U desetominutnom govoru u četvrtak, Kushner je ustvrdio da bi, uz uslov sigurnosti, bilo moguće brzo obnoviti gradove u Gazi, koji su danas u ruševinama nakon više od dvije godine rata između Izraela i Hamasa.
“Na Bliskom istoku gradove poput ovog grade za tri godine”, rekao je Kushner, koji je pomogao u posredovanju primirja na snazi od oktobra. “Stvari poput ove su vrlo izvodive, ako ih mi učinimo mogućim.”
Takav vremenski okvir u suprotnosti je s očekivanjima Ujedinjenih naroda i Palestinaca, koji rehabilitaciju Gaze vide kao veoma dug proces.
Na teritoriji na kojoj živi oko dva miliona ljudi, nekadašnje stambene zgrade pretvorene su u brda šuta, neeksplodirana ubojita sredstva kriju se ispod ruševina, bolesti se šire zbog zagađene, kanalizacijom onečišćene vode, a gradske ulice izgledaju kao prašnjavi kanjoni.
Ured Ujedinjenih naroda (UN) za projektne usluge procjenjuje da u Gazi ima više od 60 miliona tona ruševina, dovoljno da napuni gotovo 3.000 kontejnerskih brodova. Za samo uklanjanje šuta biće potrebno više od sedam godina, navode, nakon čega slijedi dodatno vrijeme za razminiranje.
Kushner je govorio dok su se Trump i niz svjetskih lidera okupili kako bi ratificirali povelju Odbora za mir, tijela koje će nadzirati proces primirja i obnove.
U nastavku su ključne tačke iz prezentacije, ali i pitanja koja ona otvara:
Kushner je naglasio da njegov plan obnove može funkcionirati samo ako Gaza ima “sigurnost” uz veliko “ako”.
I dalje je neizvjesno hoće li se Hamas razoružati, a izraelske trupe gotovo svakodnevno otvaraju vatru na Palestince u Gazi.
Zvaničnici Hamasa kažu da imaju pravo pružati otpor izraelskoj okupaciji, ali su poručili da bi razmotrili “zamrzavanje” svog oružja kao dio procesa postizanja palestinske državnosti.
Otako je najnovije primirje stupilo na snagu 10. oktobra, izraelske snage su ubile najmanje 470 Palestinaca u Gazi, uključujući djecu i žene, prema podacima Ministarstva zdravstva u toj enklavi. Izrael tvrdi da je otvarao vatru kao odgovor na kršenja primirja, ali među poginulima su desetine civila.
Suočen s ovim izazovima, Odbor za mir radi s Izraelom na “deeskalaciji”, rekao je Kushner, i usmjerava pažnju na demilitarizaciju Hamasa – proces kojim bi upravljao palestinski odbor za Gazu uz podršku SAD-a.
Nimalo nije izvjesno da će se Hamas povinovati tom odboru, poznatom pod akronimom NCAG, koji je zamišljen tako da na kraju preda kontrolu nad Gazom reformisanoj Palestinskoj upravi. Hamas kaže da će raspustiti vladu kako bi napravio prostor, ali je nejasno šta će biti s njegovim snagama i oružjem. Hamas je preuzeo kontrolu nad Gazom 2007. godine od Palestinske uprave.
Dodatni faktor koji bi mogao zakomplicirati razoružanje jeste postojanje konkurentskih oružanih grupa u Gazi, za koje je Kushnerova prezentacija navela da će biti ili raspuštene ili “integrirane u NCAG”. Tokom rata, Izrael je podržavao oružane grupe i bande Palestinaca u Gazi, što je pravdao naporima da se suprotstavi Hamasu.
Bez sigurnosti, rekao je Kushner, neće biti načina da se privuku investitori u Gazu niti da se potakne otvaranje radnih mjesta. Najnovija zajednička procjena UN-a, Evropske unije i Svjetske banke je da će obnova Gaze koštati 70 milijardi dolara.
Prema jednom od Kushnerovih prezentacijskih slajdova, rekonstrukcija ne bi ni počela u područjima koja nisu u potpunosti razoružana.
Predstavljajući svoj plan obnove Gaze, Kushner nije objasnio kako će se provoditi deminiranje niti gdje će stanovnici Gaze živjeti dok se njihova naselja budu obnavljala. Trenutno većina porodica boravi na potezu zemlje koji obuhvata dijelove grada Gaze i većinu obale.
U Kushnerovoj viziji buduće Gaze, planiraju se nove ceste i novi aerodrom jer je stari Izrael uništio prije više od 20 godina. Zatim nova luka i pojas duž obale namijenjen “turizmu” na kojem danas živi većina Palestinaca. Plan predviđa osam “stambenih zona” isprepletenih parkovima, poljoprivrednim zemljištem i sportskim objektima.
Kushner je posebno istaknuo i zone za “naprednu proizvodnju”, “podatkovne centre” i “industrijski kompleks”, iako nije jasno koje bi industrije te zone podržavale.
Prema njegovim riječima, radovi bi se prvo fokusirali na izgradnju “radničkog stanovanja” u Rafahu, gradu na jugu koji je tokom rata razoren i koji je trenutno pod kontrolom izraelskih trupa. Dodao je da uklanjanje ruševina i rušenja objekata tamo već traje.
Kushner nije rekao da li će se i kako provoditi razminiranje. Ujedinjeni narodi navode da su neeksplodirane granate i rakete praktično posvuda u Gazi, predstavljajući prijetnju ljudima koji pretražuju ruševine u potrazi za rodbinom, svojim stvarima ili ogrjevom.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da raščišćavanje ruševina i razminiranje u zoni u kojoj živi većina Palestinaca još nisu ozbiljno započeli, jer je Izrael spriječio ulazak teške mehanizacije.
Nakon Rafaha, uslijedila bi obnova grada Gaze, rekao je Kushner, ili “Nove Gaze”, kako stoji na njegovom slajdu. Novi grad bi, kaže, mogao biti mjesto gdje će ljudi “imati odlična zaposlenja”.
Nomi Bar-Yaacov, međunarodna pravnica i stručnjakinja za rješavanje sukoba, opisala je početni koncept odbora za obnovu Gaze kao “potpuno nerealan” i dokaz da Trump na Gazu gleda iz perspektive građevinskog poduzetnika, a ne mirotvorca.
Projekat s toliko visokih zgrada Izrael nikada ne bi prihvatio, jer bi svaka od njih nudila jasan pogled na njegove vojne baze blizu granice, smatra Bar-Yaacov, saradnica Ženevskog centra za sigurnosnu politiku.
Dodatni problem je i to što je u Kushnerovoj prezentaciji navedeno da bi NCAG na kraju prepustio nadzor nad Gazom Palestinskoj upravi nakon što ona provede reforme. No, premijer Benjamin Netanyahu odlučno odbacuje bilo kakvu viziju poslijeratne Gaze u kojoj učestvuje Palestinska uprava. Čak i na Zapadnoj obali, gdje vlada, Palestinska uprava je izrazito nepopularna zbog korupcije i percepcije da sarađuje s Izraelom.
Klix
