Objave kojima se veliča ratni zločinac Ratko Mladić izazvale su veliki talas reakcija građana širom Bosne i Hercegovine, ali i među bh. dijasporom. Prema informacijama koje kruže društvenim mrežama i među organizovanim grupama građana, broj prijava zbog spornih objava i postupaka već je premašio 70.000.

Posebna pažnja usmjerena je na osobe zaposlene u institucijama i kompanijama čiji su postupci izazvali reakcije javnosti. Prema navodima koji se trenutno dijele, samo u Oružanim snagama BiH više od 100 prijava nalazi se u fazi analize, dok je oko 40 slučajeva već upućeno u dalju proceduru. Navodi se i da je nekoliko osoba već sankcionisano.

Pored pripadnika OSBiH, prijave su, prema istim informacijama, podnesene i protiv zaposlenih u drugim državnim institucijama. Spominje se i desetak slučajeva povezanih sa zaposlenima u državnom zatvorskom sistemu, kao i nekoliko osoba čiji se slučajevi razmatraju u okviru sigurnosnih službi.

REAKCIJE PRIVATNOG SEKTORA

Talasi reakcija nisu ograničeni samo na državne institucije. Prema navodima koji se pojavljuju u javnosti, određeni broj privatnih kompanija u BiH također je reagovao prema zaposlenima za koje se utvrdilo ili navodno utvrđuje da su veličali Mladića.

U pojedinim slučajevima spominju se otkazi u sigurnosnom sektoru, trgovini i drugim uslužnim djelatnostima. Istovremeno, građani pozivaju na bojkot pojedinih objekata čiji su vlasnici, prema tvrdnjama koje se objavljuju na društvenim mrežama, javno veličali ili zahvaljivali se Ratku Mladiću.

Prema tim navodima, najmanje 25 objekata sa sjedištem u Federaciji BiH trenutno se suočava sa pozivima na bojkot.

REAKCIJE STIŽU I IZ DIJASPORE

Organizatori i učesnici kampanje tvrde da se reakcije ne zaustavljaju na granicama Bosne i Hercegovine.

U Njemačkoj se, prema navodima koji se šire društvenim mrežama, govori o više slučajeva otkaza zaposlenima u različitim kompanijama i gradovima. Spominju se i slučajevi povezani sa zaposlenima na aerodromima i u privatnim kompanijama.

Slične informacije stižu i iz Austrije, dok se u drugim evropskim državama, uključujući Švicarsku, Dansku i Švedsku, navodno analiziraju prijave protiv osoba koje su javno veličale ratne zločince.

Ipak, važno je naglasiti da broj prijava, otkaza i drugih navodnih sankcija treba razlikovati od službeno potvrđenih podataka nadležnih institucija i kompanija.

NOVE REAKCIJE NAKON IZJAVA LIDIJE VUKIĆEVIĆ

Dodatne reakcije javnosti izazvale su i nove izjave glumice Lidija Vukićević, koja je posljednjih dana ponovo boravila u Srbiji i svojim javnim istupima otvorila pitanje odnosa prema Ratku Mladiću.

Za dio javnosti takve izjave predstavljaju dodatnu provokaciju i neprihvatljivo relativiziranje zločina počinjenih tokom rata u BiH.

Zbog toga se sve glasnije mogu čuti zahtjevi da se prema osobama koje javno veličaju ratne zločince primijene i strožije mjere, uključujući, tamo gdje za to postoje zakonski osnovi, zabranu ulaska u Bosnu i Hercegovinu.

„OVO NE FUNKCIONIŠE SAMO OD SEBE“

Iza velikog broja prijava, prema tvrdnjama učesnika kampanje, stoji organizovan rad većeg broja građana.

Navodi se da je u nekoliko timova angažovan veliki broj mladih ljudi koji prikupljaju informacije, dokumentuju sporne objave i podnose prijave nadležnim institucijama i kompanijama.

„Ovo ništa ne funkcioniše samo od sebe“, poručuju učesnici kampanje, naglašavajući da su brojni građani svoje vrijeme, energiju i lične podatke stavili na raspolaganje kako bi se reagovalo na javno veličanje ratnih zločinaca.

Prema njihovim tvrdnjama, u aktivnosti su uključeni ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore, uključujući brojne Krajišnike i članove različitih građanskih inicijativa.

PORUKA KOJA ODJEKUJE ŠIROM BIH

Bez obzira na to što se dio navedenih brojki i slučajeva još uvijek ne može nezavisno potvrditi, obim reakcija pokazuje koliko je pitanje veličanja Ratka Mladića i drugih pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i dalje izuzetno osjetljivo pitanje u Bosni i Hercegovini.

