U ljetnim i proljetnim mjesecima česta su grmljavinska nevremena, a ako se ikada za vrijeme jednog nađete na otvorenom najbolje bi bilo potražiti sigurno mjesto za zaklon. Stručnjak je otkrio koja dva sigurna mjesta bi vam mogla spasiti život.

“Postoje samo dva sigurna mjesta tokom grmljavinske oluje: potpuno zatvoreno metalno vozilo ili velika zgrada”, rekao je Chris Vagasky, meteorolog dodavši da vani nema sigurnog mjesta.

Ako veliku zgradu pogodi munja, energija će putovati kroz žice i cijevi. Zbog toga tokom oluje s grmljavinom ne smijete koristiti telefone s kablovima, igrati videoigre ili koristiti druge priključene uređaje, niti koristiti vodovod (nemojte se tuširati ili prati suđe). Također, držite se podalje od prozora tijekom oluje, piše UCHealth.

Što dalje od prozora

“Prozor stvara prazninu u zidu pa ako udari munja, mogla bi preskočiti tu prazninu, a ako stojite pokraj njega, mogli biste biti ono na što udari”, rekao je Vagasky.

Potpuno zatvoreno metalno vozilo važno je iz istih razloga. Električna energija putuje kroz metalnu karoseriju automobila, osiguravajući sigurnost putnika.

Pronalaženje skloništa ispod drveta također je nesigurno.

“Munja obično pogađa visoke i izolirane stvari. Drvo je upravo to. Dakle, ako stojite blizu tog stabla, meta ste munje”, dodao je.

Vagasky je rekao da je najbolja stvar koju možete učiniti ako se nađete u oluji s grmljavinom odmah otići na sigurno.

Šta možete učiniti ako nema sigurni zaklon?

“Ne preporučuje se čučanje. prječava vas da dođete na sigurno mjesto i ne pruža nikakvu dodatnu sigurnost”, rekao je Vagasky.

Još jedan mit je da ako legnete na tlo raspršujete napon kada struja putuje kroz vas.

Vagasky također savjetuje da se ljudi rašire u grupama. Razdvajanjem ste povećali izglede da neko neće biti pogođen udarom groma i da može pomoći onima koji su bili ozlijeđeni.

N1

Ledeni oblaci koji se formiraju iznad najrazornijih “superćelijskih” tornada na svijetu mogli bi se povezati s “hidrauličkim skokovima” – koje je prvi uočio Leonardo da Vinci prije 500 godina.

Oblake je često lako uočiti na satelitskim snimkama 30 minuta ili više prije nego što se nevrijeme spusti za zemlju, piše N1.

Morgan O’Neill, vodeći autor studije Sveučilišta Stanford, rekao je: “Pitanje je zašto je ovaj oblak povezan s najgorim vremenskim uvjetima i kako uopće postoji? To je praznina koju počinjemo popunjavati. ”

Prije tjedan dana, superstanične grmljavinske oluje i tornada pojavili su se među ostacima uragana Ida dok su se probijali prema sjeveroistoku SAD-a.

Razumijevanje kako i zašto se oblaci oblikuju iznad snažnih grmljavinskih oluja moglo bi pomoći prognostičarima da izdaju točnija upozorenja bez oslanjanja na radarske sustave, piše Yahoo.

Superćelije

O’Neill kaže: “Ako će biti strašnog uragana, možemo ga vidjeti iz svemira. Ne možemo vidjeti tornado jer je skriven ispod vrhova oluja”

Grmljavinske oluje koje stvaraju većinu tornada poznate su kao superćelije, rijetke vrste oluja s rotirajućim uzlaznim strujanjem koje mogu juriti prema nebu brzinom većom od 150 milja na sat.

U slabijim grmljavinskim olujama, uzlazne struje vlažnog zraka imaju tendenciju da se spljošte i rašire nakon što dosegnu tropopauzu.

Intenzivno uzlazno strujanje superćelijske grmljavinske oluje pritišće tropopauzu prema gore u sljedeći sloj atmosfere, stvarajući ono što znanstvenici nazivaju prekoračenjem.

“To je poput fontane koja gura sljedeći sloj naše atmosfere”, rekao je O’Neill.

Dok vjetrovi u gornjoj atmosferi jure iznad i oko izbočenog vrha oluje, oni ponekad pokreću struje vodene pare i leda, koji pucaju u stratosferu i formiraju signalni oblak, tehnički nazvan cirusni oblak.

Koristeći računalne simulacije idealiziranih superćelijskih grmljavinskih oluja, O’Neill i kolege otkrili su da to izaziva vjetrovite nizbrdo u tropopauzi, gdje brzine vjetra prelaze 240 mph.

O’Neill je rekao: “Suhi zrak koji se spušta iz stratosfere i vlažan zrak koji se diže iz troposfere spajaju se u ovaj vrlo uski, ludo brz mlaz. Mlaz postaje nestabilan i cijela se stvar miješa i eksplodira u turbulenciji.

“Ove brzine na vrhu oluje nikada prije nisu promatrane niti se pretpostavljalo.”

Novo modeliranje sugerira da se eksplozija turbulencije u atmosferi koja prati oluje odvija kroz fenomen koji se naziva hidraulički skok.

Isti je mehanizam u igri kada voda koja glatko teče niz preljev brane naglo prsne u pjenu nakon spajanja s vodom koja se sporije kreće ispod.

Leonardo da Vinci uočio je fenomen u tekućoj vodi još 1500-ih, a stari Rimljani su možda nastojali ograničiti hidrauličke skokove u dizajnu akvadukta.

Olujne ćelije zahvatile su Sloveniju i u poslijepodnevnim satima premjestile su se na sjeverozapad zemlje, a trenutno se kreću prema sjeveroistoku. Ispred njih se stvaraju nove oluje.

Prema najavama prognostičara, nevrijeme s pljuskovima će tokom dana zahvatiti cijelu Sloveniju.

Poslijepodne česti pljuskovi i nevrijeme zahvatit će veći dio zemlje. Očekuju se lokalne oluje s udarima munja, pljuskovi, udari vjetra, a ponegdje i grad.

Kako navodi N1 Slovenija, nevrijeme s vjetrom zahvatit će slovensko primorje i veliki dio Istre.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, najjače nevrijeme dogodilo se u Dolenjskoj. Grad je najviše problema stvaro posebno u saobraćaju jer su vozači prijavljivali razbijena vjetrobranska stakla.

Čitateljici N1 Slovenije grad je razbio vjetrobransko staklo. Kako je rekla, uvjeti kod Novog Mesta prema Zagrebu bili su strašni te da su na većini automobila razbijena vjetrobranska stakla. Prema objavama u jednoj Facebook grupi, ljudi su se zaustavljali ispod nadvožnjaka iako je to zabranjeno.

Kako je objavila stranica Neverin, jače nevrijeme iz Slovenije upravo na ulasku u Hrvatsku, a očekuje se i u Bosni i Hercegovini.

Video pogledajte OVDJE.