Connect with us

BiH

U nastavku suđenja Dodiku otkrivena strategija odbrane: Optužiti Bošnjake za zavjeru sa strancima

Published

on

U Sudu BiH nastavljen je glavni pretres u procesu protiv predsjednika RS Milorada Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS.

Kako je i najavljeno, Dodikovi advokati danas su krenuli s iznošenjem odbrane. No, nije sve teklo kako je planirano.

Naime, danas je svjedočila Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS, koja se izjašnjava kao Bošnjakinja. Inače, je članica Dodikovog SNSD-a.

Dodikovi advokati, odnosno Goran Bubić kazao je da su od Suda BiH tražili da se odgodi njeno svjedočenje, no sutkinja Sena Uzunović kazala je da Sud BiH taj zahtjev nije dobio. Ispostavilo se da su ga Dodikovi advokati uputili dva sata prije ročišta.

Sutkinja Uzunović je zabranila da se o tome nastavi polemisati te je kazala da advokati treba da se izjasne da li će nastaviti sa svjedočenjem ili će odustati od svjedokinje. Goran Bubić se potom ‘konsultuirao’ sa savjetnicima Antom Nobilom i Goranom Petronijevićem i donijeli su odluku da ipak nastave sa ročištem i da Golić svjedoči.

Srebrenka Golić svjedočila je o dešavanjima iz 4. jula 2023. godine, a ispitivao ju je i Milorad Dodik oko spornih zakona o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda BiH i OHR-a u RS.

Ona je govorila o tome šta se dešavalo nakon što je visoki predstavnik stavio van snage sporne zakone. Govorila je o tome kako je 4. jula 2023. bila zakazana sjednica Vijeća naroda RS i pet minuta prije te sjednice delegati Kluba bošnjačkog naroda poništili su svoji raniji prijedlog za pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa kada su u pitanju sporni zakoni.

Zanimljivo je da je Golić konstantno govorila ‘oni’, misleći na Bošnjake, iako i sama pripada tom Klubu i izjašnjava se kao Bošnjakinja.

Ona je prepričala kako su bošnjački delegati kao argument zbog kojeg povlače svoj zahtjev za vitalnim nacionalnim interesom istakli to da je visoki predstavnik te sporne zakone već stavio van snage i da oni vjeruju da će biti pokrenut krivični postupak protiv onih koji budu u lancu koji donose sporne zakone.

Dodik je insistirao i na tom odgovoru, kada je Golić kazala da je izgledalo kao da su delegati u Klubu Bošnjaka znali da će biti pokrenuta istraga ‘protiv nekoga’, iako ona nije kazala protiv koga. Iz tog dijela i pitanja koja su uslijedila jasno je da se Dodikova odbrana zasniva i na tome da Bošnjake optuži za svojevrsnu zavjeru zajedno sa stranim ambasadama predstavljajući sebe kao žrtvu te zavjere.

Dodik je pitao Srebrenku Golić da li ona smatra da su ti delegati bili pod utjecajem OHR-a, stranih ambasada, neustavnog tužilaštva ili nekih službenika ambasada, prije svega one SAD.

Golić je rekla da ne može tvrditi, ali da misli da je tako bilo jer su bili ‘stalno na telefonima’ i da misli da su ‘dobivali instrukcije’.

“Tako je to meni djelovalo”, rekla je Golić.

Ona je navela da ne vidi ništa sporno u ukazu kojeg je donio Milorad Dodik i da to govori sa pozicije predsjedavajuće Vijeća naroda RS.

Dodik je tražio od nje da se ona očituje kako konstitutivni narodi žive u RS, a ona je krenula sa hvalospjevima.

“Vašim dolaskom na vlast vraćeno je dostojanstvo ljudima u RS. Svi imaju jednaka prava”, navela je Golić koja je inače bila u tri mandata ministrica u Vladi RS.

Dodik ju je pitao da li smatra da se protiv njega vodi politički proces i da li neki nelegalni visoki predstavnik može nametati zakone u RS, ali je sutkinja Sena Uzunović to pitanje zabranila.

Na to je reagirao Dodik.

“Molim vas onda me podučite kako ja da se ovdje ponašam i šta mogu pitati, a ne da iritiram sud”.

“Nikoga vi ne iritirate, vaš vas pravni tim mora podučiti. Vi ste ovu svjedokinju zvali da svjedoči o Vijeću naroda RS i ne možete izlaziti iz tih okvira njenih nadležnosti”, rekla je Uzunović.

Golić je ispitivana i na okolnosti rada Službenog glasnika, jer je tamo radila svojevremeno.

Zanimljivo je da je Tužilaštvo BiH i ovaj put bilo nespremno. Tužiteljica Gordana Bosiljčić, koja čini petočlani tužilački tim, postavila je dva pitanja koja su na prigovor odbrane Milorada Dodika zabranjena i svjedokinja nije morala odgovarati.

