Društvo novinara BiH sinoć je u Bihaću dodijelilo po 26. put novinarske nagrade i priznanja za prethodnu godinu.
Nagrada „Novinar godine 2021.“ po izboru žirija Društva novinara Bosne i Hercegovine pripala je Centru za istraživačko novinarstvo – CIN.
„CIN je osnovan 2004. godine, kao prvi istraživački medij u regionu. Od početka su nastojali u bh. novinarstvo uvesti i visoke standarde profesije, profilirajući se kao nezavisan izvor informacija koje nisu obojene komentarima, političkom retorikom i neprofesionalnim motivima. Bave se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruže provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje. Fokus rada CIN-a su organizovani kriminal i korupcija koji godinama negativno utiču na život stanovnika BiH“, stoji, između ostalog, u obrazloženju odluke..
Nagrada za životno djelo uručena je Ratku Orozoviću. Ratko Orozović je novinar, pozorišni kritičar, pisac, režiser, scenarist koji ove godine obilježava 78 godina života i 58 godina umjetničkog stvaralaštva. Bio je dugogodišnji član Društva novinara BiH. Napisao je preko 1.000 pozorišnih, književnih i filmskih kritika. Autor je brojnih televizijskih serijala, nagrađivan za filmsku kritiku kao i za poeziju te satiru.
Nagradu u kategoriji TV novinarstvo pripala je Al Jazeeri Balkans. Program ove televizije je program kojem gledaoci vjeruju i u kojem mogu dobiti pravovremeno sve bitne informacije, provjerene i objektivne. Vijesti i reportaže Al Jazeere Balkans stekle su na ovim prostorima ogromno povjerenje gledalaca koje raste iz dana u dan. Sve bitne događaje u BiH i svijetu, kroz profesionalan i objektivan pristup, plasirali su pravovremeno i na način koji ne ostavlja sumnje. Vijesti i reportaže Al Jazeere Balkans stekle su na ovim prostorima ogromno povjerenje gledalaca koje raste iz dana u dan, a brojne uspješne priče u 2021. godini još su jedan dokaz profesionalizma koji je u usponu.
Radiski novinar godine, prema odluci žirija Društva novinara BiH, jeste Gorica Bukić, sa Radija USK-a. Gorica Bukić je dugogodišnja novinarka, urednica, potom i direktorica Radija USK-a. U svom poslu je uvijek bila i ostala istinski profesionalac i nikada nije ustuknula pred problemima kada je u pitanju bila objava istine. Novinarstvom se bavi već 33 godine.
Nagradu u kategoriji pisano novinarstvo dobio je Almedin Šišić. Glavni urednik Inforadara Almedin Šišić je dugogodišnji urednik i novinar koji se bavi istraživačkim novinarstvom. Iza Šišića je veliko novinarsko i uredničko iskustvo sakupljano kroz više od desetak redakcija u kojima je radio od rata do danas. Ono s čime se posebno ponosi jeste da je tokom svih ovih godina bio i ostao novinar bez mrlje u karijeri. To je svakako još jedna od prepoznatljivosti Inforadara jer su to uspjeli uz poštivanje najviših standarda nezavisnog i profesionalnog novinarstva. Mnogo je istraživačkih tekstova koji su imali zapažen odjek te su nakon nekih od njih policijske strukture i tužilaštva pokretali istrage.
Ovom prilikom uručena su i dva specijalna priznanja – bihaćkom kamermanu Hasanu Arnautoviću i portalu „Gerila“ iz Banje Luke.
Zahvalnice za podršku radu u organizaciji oovogodišnje manifestacije dodijeljene su premijeru USK-a Mustafi Ružniću, gradonačelniku Bihaća Šuhretu Fazliću, gradonačelniku Cazina Nerminu Ogreševiću, gradonačelniku Bosanske Krupe načelniku Sanskog Mosta Farisu Hasanbegoviću, načelniku Ključa Nedžadu Zukanoviću te gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić i ministru u Vladi SBK-a Amiru Šečiboviću.
federalna.ba/Anel Kajtezović
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login