Za mnoge građane granica je jasna: sloboda izražavanja ne bi trebala biti izgovor za glorifikaciju ratnih zločina i njihovih počinilaca.

Sada ostaje da se vidi koliko će prijavljenih slučajeva dobiti institucionalni epilog i hoće li nadležne institucije, poslodavci i druge organizacije potvrditi razmjere sankcija o kojima se već danima govori u javnosti.

Prema najnovijem Global Peace Indexu za 2026. godinu, stanje mira u svijetu dodatno se pogoršalo. Od 163 analizirane države, čak 99 zabilježilo je pad nivoa mira, dok su ratni sukobi i rast vojnih izdvajanja među glavnim razlozima sve veće globalne nestabilnosti.

Na vrhu liste ponovo je Island, koji titulu najmirnije zemlje svijeta drži još od 2008. godine. Slijede Novi Zeland, Švicarska, Slovenija i Irska, dok među deset najsigurnijih zemalja još ulaze Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.

Na drugom kraju liste nalazi se Rusija, koja je zauzela posljednje mjesto, dok najlošije rangiranih pet kompletiraju Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.

🇧🇦 BiH na 48. mjestu

Kada je riječ o zemljama regije, Slovenija je ubjedljivo najbolje rangirana, zauzevši četvrto mjesto u svijetu. Hrvatska je 23., Crna Gora 30., Albanija 36., Sjeverna Makedonija 46., dok se Bosna i Hercegovina nalazi na 48. mjestu.

Kosovo je zauzelo 54. mjesto, dok je Srbija na 70. poziciji i najlošije je rangirana među zemljama bivše Jugoslavije obuhvaćenim ovom listom.

Izvještaj upozorava da svijet ulazi u period sve veće geopolitičke fragmentacije. Istovremeno rastu vojni budžeti, broj oružanih sukoba i ekonomski troškovi nasilja, koji su prema procjenama dostigli čak 21,8 biliona dolara.

Iako Evropa i dalje prednjači kao najmirniji dio svijeta, sve veća izdvajanja za odbranu pokazuju da sigurnost postaje jedno od ključnih pitanja narednih godina.

Njemačka vlada zvanično je optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada dronom na aerodrom Leipzig/Halle 4. augusta. Njemačke sigurnosne službe tvrde da pronađeni dron, eksploziv i sistem za aktiviranje odgovaraju obrascima ranijih ruskih hibridnih operacija.

Kremlj je odbacio optužbe. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da Berlin nije predstavio dovoljno dokaza i ocijenio da Njemačka ide prema daljnjoj eskalaciji odnosa. I rusko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je navode, dok je Vladimir Putin optužbe nazvao još jednom ozbiljnom greškom Berlina.

Incident se dogodio početkom augusta, kada je u blizini ukrajinskog teretnog aviona pronađen dron sa eksplozivnom napravom. Dron je uspješno onesposobljen, a aerodrom je privremeno obustavio saobraćaj. Kasnije su istražitelji pronašli i dodatne tragove koji bi mogli biti povezani sa operacijom.

Kao odgovor, Njemačka je najavila zatvaranje ruskog generalnog konzulata u Beču, raskid ugovora o Ruskom domu u Berlinu, nove sankcije i pooštravanje mjera prema ruskim državljanima. Rusija je poručila da će na njemačke poteze odgovoriti.

Slučaj dodatno zaoštrava već teško stanje u odnosima Berlina i Moskve i otvara novo pitanje o obimu ruskih navodnih hibridnih operacija u Evropi.

Ovo je slikovit primjer u životinjskom carstvu gdje jedinka stavlja interese zajednice ispred ličnih potreba

Ukoliko mrav oboli od neizliječive bolesti izdvaja se od ostatka zajednice i umire sam, a to čini kako bi se bolest ne bi proširila i na ostale članove zajednice, pogotovo imajući u vidu da bolest ostavlja traga na ponašanje mrava u obavljanju svojih zadataka.

Primjećeno je i to da oboljeli ne samo da se izdvaja od ostatka zajednice nego ostavlja sve svoje poslove i veze sa bilo kojim članom kolonije.

Također, primjećeno je da je to ponašanje kojem pribjegavaju svi članovi kolonije, bez obzira da li je već bolestan ili ima određene pokazatelje da će se razboliti.

Na kraju, imajmo na umu da ovo ponašanje nije svojstveno samo mravima nego se može primjetiti i kod drugih insekata koji žive u zajednicama, kao što su pčele.

Na ovaj način bolesni mrav štiti svoju zajednicu od širenja raznih bolesti.

Ovo je slikovit primjer u životinjskom carstvu gdje jedinka stavlja interese zajednice ispred ličnih potreba.

Prijevod i obrada: Akos.ba

„Svemirski internet“ kompanije SpaceX sve je bliže Bosni i Hercegovini. Građani BiH već mogu putem službene stranice Starlinka unijeti svoju adresu, naručiti opremu i uplatiti depozit za uslugu, što bi moglo značiti da se početak komercijalnog rada u BiH približava.

Američka kompanija SpaceX, u vlasništvu milijardera Elon Muska, registrovala je pravno lice u Bosni i Hercegovini, a najnoviji korak dodatno potvrđuje da kompanija ozbiljno priprema ulazak na tržište naše zemlje.

Riječ je o usluzi Starlink, koja omogućava pristup internetu putem mreže satelita koje SpaceX postavlja u niskoj Zemljinoj orbiti.

Građani BiH već mogu rezervisati opremu

Novost je da korisnici iz Bosne i Hercegovine sada na Starlinkovoj internet stranici mogu provjeriti dostupnost usluge unosom svoje adrese te započeti proces naručivanja opreme.

Korisnicima je omogućeno da uz depozit od devet dolara budu evidentirani na listi čekanja. Na taj način mogu rezervisati svoje mjesto za trenutak kada usluga i oprema budu dostupni na njihovoj lokaciji.

Ukoliko korisnik naknadno odustane od kupovine, depozit se, prema informacijama kompanije, vraća.

Kako funkcioniše Starlink?

Za korištenje Starlinka potrebna je satelitska antena, odnosno terminal koji se postavlja na lokaciji korisnika. Antena komunicira sa Starlinkovim satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti, a korisnik putem posebnog uređaja dobija internet konekciju.

Za razliku od klasičnog interneta, nije potrebno postavljati optičke ili druge kablove do objekta, niti zavisiti od dostupnosti baznih stanica mobilnih operatera.

S obzirom na to da se Starlinkovi sateliti nalaze znatno bliže Zemlji od tradicionalnih geostacionarnih satelita, kašnjenje signala je manje, pa je iskustvo korištenja bliže klasičnom širokopojasnom internetu.

To posebno može biti značajno za korisnike u ruralnim i nepristupačnim područjima gdje nema kvalitetne optičke ili druge infrastrukture.

Kome bi Starlink mogao biti najzanimljiviji?

Starlink vjerovatno neće biti neophodan većini domaćinstava koja već imaju kvalitetnu optičku, kablovsku ili mobilnu internet vezu.

Međutim, usluga bi mogla biti posebno interesantna:

• vlasnicima vikendica u ruralnim područjima,
• korisnicima koji nemaju dostupnu optičku infrastrukturu,
• kompanijama i ekipama koje rade na udaljenim lokacijama,
• korisnicima koji često putuju,
• objektima na područjima sa slabom mobilnom pokrivenošću,
• firmama kojima je potrebna pouzdana internet veza na terenu.

Koliko bi Starlink mogao koštati u BiH?

Zvanični cjenovnik za Bosnu i Hercegovinu još nije objavljen, zbog čega se konkretne cijene ne mogu potvrditi.

Prema cijenama Starlinka na pojedinim tržištima u regionu, očekuje se da bi mjesečna pretplata mogla biti oko 55 KM, dok bi početni trošak za satelitsku opremu mogao iznositi nekoliko stotina maraka, potencijalno i oko 700 KM.

Ipak, konačne cijene, brzine, uslovi korištenja i eventualne promotivne ponude biće poznati tek nakon zvaničnog početka pružanja usluge u BiH.

Forto potvrdio da je procedura u toku

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je potvrdio da je procedura za ulazak Starlinka na tržište Bosne i Hercegovine u toku.

Kompanija je 22. maja 2026. godine Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca usluga pristupa internetu.

Nadležne institucije trenutno analiziraju dostavljenu dokumentaciju, a završetak regulatorne procedure bit će ključan za početak zvaničnog pružanja usluge.

Mogućnost rezervacije opreme za korisnike iz BiH predstavlja novi korak prema dolasku Starlinka na domaće tržište. Ako regulatorna procedura bude završena bez većih prepreka, korisnici bi uskoro mogli dobiti novu mogućnost za brz internet, posebno tamo gdje postojeća infrastruktura nije dovoljno razvijena.