Raport

BiH

Milorad Kojić “zaprijetio”: Hoćete li da vam 150.000 Srba glasa u Sarajevu

Published

on

By

Omogućavanje prognanim osobama da biraju gdje će glasati, u sadašnjoj ili predratnoj općini stanovanja jedna je od tema o kojoj se raspravljalo na današnjoj sjednici zastupničkog doma PSBiH.

Predlagači ove izmjene zakona bili su zastupnici SDA Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago.

Tačnije, zastupnici su raspravljali o negativnom mišljenju kojeg je Ustavnopravna komisija dala na prijedlog ovih izmjena zakona. Na kraju negativan izvještaj nije prihvaćen, sa 15 glasova za, 19 protiv i jednom suzdržanim, a Ustavnopravna komisija je zadužena da ponovo raspravlja o ovim izmjenama i sačini novi izvještaj.

Radovan, Momčilo, Alija…

Jedan od predlagača ovog zakona Edin Ramić podsjetio je da su prognanici ranije imali pravo da se opredijele da li će glasati u sadašnjem ili predratnom mjestu stanovanja.

– Međutim, izmjenama Izbornog zakona iz 2006. godine to im je pravo ukinuto, a sve je to još potvrđeno i usvajanjem Zakona o prebivalisštu. Mi ovim prijedlogom nastojimo da im to pravo vrsatimo, izjavio je Ramić.

Međutim, zastupnik SNSD-a Milorad Kojić je ovaj prijedlog nazvao diskriminacijom, a iz njegove diskusije je bilo evidentno da je cilj stranke čiji je zastupnik stvaranje jednonacionalnih teritorija s ciljem konačne podjele BiH.

– Mi nismo za to i smatramo da je Ustavnopravna komisija pravilno odlučila. Zašto bi nekome dali pravo da odlučuje o nekoj lokalnoj zajednici u kojoj ne žive? Ovo može dovesti i do toga da 150.000 Srba koje ste protjerali iz Sarajeva sada glasa u Sarajevu. Da li to želite? Mi to ne želimo, rekao je Kojić.

Nakon ovakve njegove diskusije uslijedile su replike koje su se odvijale u dva pravca. Jedan se odnosio na glasanje ljudi iz RS-a u Srbiji.

– Vi kao pravnik ovdje pokušavate na prvni način gopvoriti o ovome, ali očito je da koristite različite aršine. Kako ćete, recimo, Vašem šefu Miloradu Dodiku objasniti da ne treba da glasa u Beogradu u kojem ne živi. Kako ćete to objasniti svim onim ljudima  iz RS-a kojima je bio organizovan odlazak u Beograd i druga mjesta u Srbiji na glasanje, pitao je zastupnik SDA Safet Kešo.

Drugi dio rasprave o ovim izmjenama odnosio se na to ko je odgovoran za odlazak Srba iz Sarajeva nakon rata u BiH, piše Oslobodjenje.

Kešo je podsjetio da su tadašnji čelnici RS-a, ratni zločinci Radovan Karadžić u Momčilo Krajišnik pozvali Srbe da puste općine i naselja koja su reintegrisana u Sarajevo. Kojić je ponovio staru laž kako “Srbe protjerao Alija Izetbegović”. Na to je kešo podsjetio kako je upravo Izetbegović pozvao sve one “koji nisu okrvavili ruke da ostanu u svojim domovima” i nakon reintegracije Sarajeva.

Odbijen bez rasprave

Raspravu je okončao zastupnik SDS-a Darko Babalj.

– Kakve veze imaju Alija i Radovan sa izmjenama Izbornog zakona o kojima sada raspravljamo? Kakve veze sa tim ima priča o tome ko je protjerao Srbe iz Sarajeva? Ja sam prije rata živio u Sarajevu, a sada ne živim. Međutim, sada ne raspravljamo o tome, nego o izmjenama Izbornog zakona i pozivam vas da ne gubimo vrijeme, istakao je Babalj.

Na dnevnom redu je bio i prijedlog izmjena Izbornog zakona zastupnika Šemsudina Mehmedovića.  Njima je predloženo da se propiše kao obaveza da u svakom gradskom ili opštinskom vijeću bude barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ukoliko ima bar jedan takav kandidat na ovjerenim kandidatskim listama za tu lokalnu zajednicu. Međutim, kako je ovaj prijedlog već drugi put dobio negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, a zbog propisane procedure, o njemu se nije glasalo nego je po automatizmu odbijen i “odstranjen” iz procedure.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: “Oni mene maltretiraju, treba ih poslati u riječ koja počinje sa p.”

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon današnjeg ročišta, u postupku koji se vodi protiv njega i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta, obratio se danas medijima ispred Suda Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik tvrdi da svi dokazi koji se iznose pobijaju bilo kakvu optužnicu. Dodik je također iznio niz neutemljenih tvrdnji.

“Ovo je nastavak montiranog procesa na bazi lažnog čovjeka i propisa, koji se zove Schmidt. Svi dokazi koji se iznose pobijaju bilo kakvu optužnicu Suda BiH. Tužilaštvo BiH izbjegava da iznese dokaze vezano Ankes 10 Dejtonskog sporazuma najbolje pokazuje koje je ovo montaža. I današnje svjedočenje pokazalo da je riječ o montiranom procesu. Sada vrše pritisak na Sud kako bi ubrzavao ovu priču. Imamo protiv da se ne iznose dokazi. Tužilaštvo BiH je tvrdilo da je Schmidt u skladu sa Aneksom 10, oni uporno to ne rade. Oni ne žele da priznaju da je sve lažno. Farsa se mora dovesti do kraja”, naveo je Dodik.

Potom je dodao:

“Bit će ovo zanimljivo da vidmo da je li je pravna ili politička presuda. Upućujem javnost da pročitaju optužnicu. Zašto nas ovdje blamirate? Kakva je ovo zemlja i demokratija? Ovo nije nikakva zemlja ni demokratija i to ćemo dokazati. Mi raspoložemo informacije da kada se odlučivalo da li će biti optužnica da su bili pod pritiskom ambasade SAD. Tužilaštvo mora postupati u skladu sa zakonom i pravom. Neće moći da rade šta hoće. Prihvatam svaku odluku koja je u skladu sa pravom. Odluke koje su u volji sa pojedincom. Izvedite dokaze, zašto bježite to da uradite? Oni mene maltretiraju, oni su neustavni. Neustavan je i Sud i Tužilaštvo. Ja sam žrtva njihovog nasilja. Ovdje nema ni p, prava. I sve treba poslati u riječ koja počinje sa p.”, kaže Dodik

Također, medijima se obratila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.

“Ovo je politički nametnut predmet. Namjera i cilj da obavlja političke poslove. Ovdje se krši zakon. Sudski postupak nastao pritisak stranaca. Oni politički ne mogu da pobijede Milorada Dodika. Spoj političkog i pravosudnog. Meni je jasna namjera”, kazala je.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković također je prisustvovao ročištu.

“Godina dana maltretiranja i ništa novo. Osmislili su na koji način treba eliminisat Milorada Dodika iz politike. Ne nasjedajte na provokacije, ovo je projekat. Gospodo, i mi smo išli u škole. Niste toliko pametniji od nas. Budimo jedinstveni i time ćemo riješiti sve one koje nas proganjaju. Ova zgrada iz nas se svaki dan urušava. Ne drže dignitet institucije”, kaže Višković.

Podsjetimo, protiv predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik i v.d. direktor Službenog glasnika Srpske Miloš Lukić je nastavljen proces protiv njih dvojica zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta.

N1

Nastavi čitati

BiH

Čović na obilježavanju osnivanja tzv. Herceg-Bosne, skup počeo himnom Hrvatske

Published

on

By

U Mostaru je obilježena godišnjica osnivanja paradržave tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne. Obilježavanje, odnosno naučni skup posvećen ovoj temi, započelo je intoniranjem himne susjedne Republike Hrvatske.

 

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović je govoreći o stvaranju i ulozi Herceg Bosne istakao kako je to preznačajan datum za sve Hrvate.

– Uvjeren sam da nije bilo organiziranosti hrvatskoga naroda kroz HZ, a potom HB danas hrvatski narod ne bi bio u situaciji u kojoj jeste – da se bori za svoju jednakopravnost. Siguran sam također, da nije bilo organiziranosti u svim svojim sastavnicama HR HB ne bismo imali BiH – ustvrdio je Čović.

Komentirajući izjave da je HZ HB, UZP (udruženi zločinački poduhvat) Čović je rekao da je civilizacijski rat užas i da donosi probleme bez obzira na to s koje strane dolazio, ali da se treba pogledati povijesna dimenzija onoga što su činili i radili te da će onda lakše naći i odgovor.

– Svima onima koji na taj način pokušavaju komentirati HZ HB, odnosno organiziranost hrvatskoga naroda, uistinu trebaju pogledati povijesnu dimenziju onog što su činili i radili i odnosili se… Onda će biti lakše tražiti zajednički dogovor, prostor u kojem se živi osmisliti na primjereniji način, civilizacijski, za razliku od vremena kada se ratovalo i tražilo rješenje problema ili zamišljenih strategija jednoga drugoga i trećega naroda – prokomentirao je Čović.

Po njemu, odgovor je jasan – “hrvatski narod je organiziran i činio je sve da zaštiti svoj dom, narod, BiH”.

Podsjećamo, presudom Haškog tribunala u novembru 2017. godine čelnici tzv. Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora. Krivim su proglašeni Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).

Za svih šest osuđenika dokazano je učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Haški tribunal je u presudi u predmetu Prlić i ostali, presudio da su Tuđman i Šušak bili dio Uruženog zločinačkog poduhvata kojem je cilj bio stvaranje velike Hrvatske u granicama Banovine iz 1939. godine. Žalbeno vijeće je potvrdilo da je cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja bošnjačkog stanovništva.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Najčitanije