Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Trump je naveo pet ciljeva koje želi postići u Iranu: Nakon mjesec dana rata niti jedan nije ostvario

Published

on

Predsjednik SAD-a Donald Trump naveo je pet ciljeva koje Washington želi postići prije okončanja rata s Iranom. Sada, mjesec nakon početka sukoba, sugerirao je da bi se SAD uskoro mogao početi “povlačiti” iz operacije, iako neki od ključnih ciljeva ostaju nedefinisani ili neispunjeni.

Trump je prošle sedmice izložio pet ciljeva masivne zračne kampanje. To je više od četiri cilja koje je njegov tim nabrajao od početka rata 28. februara (i od tri koja su generalno navodili Pentagon i državni sekretar Marco Rubio). Iako Trumpova administracija ponavlja da su njeni ciljevi jasni i nepromijenjeni, lista prioriteta se širila i mijenjala kako je rat sve jače pogađao globalnu ekonomiju, testirao savezništva i otvorio brojna pitanja o planiranju sukoba, njegovom opravdanju i posljedicama.

Prema većini procjena, udari SAD-a i Izraela značajno su degradirali vojne kapacitete Irana i ubili veći broj visokih zapovjednika. No ti taktički uspjesi ne znače nužno da su ostvareni svi strateški ciljevi predsjednika.

Dio ciljeva izuzetno je teško dostižan, a ukoliko se SAD povuče s nedovršenim zadacima i dok je Islamska revolucionarna garda i dalje na vlasti, Trump bi se mogao suočiti s političkim posljedicama kod kuće i globalnim reperkusijama u vezi s tim šta je zaista postignuto njegovom odlukom da pokrene rat po izboru, koji je preokrenuo odnose na Bliskom istoku i uzdrmao svjetsku ekonomiju.

Trump i Bijela kuća insistiraju da operacija ide dobro i po planu. “Veoma smo blizu ispunjavanju ključnih ciljeva Operacije Epic Fury i ova vojna misija se nastavlja neometano”, rekla je novinarima ove sedmice glasnogovornica Karoline Leavitt, dodajući da je operacija “ispred rasporeda i da se odvija izuzetno dobro”.

U nastavku slijedi pregled ciljeva koje je iznio Trump i gdje se trenutno nalaze:

Jedan od glavnih ciljeva koje je predsjednik naveo u odnosu na Iran bio je “uništiti njihove rakete i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom”.

Administracija tvrdi da je taj kapacitet značajno umanjen. No Iran i dalje ispaljuje rakete i dronove, uključujući i serije baražnih napada na Izrael u trenutku kada je Trump tvrdio da su pregovori s Teheranom u toku.

Trump je u četvrtak u Bijeloj kući rekao da je oko 90 posto iranskih raketa i lansera uništeno, te da su dronovi i fabrike u kojima se proizvode dronovi i rakete “značajno svedeni”.

Prije prošle sedmice, predsjednik i njegova administracija ovaj su cilj nekada navodili kao samostalan, opisujući ga kao nastojanje da se “sravni njihova raketna industrija sa zemljom”. U drugim navratima je ovaj element potpuno nestajao s liste. Pentagon ga je uglavnom podveo pod prvi cilj – uništavanje iranskog raketnog kapaciteta.

Centralna komanda SAD-a navela je da su mete u Iranu uključivale pogone za proizvodnju oružja te postrojenja za proizvodnju raketa i dronova. Ipak, iranski napadi na susjede u Zaljevu i Izrael se nastavljaju.

SAD i Izrael brzo su uspostavili zračnu nadmoć nad Iranom i u velikoj mjeri lete nebojom osporavani. Ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je u četvrtak da su SAD oštetile ili uništile više od 150 iranskih plovila.

Nakon što je američka podmornica početkom marta torpedom potopila jedan iranski ratni brod, još dva plovila – IRIS Bushehr i IRIS Lavan – uplovila su u luke na Šri Lanki i u Indiji kako bi zatražila pomoć tih država. Nema naznaka iz Washingtona da su od tada potopljeni ili zarobljeni.

Revolucionarna garda posjeduje i vlastitu mornaricu koja se oslanja na manja plovila za tzv. roj napade i polaganje mina. Nije jasno koliki dio te sile je preostao, niti da li je postavila mine. No iranske rakete i dalje remete pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Trump je u protekloj godini napravio izrazit zaokret nakon što je u junu proglasio da su SAD “obrisale” iranski nuklearni program, da bi njegovi savjetnici potom upozoravali kako je Teheran samo nekoliko sedmica udaljen od bombe – čime su opravdavali trenutne operacije.

Iranski državni mediji saopćili su da su u petak napadnuti njihovi nuklearni objekti. Pogodeni su postrojenje za tešku vodu i pogon za proizvodnju žutog kolača, a Izrael je naknadno potvrdio da stoji iza tih udara.

Izrael je ranije objavio napade na druge ciljeve povezane s nuklearnim programom, uključujući i likvidaciju jednog od vodećih iranskih nuklearnih naučnika.

Jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u ovom ratu jeste da li će Trump pokušati zaplijeniti ili uništiti oko 970 funti obogaćenog uranija kojim Teheran raspolaže, a koji bi se potencijalno mogao iskoristiti za izradu nuklearnog oružja.

Trump je prvi put u ponedjeljak rekao da će SAD preuzeti taj uranij, za koji se vjeruje da je zakopan duboko ispod planinskog kompleksa. No naznačio je da bi se to desilo ukoliko Washington postigne neku vrstu dogovora s Iranom da se dozvoli preuzimanje. Bez iranske dozvole, riječ je o izuzetno rizičnoj misiji, upozoravaju stručnjaci, koja bi zahtijevala značajno raspoređivanje američkih kopnenih snaga unutar Irana.

Trump je u nedavnoj objavi na društvenim mrežama dodao i peti cilj SAD-a: “Zaštititi, na najvišem nivou, naše saveznike na Bliskom istoku, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge. Hormuški moreuz će, po potrebi, morati čuvati i nadzirati druge države koje ga koriste – Sjedinjene Države neće!”

SAD već drže hiljade vojnika u bazama i na drugim lokacijama u regionu. Nije jasno koliko je daleko Trump spreman ići u zaštiti bliskoistočnih saveznika od prijetnji, a Iran i dalje ima kapacitete za napade na te zemlje. Nije jasno ni koliko je daleko Washington spreman ići u osiguravanju plovnosti Hormuškog moreuza. Trump je više puta mijenjao stav o tome da li SAD treba da imaju ulogu u nadzoru tog strateški važnog prolaza. Ponovo je produžio rok Iranu da ponovo otvori Hormuški moreuz ili se suoči s napadima na elektrane, sada mu dajući rok do 6. aprila.

Trump je od početka rata govorio o promjeni režima, pozivajući iranski narod da “preuzme vlast” nakon što su Izrael, uz američku pomoć, izveli napade u kojima su ubijeni iranski vrhovni vođa i veći dio vrhuške režima.

On i njegova administracija, međutim, nikada nisu eksplicitno naveli smjenu režima kao zvanični cilj u Iranu, iako je jasno da žele okončati 47-godišnju vladavinu represivne teokratije.

Trump je u četvrtak u Bijeloj kući rekao da je režim “uglavnom desetkovan”.

“Zaista se može reći da imamo promjenu režima, jer su oni pobijeni”, izjavio je u intervjuu za Fox News Channel.

Sada SAD tvrde da vode razgovore s elementima iste iranske vlasti kako bi što brže okončali sukob i ponovo otvorili Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj. Iran, međutim, u javnim istupima i dalje insistira da ne pregovara s Bijelom kućom.

A prva Trumpova očekivanja kada je riječ o iranskom narodu zasad ostaju neispunjena.

Zvaničnici administracije u posljednje vrijeme malo govore o ovom cilju, koji je predsjednik opisao kao nastojanje da se “teroristički proxyji u regiji više ne mogu destabilizirati regiju ili svijet i napadati naše snage” te da se “osigura da iranski režim ne može nastaviti naoružavati, finansirati i usmjeravati terorističke armije izvan svojih granica”.

Dok su SAD napadale milicije povezane s Iranom u Iraku, a čini se da Izrael širi operacije protiv Hezbollaha u Libanu, administracija nije ponudila detalje o tome kako planira trajno zaustaviti podršku Teherana naoružanim grupama.

Bijela kuća je u saopćenju poručila da ostaje ključni cilj osigurati da iranske proxy grupe više ne mogu dodatno destabilizirati region te da se “proxyji jedva i bore jer je naša američka vojska toliko snažna i smrtonosna”.

Svijet / Zanimljivosti

Svaka količina alkohola je otrovna

Published

on

SVAKA KOLIČINA ALKOHOLA JE OTROVNA.
Znam da ovo mnogima neće da se dopadne, ali hajde da budemo pošteni prema sebi.
Alkohol može da bude društvena stvar.
Može da bude deo tradicije.
Može da bude kulinarski užitak.
Ali sa zdravstvenog aspekta, alkohol je toksin.
Kako to znamo?
Zato što kada popijete alkohol, vaša jetra bukvalno prekida većinu svojih redovnih aktivnosti i daje prioritet njegovoj razgradnji.
Zašto?
Zato što telo alkohol ne prepoznaje kao hranljivu materiju koju želi da sačuva, već kao supstancu koju želi što pre da neutrališe i izbaci.
Dok razgrađuje alkohol, jetra privremeno manje pažnje posvećuje mnogim drugim poslovima za koje je zadužena:
* regulaciji šećera u krvi
* metabolizmu masti
* proizvodnji važnih proteina
* obradi hormona
* skladištenju vitamina i minerala
* detoksikaciji drugih štetnih supstanci
Prvi produkt razgradnje alkohola je acetaldehid.
I upravo je acetaldehid još toksičniji od samog alkohola.
Tek nakon toga organizam ga pretvara u acetat, koji se dalje razgrađuje na ugljen-dioksid i vodu i izbacuje iz tela.
Zato ne postoji količina alkohola koja poboljšava zdravlje.
Postoje samo količine koje prave manje ili veće probleme.
Ako vam je cilj dugovečnost, više energije, bolji san, manje visceralne masti, bolja krvna slika i bolje zdravlje, alkohol vam ne pomaže.
Vaše telo zna kako da se regeneriše.
Često je dovoljno samo da prestanemo da mu smetamo
MILAN JOVANOVIĆ
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Žrtve kockanja-idustrija koja živi od tuđeg očaja

Published

on

Bila je nešto kratko sa njim.
Mesec–dva, još u srednjoj školi.
Ostao joj je u najboljem sećanju.
Sportista, drug, lojalan.
Onda, nakon deceniju–dve,
samo je čula da se ubio.
Kocka.
Komšija iz sela, gde povremeno dolazim.
Uvek nasmejan, ljubazan.
Jedini čovek kome sam tamo ušao u kuću, igrao se sa njegovom decom.
Videh jednog dana umrlica. Pitao sam šta je — kocka.
A sve je počelo sa tiketom od 200 dinara u kladionici.
Sin moje poznanice, uzorno dete.
Nije pio, pušio, ili bar ona nije znala.
Jednog jutra zakucali su kamatari. Morala je da proda stan.
Kada ga je poslednji put videla, samo joj je rekao:
„Mama, sve ću srediti.“
Kocka ga je sredila prva.
Drug iz razreda — uvek zezanje sa njim, optimista.
Posle škole otišao da radi preko, pa se vratio….
Na pauzama se kladio “reda radi”, kako je govorio.
Posle tri godine — kladio se svaki dan.
Posle pet — nije se više kladio, nego molio.
Niko ne zna gde je sada.
Kažu da beži od dugova.
Ili su ga stigli.
Drug od druga.
Igrali smo zajedno basket.
Kada je kockanje ušlo u život, izašao je iz naših života.
Na kraju je prodao stan i auto.
Na kraju mu je ostalo samo ime.
I to je gubio polako.
Isto žrtva kocke, koja nije znala da stane i prestane.
Kockanje je industrija beznađa, gde oni koji organizuju igru
nikada ne smeju da budu na gubitku.
Počinje kao igra, a završava se kao dijagnoza,
gde se prvo gube granice, pa onda prijatelji.
Uvek počinje onim: „Ne brini, znam šta radim.“
A timovi stručnjaka stvorili su atmosferu
u kojoj stalno misliš da dobijaš.
Za svakoga imaju priču — za depresivne, ranjive, asocijalne, ekstroverte. –
Kockar misli da ima sistem.
A sistem ima njega.
Sistem koji u trenutku može da ti oduzme ono što je neko tvoj
stvarao celog života:
stotine hiljade sati rada, štednje, odricanja.
Njih ne zanima ko si, šta si, kako si —
nego da te na legalan način opljačkaju.
Kockar nikada ne propada sam.
Povlači i druge za sobom.
Pre je za kockanje bio potreban izlazak iz kuće — danas samo internet.
Gde se čovek fiksira na sreću, kao da je predodređen,
a ne na znanje i posvećenost.
Gde se zavisnost prodaje kao nada i rad.
U psihijatriji se to zove — deluzija.
Verovanje da možeš da pobediš matematički sistem
koji i kada ti da — daje da bi ti uzeo.
Počinje kao avantura, a završava se kao opsesija.
Kockanje je logička greška, gde samoobmanjivanjem
misliš da kontrolišeš stvari, a stvari kontrolišu tebe.
Zato ne idem u kladionice.
I kad god vidim da nešto finansiraju,
znam da su nekome uzeli da bi delić toga dali.
To nije stvaranje, nije rad,
nije dobro koje nastaje iz ljudskog truda i znanja —
nego legalno otimanje.
Zato se kockarnice ne reklamiraju —
nego bojkotuju.
I nije to stvar izbora, nego sistema,
koji se bazira na prevari,
gde mnogo nevinih i naivnih strada.
Šta je na nama?
Da sve to opravdavamo,
dok gledamo ljudska propadanja oko nas,
gde je u mnogim mestima to jedini hobi i zabava.
Gledanje u džinovski ekran i čekanje.
Je li to jedino što imamo da ponudimo ljudima?
Društvo koje smišlja kako da te opljačka?
Ili društvo
koje gleda kako da te zaštiti
i da svakom čoveku pronađe mesto,
i da učini da se oseti čovekom —
a ne nesretnikom koji smišlja šta još da proda, ili pozajmi,
dok mu taj neko ne zakuca na vrata.
I sve se to predstavlja igrama na sreću,
Igra i sreća,
Ma daj.
Nastavi čitati

Sport

Holivudske zvijezde okupirale tribine: Tom Cruise, Beckham i DiCaprio gledali pobjedu SAD-a na otvaranju Mundijala

Published

on

By

Utakmica između Sjedinjenih Američkih Država i Paragvaja na stadionu SoFi u Los Angelesu nije bila samo nogometni spektakl, već i pravi praznik za ljubitelje filma, muzike i sporta.

Amerikanci su pobjedom od 4:1 protiv Paragvaja na najbolji mogući način otvorili svoj nastup na Svjetskom prvenstvu, a susret je s tribina pratila impresivna lista svjetski poznatih ličnosti.

Posebnu pažnju privukli su holivudska zvijezda Tom Cruise te bračni par David i Victoria Beckham. Njihov dolazak izazvao je veliko interesovanje navijača i medija, a sve se dogodilo samo nekoliko sati nakon što je David Beckham dobio svoju zvijezdu na čuvenoj Holivudskoj stazi slavnih.

Među poznatim gostima bili su i Leonardo DiCaprio, Jamie Foxx, glumac Owen Wilson te kolumbijska glumica Sofia Vergara, što je dodatno potvrdilo status Los Angelesa kao svjetske prijestolnice zabavne industrije.

Prije početka utakmice organizovan je spektakularan muzički program. Katy Perry izvela je pjesmu “Wonder”, a na pozornici joj se pridružio dječak Tius Luka, čiji se glas nalazi i na originalnoj verziji pjesme s njenog albuma “143”.

Publiku su dodatno zagrijali Lisa, Anitta i Rema izvedbom pjesme “Goals”, koja se nalazi na službenom albumu Svjetskog prvenstva, dok su Future i Tyla nastupili s numerom “Game Time”.

Nakon bogatog zabavnog programa uslijedio je nogometni spektakl u kojem su Amerikanci pokazali snagu i kvalitet. Reprezentacija SAD-a slavila je rezultatom 4:1 protiv Paragvaja i tako napravila veliki korak ka plasmanu u narednu fazu takmičenja.

Nakon što su Meksiko i Kanada ranije otvorili svoje nastupe na turniru, Sjedinjene Američke Države su pobjedom pred domaćom publikom upotpunile uspješan početak Svjetskog prvenstva za zemlje domaćine.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Digitalna tehnologija reprogramira mozak djece

Published

on

Društvene mreže i tehnologija imaju negativan uticaj na mentalnu i emocionalnu zrelost djece, upozorava neurolog!

Neurolog dr Suzan Grinfild ističe da društvene mreže spriječavaju djecu da nauče da sami razmišljaju, zbog čega mentalno ostaju na nivou trogodišnjaka.

Društvene mreže i video igrice dovode do toga da djeca ne umiju međusobno da razgovaraju niti da misle svojom glavom jer neprestano traže nešto da im odvlači pažnju.

“Mislim da će generacije koje su tome izložene ostati na nivou trogodišnjaka: emocionalno, po pitanju preuzimanja rizika, imaće jako loše socijalne veštine, slab sopstveni identitet i ništa neće moći da im zadrži pažnju”, upozorava ona.

Grinfeld, koja je inače jedan od istraživača na Oksfordu, svoje mišljenje je potkrijepila i studijom iz 2014. godine, koju su proveli psiholozi sa Univerziteta u Virdžiniji i sa Harvarda, koja je pokazala da bi se studenti radije izložili blagom električnom šoku nego da ostanu deset minuta sami bez nečega što bi im odvuklo pažnju.

Ona kaže da je ova studija pokazala da je mladim ljudima potrebna “neprestana stimulacija iz okoline, u svakom trenutku” i to pokazuje da oni više nisu sposobni da budu sami sa svojim mislima.

To može da ima posebno loše efekte na djecu, zbog čega dr Grinfild savjetuje roditeljima da djecu podstaknu na neke aktivnosti – sport ili čitanje, na primjer – kako bi se smanjila izloženost ekranima i stimulisala mašta.

Ekspert za digitalnu detoksikaciju (tužno je što neko time uopšte mora da se bavi!) Tanja Gudin kaže da je potpuno saglasna sa dr Grinfild i ističe kakve su prednosti smanjenog korištenja elektronskih uređaja među djecom.

“Studija provedena na Univerzitetu u Kaliforniji je dokazala da kada su sklonjeni elektronski uređaji iz okruženja djece na sedmicu dana, oni su mogli bolje da razumiju neverbalnu komunikaciju, u odnosu na grupu djece koja je i dalje koristila uređaje”.

Gudin ističe da bi trebalo imati na umu koliko je u životu važna sposobnost razumjevanja neverbalnog jezika – za život uopšte, u školi, na poslu, u vezama, te da bi to možda trebalo da “upali alarm” među roditeljima da ograniče djeci korištenje uređaja.

Grinfildova je inače prije četiri godine izdala knjigu Mind Change u kojoj je tvrdila da digitalna tehnologija reprogramira mozak djece. Tu je napisala da mališani koji prekomerno koriste društvene mreže ili igraju igrice imaju veći rizik oboljevanja od depresije, nedostatka samopouzdanja, a češće i razvijaju narcisoidni poremećaj ličnosti.

Izvor: Mondo

akos.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Iran na rubu vodne katastrofe: Za milione ljudi nestašica vode postaje veća prijetnja od rata

Published

on

By

Dok je pažnja svjetske javnosti usmjerena na sukob Irana s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, stručnjaci upozoravaju da se ova zemlja suočava s još jednom ozbiljnom krizom – nedostatkom vode. Dugogodišnje suše, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i loše upravljanje vodnim sistemima doveli su Iran na rub ekološke katastrofe.

