

Borio se za Ruse: U Ukrajini poginuo Haris Mataradžija, četnik iz Visokog

Published

on

By

Ruski dobrovoljac iz Visokog Haris Mataradžija poginuo je na ukrajinskom ratištu u Zaporožju u novembru prošle godine, saznaje Istraga.ba.

Mataradžija je bio član Srpske radikalne stranke, poštovalac ratnog zločinca Vojislava Šešelja, ali i nekadašnjeg predsjednik SRJ Slobodana Miloševića, koji je umro u Hagu, gdje je bio optužen za ratne zločine.

Matardžija je ranije na svom Facebook profilu objavljivao fotografije s podignuta tri prsta, dijelio četničke pjesme, pozivao na “klanje šiptara”, pisao uvredljive komentare o Bošnjacima nazivajući ih “Turcima” i “balijama”.

Advertisement

Mediji u regionu su 2021. godine pisali da je Matardžija napadnut pred svojom kućom u Visokom “zato što se izjašnjava kao Srbin”. Tom prilikom je  zadobio lakše tjelesne povrede. Haris je rođen u “mješovitom braku”, a dobar dio svog života proveo je u Srbiji.

Kako je 2021. prenio Stav Haris je sudeći po komentarima koje je ostavljao na Facebooku bio uključen i u kriminalne obračune u Istočnom Sarajevu, u kojima je korišteno i vatreno oružje.

Mjesec dana prije smrti Matardžije u Ukrajini je poginuo još jedan ruski dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine Veljko Mijatović iz sela Boljanić kod Doboja. Prema objavama, Mijatović je poginuo u blizini ukrajinskog grada Bahmut, gdje se proteklih godina, kao dobrovoljac, borio na strani ruskih agresorskih snaga u Ukrajini.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije