Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Ubica sve priznao: Ujak priznao da je ubio nećakinju (11), pronađena mrtva u polju

Published

on

Policija ga je uhapsila, a isprva ih je pokušao uvjeriti da on nema ništa s nestankom curice, no njegov iskaz bio je prepun kontradiktornosti

U selu Myrtia u zapadnom dijelu Grčke brutalno je ubijena 11-godišnja djevojčica. Ubistvo je priznao njen 37-godišnji ujak nakon što ga je policija “pritisnula”.

Kako pišu lokalni mediji, on je 2017. godine uhapšen zbog silovanja maloljetnice, osuđen je na 9 godina zatvora i ostao je na slobodi pod uvjetom da se pojavljuje dva puta mjesečno u policijskoj postaji na svom području.

Majka prijavila nestanak

U ponedjeljak rano ujutro majka djevojčice policiji je prijavila nestanak kćeri. U ponedjeljak poslijepodne curica je nađena mrtva u polju s ranom od oštrog predmeta na vratu, vjerovatno odvijača.

Iz videosnimki koje je prikupila i analizirala policija, vidjeli su 11-godišnju djevojčicu kako ulazi u automobil i odlazi. Kako se doznaje, automobil je pripadao 37-godišnjem ujaku kojemu je nesretno dijete vjerovalo.

Policija ga je uhapsila, a isprva ih je pokušao uvjeriti da on nema ništa s nestankom curice, no njegov iskaz bio je prepun kontradiktornosti. Na kraju je ipak priznao da je ubio dijete i pokazao policiji gdje je bacio tijelo. O motivu se još ništa ne zna, piše Fokus.ba.

Iako je zločinac priznao svoj monstruozni čin, uprkos upornim ispitivanjima policije, nije naveo motiv koji ga je potaknuo da ubije curicu. Iako je, prema vlastitom svjedočenju, želio silovati curicu, tragovi seksualnog nasilja nisu pronađeni. Navodno je rekla da će sve reći roditeljima pa ju je ubio kako bi je spriječio u tome.

Svijet / Zanimljivosti

Mark Rutte je novi generalni sekretar NATO saveza

Published

on

By

Bivši premijer Nizozemske Mark Rutte danas je i zvanično izabran za novog generalnog sekretara NATO saveza i to dogovorom svih članica vojnopolitičke alijanse.
Kako je saopćeno na zvaničnoj stranici NATO saveza, Sjevernoatlantsko vijeće je danas odlučilo imenovati Ruttea na ovu poziciju te će on naslijediti dosadašnjeg generalnog sekretara Jensa Stoltenberga.”Rutte će preuzeti funkciju od 1. oktobra 2024. godine kada Stoltenbergu ističe mandat nakon što je proveo deset godina na čelu alijanse”, navedeno je na stranici NATO-a.

Stoltenberg je već čestitao Rutteu na mandatu te su zabilježili i zajedničku fotografiju.

Rutte je već duži period slovio kao najozbiljnije ime za ovu poziciju te je na kraju i imenovan. Rutte je više od 10 godina obavljao funkciju nizozemskog premijera, a nakon imenovanja nove vlade i zvanično se povukao iz nizozemske politike.

Njegov jedini protivkandidat bio je rumunski predsjednik Klaus Iohannis koji se prije nekoliko dana i zvanično povukao iz ove utrke.

Rutte će na poziciji generalnog sekretara NATO-a zamijeniti Jensa Stoltenberga

“Trajalo je jako dugo. To je komplikovan proces, ali je čast što se to dogodilo”, rekao je Rutte prije nekoliko dana.

U razgovoru s medijima, Rutte je ranije pojasnio zbog čega se odlučio na kandidaturu.

“Uz sve što se dogodilo u Ukrajini i nestabilnost u svijetu i niz ljudi koji su mislili da bih to mogao učiniti, ne možete samo ostaviti stvari sa strane. To je, naravno, nevjerovatno zanimljiv posao”, poručio je Rutte.

klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Putinov propagandist: Mi nemamo braće, Srbija se ponijela kao zadnja ku*va

Published

on

By

PUTINOV propagandist Sergej Mardan komentirao je napise Financial Timesa prema kojima je Srbija preko trećih zemalja u Ukrajinu izvezla streljiva u vrijednosti 800 milijuna eura od početka ruske invazije, piše Index.

“Financial Times piše da je Srbija od 2022. na Zapad izvezla granata za 800 milijuna eura. Gdje su završile te granate? Znate. Te su granate ispaljene na rusku vojsku. U Vuhledaru, u Bahmutu, u Robotinama, u Soledaru. Duž cijele fronte”, požalio se Mardan.

“Smatrate li poslije ovoga Srbiju bratskom zemljom? Nemamo braće na ovom svijetu. Srbija se ponijela kao zadnja ku*va. To je neosporno”, dodao je.

Naknadno uputio ispriku

Međutim, Mardan se nakon nekog vremena ispričao na Telegramu. “Puno je nepotrebnih stvari rečeno iz emocija, puno toga što je bilo nedopustivo, uvredljivo i jednostavno štetno. Malo gdje se Rusija i Rusi tako iskreno i predano vole kao u Srbiji. Dakle, nemoguće je da bilo koji Rus vrijeđa Srbe i njihovu domovinu”, napisao je Mardan.

