Kako navode izvori bliski kraljevskoj porodici, riječ je o posjeti visokog rizika, ali i velikih prilika, koja dolazi u trenutku ozbiljnih političkih napetosti između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

Autor biografije princa Andrew Mountbatten-Windsor, Andrew Lownie, upozorava da se odnosi između dvije zemlje nalaze u najdubljoj krizi u posljednjih stotinu godina. Poseban izazov predstavlja američki predsjednik Donald Trump, kojeg opisuje kao nepredvidivog političkog aktera.

Ipak, sagovornici smatraju da bi upravo kralj Charles mogao imati određeni utjecaj na Trumpa, zahvaljujući ličnom odnosu i predsjednikovom javno iskazanom divljenju britanskoj monarhiji.

Falklandska kriza dodatno zaoštrava odnose

Napetosti su dodatno porasle nakon što je u internom e-mailu američkog Ministarstva odbrane (Pentagon) predloženo preispitivanje američkog stava o Falklandska ostrva kao potencijalna mjera pritiska na London zbog njegovog odbijanja da se pridruži ratu protiv Irana.

Iz kabineta britanskog premijera Keir Starmer poručeno je da stav Londona ostaje nepromijenjen.

“Ne možemo biti jasniji u vezi sa stavom Velike Britanije o Falklandskim otocima. On je dugogodišnji i nepromijenjen”, rekao je glasnogovornik premijera.

Dodao je da suverenitet nad ostrvima ostaje britanski, te da je pravo na samoodređenje stanovnika ključni princip britanske politike, koji je, kako navodi, jasno komuniciran svim američkim administracijama.

U istom dokumentu Pentagona razmatrane su i šire mjere prema NATO saveznicima koji nisu podržali američke operacije, uključujući moguće smanjenje diplomatske podrške evropskim teritorijama koje Washington smatra “naslijeđem imperijalne prošlosti”.

Argentina ponovo aktivira zahtjeve

Reakcija je stigla i iz Argentine, čiji je ministar vanjskih poslova Pablo Quirno ponovio spremnost za nastavak pregovora o, kako je naveo, “mirnom i konačnom rješenju”.

On je status ostrva, koja Buenos Aires naziva Malvinima, opisao kao kolonijalno pitanje.

“Po historiji, po pravu i po uvjerenju: Malvini su Argentina”, poručio je Quirno.

Podsjećanja radi, Velika Britanija i Argentina vodile su rat 1982. godine nakon pokušaja Buenos Airesa da preuzme kontrolu nad ostrvima. U sukobu je poginulo oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika.

Napeti politički odnosi i osjetljiv kontekst

Posjeta dolazi u trenutku “neuobičajenih” političkih tenzija, kako navodi kraljevski historičar Ed Owens, uz ocjenu da će se raditi o velikom globalnom događaju. Kralj će, prema očekivanjima, pokušati promovirati vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Dodatnu težinu posjeti daje i aktuelna geopolitička situacija, uključujući nestabilno primirje na Bliskom istoku, posebno u kontekstu sukoba s Iranom.

Odnosi između Washingtona i Londona dodatno su pogoršani čestim kritikama koje Trump upućuje premijeru Starmeru, kao i njegovim izjavama kojima umanjuje vojni značaj Ujedinjenog Kraljevstva.

Analitičari upozoravaju da postoji bojazan od nepredvidivih izjava tokom same posjete, uprkos pažljivo isplaniranom protokolu.

Lični i politički pritisci na kralja

Kralj Charles suočava se i s ličnim izazovima. Osim zdravstvenih problema, jer već više od dvije godine vodi borbu s karcinomom, dodatni pritisak dolazi i zbog skandala koji se veže za njegovog brata princa Andrewa i njegove veze s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein.

Očekuje se da bi žrtve Epsteinovih zločina mogle javno kritikovati kraljevsku posjetu zbog izostanka susreta s njima, što dodatno komplikuje diplomatski kontekst.

Ključni moment – obraćanje Kongresu

Centralni događaj posjete bit će obraćanje kralja oba doma američkog Kongresa, što će biti prvo takvo obraćanje jednog britanskog monarha još od govora kraljice Elizabeth II 1991. godine.

U tom govoru, kralj će pokušati pronaći balans između očuvanja dobrih odnosa sa SAD-om i zaštite britanskih interesa, uključujući podršku NATO savezu i Ukrajini.

Diplomatski izvori navode da će svaka riječ govora biti pažljivo analizirana, s ciljem slanja poruka koje će istovremeno “omekšati” američkog predsjednika, ali i zadržati čvrst stav o ključnim međunarodnim pitanjima.

“Specijalni odnosi” na testu

Analitičari ocjenjuju da se tzv. “specijalni odnos” između SAD-a i Velike Britanije nalazi u ozbiljnoj krizi. Bivši savjetnik američkog State Departmenta Max Bergmann situaciju opisuje kao “izuzetno napetu”.

Uprkos tome, pojedini stručnjaci smatraju da bi upravo ova posjeta mogla predstavljati priliku za reset odnosa, posebno imajući u vidu značaj britanske monarhije kao instrumenta “meke moći” u SAD-u.

Kako zaključuju sagovornici, posjeta kralja Charlesa dolazi u ključnom trenutku i mogla bi imati dugoročne posljedice po odnose dvije zemlje, ali i širi međunarodni poredak.

Klix

Status dvosedmičnog primirja, koje je trebalo isteći ranije ove sedmice, ostaje nejasan. Trump je u utorak, nakon ranijih prijetnji obnovom napada, iznenada najavio produženje primirja dok se ne razmotri iranski prijedlog u okviru potencijalnih pregovora o okončanju dvomjesečnog rata. Međutim, iranski zvaničnici nisu potvrdili da su pristali na produženje, te su oštro kritikovali nastavak američke pomorske blokade, koju smatraju činom rata.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf poručio je da potpuni prekid vatre ima smisla samo ako se blokada ukine, dodajući da je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće uz, kako je naveo, “flagrantno kršenje primirja”.

Foto: Reuters

Napetosti dolaze nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, čime je započeo sukob koji je odnio hiljade života širom Bliskog istoka, posebno u Iranu i Libanu, gdje se u borbe uključio i pokret Hezbollah.

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je zaplijenila brodove zbog “pomorskih prekršaja” i sprovela ih u iranske vode. Riječ je o prvom takvom potezu od početka rata krajem februara. Istovremeno su upozorili da će svaki pokušaj narušavanja sigurnosti u moreuzu biti tretiran kao “crvena linija”.

Među zaplijenjenim plovilima su brodovi “Epaminondas” i “MSC Francesca”, koji plove pod zastavama Liberije i Paname. Grčka kompanija Technomar Shipping potvrdila je da je njihov brod “Epaminondas” pogođen vatrom oko 20 nautičkih milja sjeverozapadno od Omana, pri čemu je oštećen komandni most, ali nije bilo povrijeđenih.

Istovremeno, cijene nafte na svjetskom tržištu rastu – referentna vrijednost Brent premašila je 100 dolara po barelu prvi put u dvije sedmice. Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji je prije rata prolazila oko petina svjetske trgovine naftom, ozbiljno pogađa globalnu ekonomiju.

Bijela kuća je saopćila da nije postavljen rok za nove pregovore, iako je Pakistan pokušao posredovati između strana. Planirani razgovori u Islamabadu nisu održani jer se delegacije nisu pojavile.

U međuvremenu, obje strane tvrde da ostvaruju uspjehe na terenu. Iran je u Teheranu organizovao vojnu paradu na kojoj je prikazao balističko naoružanje, uz poruke da je moreuz “pod potpunom kontrolom Irana”.

Američka vojska je, s druge strane, saopćila da je već preusmjerila 29 brodova u okviru blokade Irana, te da je presrela najmanje tri iranska tankera u azijskim vodama, udaljavajući ih od područja u blizini Indije, Malezije i Šri Lanke.

Ključne razlike između strana i dalje ostaju. Washington traži da Iran odustane od obogaćivanja uranija visokog stepena kako bi se spriječila izrada nuklearnog oružja, dok Teheran insistira na ukidanju sankcija, reparacijama i priznanju svoje kontrole nad Hormuškim moreuzom.

Dodatnu komplikaciju predstavlja i zahtjev Irana da se prekid vatre proširi na sukob između Izraela i Hezbollaha. U srijedu su izraelski zračni napadi na Liban usmrtili najmanje pet osoba, uključujući novinarku Amal Khalil, što je najsmrtonosniji dan od proglašenja desetodnevnog primirja 16. aprila.

Klix