Prema podacima Svjetskog instituta za resurse (WRI), Iran se nalazi među državama s izuzetno visokim nivoom vodnog stresa, trošeći više od 80 posto svojih obnovljivih zaliha vode svake godine. Posljedice su već vidljive širom zemlje, a jedan od najupečatljivijih primjera je jezero Urmia na sjeverozapadu Irana.

Nekada najveće slano jezero na Bliskom istoku prostiralo se na gotovo 6.000 kvadratnih kilometara, dok danas zauzima manje od deset posto svoje nekadašnje površine. Dugotrajne suše, intenzivna poljoprivredna proizvodnja, preusmjeravanje riječnih tokova i nekontrolisano crpljenje podzemnih voda doveli su do dramatičnog povlačenja vode i stvaranja ogromnih slanih ravnica.

Situaciju dodatno pogoršava ratna kriza. Prema dostupnim izvještajima, tokom sukoba oštećeni su pojedini vodovodni sistemi, cjevovodi i postrojenja za preradu vode, što dodatno ugrožava snabdijevanje stanovništva.

Stručnjaci upozoravaju da bi bez hitnih reformi i održivijeg upravljanja vodnim resursima milioni ljudi mogli biti suočeni s ozbiljnim nestašicama vode u narednim godinama. Klimatske promjene, rast temperatura i smanjenje količine padavina dodatno povećavaju rizik od širenja krize.

Za mnoge građane Irana, borba za pristup pitkoj vodi postaje svakodnevni izazov, a sve više analitičara smatra da bi upravo nestašica vode mogla predstavljati najveću prijetnju stabilnosti zemlje u budućnosti.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vatreni odsjeli u „gradu duhova“: Baza Hrvatske za Mundijal krije jezive priče i paranormalne legende

Published

on

By

Hrvatska nogometna reprezentacija tokom Svjetskog prvenstva boravit će u Alexandriji, gradiću nedaleko od Washingtona koji na prvi pogled djeluje mirno i idilično. Međutim, iza šarmantnih ulica, kolonijalne arhitekture i turističkih razglednica krije se mjesto koje godinama nosi epitet jednog od najukletijih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama.

Alexandria, grad sa oko 160.000 stanovnika smješten uz rijeku Potomac, bit će baza Vatrenih tokom Mundijala. Iako je poznata po bogatoj historiji i atraktivnom starom jezgru, ovaj grad jednako je poznat i po brojnim pričama o duhovima koje su postale dio njegovog identiteta.

Turistički vodiči redovno organiziraju noćne obilaske tokom kojih posjetiocima pričaju legende o paranormalnim pojavama i misterioznim događajima koji navodno i danas uznemiravaju stanovnike.

Najpoznatija među njima vezana je za takozvanu „Nepoznatu ženu“, koja je 1816. godine sa suprugom odsjedala u taverni Gadsby. Teško bolesna žena preminula je u sobi broj osam, a njen identitet nikada nije otkriven. Prema lokalnim pričama, njen duh i danas luta hodnicima historijske zgrade.

Posjetioci i zaposlenici godinama su prijavljivali neobične pojave, od samostalnog paljenja svijeća do misterioznih figura koje nestaju pred očima svjedoka. Osim nje, stanovnici vjeruju da gradom lutaju i duhovi vojnika iz Američkog građanskog rata.

Zbog svega toga mnogi su se našalili kako je zanimljivo da je selektor Hrvatske Zlatko

Dalić, poznat po svojoj religioznosti, upravo Alexandriju odabrao za bazu reprezentacije.

Ipak, čak i ako se Vatreni ne susretnu s paranormalnim pojavama, očekuju ih drugi izazovi. Njihov hotel nalazi se neposredno uz zračnu rutu Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan, zbog čega avioni tokom dana i noći često prelijeću iznad grada.

Uz to, područje je pokriveno velikim brojem nadzornih kamera, pa će privatnost biti gotovo nemoguća misija za hrvatske reprezentativce.

Tako će se Hrvatska za pohod na novi veliki rezultat pripremati u neobičnom spoju američke historije, urbanog života i priča o duhovima koje već dva stoljeća intrigiraju stanovnike i posjetioce Alexandrije.

Nastavi čitati

Najčitanije