Inače, Financial Times je objavio da je Srbija tiho povećala prodaju streljiva Zapadu, što u konačnici pridonosi obrambenim sposobnostima Ukrajine, iako je ona jedna od dvije europske zemlje koje nisu podržale zapadne sankcije protiv Putina i Rusije.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško potvrdio je kako Moskva i Beograd razgovaraju o situaciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zašto je većinski muslimanski Tadžikistan zabranio pokrivanje žena, imaju ekstremne mjere i za džamije

Published

on

By

Zabrana nošenja marama u Tadžikistanu smatra se odrazom političke linije koju vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona provodi od 1997. godine.

Vlada Tadžikistana donijela je zakon o zabrani nošenja hidžaba, posljednji u nizu od 35 opsežnih zakona povezanih s religijom, u potezu koji je vlada opisala kao “zaštitu nacionalnih kulturnih vrijednosti” i “sprečavanje praznovjerja i ekstremizma”.

Zakon, koji je prošlog četvrtka odobrio gornji dom parlamenta Majlisi Milli, zabranjuje korištenje “strane odjeće” – uključujući hidžab ili pokrivalo za glavu koje nose muslimanke.

Umjesto toga, građani Tadžikistana se potiču da nose tadžikistansku nacionalnu nošnju.

Oni koji krše zakon bit će kažnjeni u rasponu od 7.920 tadžikistanskih somonija (gotovo 700 eura) za obične građane, 54.000 somonija (4.694 eura) za vladine službenike i 57.600 somonija (oko 5.000 eura) ako su vjerske osobe.

Slični zakoni usvojeni ranije ovog mjeseca utječu na nekoliko vjerskih običaja, poput stoljetne tradicije poznate u Tadžikistanu kao “iydgardak”, u kojoj djeca idu od vrata do vrata kako bi skupljala džeparac za vrijeme Bajrama.

Odluka je viđena kao iznenađujuća, budući da je središnja azijska zemlja od oko 10 miliona, 96 posto muslimana, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2020.

Ipak, to je odraz političke linije koju vlast vodi od 1997. godine.

U Tadžikistanu, vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona već je dugo vremena usmjerena na ono što opisuju kao ekstremizam.

Nakon mirovnog sporazuma kojim je okončan petogodišnji građanski rat 1997. godine, Rahmon, koji je na vlasti od 1994. godine, prvi je pronašao način da koegzistira s opozicionom Tadžikistanskom strankom islamskog preporoda (TIRP), kojoj je odobren niz ustupaka.

Prema sporazumu uz posredovanje UN-a, predstavnici prošerijatskog TIRP-a dijelili bi 30 posto vlade, a TIRP je priznat kao prva postsovjetska politička stranka u centralnoj Aziji utemeljena na islamskim vrijednostima.

Međutim, Rahmon je uspio zbaciti TIRP s vlasti unatoč tome što je stranka s vremenom postala sekularnija. Godine 2015. godine uspio je u potpunosti zatvoriti TIRP, označivši ga terorističkom organizacijom nakon što je stranka navodno sudjelovala u neuspjelom pokušaju državnog udara u kojem je general Abdulhalim Nazarzoda, ključni vladin birokrat, izgubio život.

U međuvremenu je skrenuo pozornost na ono što je njegova vlada opisala kao “ekstremističke” utjecaje među građanima.

Nakon prve zabrane hidžaba u javnim institucijama, uključujući univerzitete i vladine zgrade, 2009. godine, režim u Dušanbeu se zalagao za niz formalnih i neformalnih pravila koja su trebala spriječiti susjedne zemlje da vrše utjecaj, ali i ojačati svoju kontrolu nad zemljom.

Iako u Tadžikistanu ne postoje nikakva zakonska ograničenja za brade, više izvještaja navodi da je policija prisilno brijala muškarce s gustom bradom, što se smatra potencijalnim znakom nečijih ekstremističkih vjerskih pogleda.

Zakon o roditeljskoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 2011. godine, kažnjava roditelje koji djecu šalju na vjeronauk u inozemstvo, dok je prema istom zakonu mlađima od 18 godina zabranjen ulazak u bogomolje bez dopuštenja.

U izjavi Odbora za vjerska pitanja Tadžikistana iz 2017. navodi se da je 1938 džamija zatvoreno u samo jednoj godini, a mjesta za bogomolju pretvorena su u čajdžinice i medicinske centre, na primjer.

Rečeno je da je najnoviji skup zakona potaknut smrtonosnim napadom na Crocus City Hall u Moskvi u aprilu. Četvorica napadača koje su uhitile ruske policijske snage, za koje se tvrdi da su dio horasanskog ogranka takozvane Islamske države, ili ISIS-K, imali su tadžikistanske putovnice, prema ruskim vlastima.

Predsjednik Rahmon, koji je rekao da mu je cilj učiniti Tadžikistan “demokratskim, suverenim, utemeljenim na zakonu i sekularnim” — citirajući početni redak Ustava iz 2016. — savjetovao je ljudima da “Vole Boga (svojim) srcem”.

“Ne zaboravite vlastitu kulturu”, rekao je.

Američka Komisija za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF) označila je Tadžikistan kao “zemlju od posebne brige” u svom izvješću za 2023. godinu.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije