Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Ugostitelji u Hrvatskoj razočarani: Niti najimućniji Nijemac ne želi Coca-Colu plaćati 55 kuna ili za džambo pizzu dati 400 kuna

Published

prije 2 godine

on

Znaju naši gosti da Hrvatska ne želi biti destinacija masovnog turizma i da više ne ljetuju na Balkanu, nego u Evropskoj uniji, ali ne žele platiti više nego što nešto vrijedi, a pogotovo se ne žele razbacivati novcem – govori dalmatinski brodar

U Hrvatskoj se trenutno odmara 930.000 turista i sezona se bliži vrhuncu. Rat u Ukrajini na sreću nije pokvario putne planove većine Evropljana, kako se u početku strahovalo, i od početka godine hrvatski su domaćini ugostili nešto više od 8,3 miliona turista, a stranaca više od 6,9 miliona. Ostvareno je zamalo 40,4 miliona noćenja i turistički promet iz rekordne 2019. čini se nadohvat ruke. Gostiju je zasad 11 posto manje nego te godine, ali u noćenjima zaostatak u špici iznosi lako nadoknadivih pet posto. Najave za ostatak sezone su dobre, no, svjedoče turistički radnici, gosti koji dolaze ove godine nisu ono što su bili lani, piše Večernji list.

NOVA ŠTEDLJIVOST

U drugoj pandemijskoj godini, sretni što su putne barijere pale, dolazili su rasterećeni, željni nadoknaditi propušteno. Pa, što košta da košta. Ove godine sa sobom nose breme inflacije, rastućih cijena i brige što ih kod kuće čeka najesen. Nove, krizne navike Evropljana najbolje se vide po tome kako i koliko troše, a to ne zaobilazi ni tradicionalno najbrojnije hrvatske goste, Nijemce. Tako će mlada, uspješna računovotkinja iz Münchena na odmoru u Hrvatskoj svaki euro okrenuti dvaput jer se, kako kaže, boji kakve će životne troškove imati ove zime, a par iz okolice Frankfurta na krstarenju južnim Jadranom na Mljetu preskočiti posjet Nacionalnom parku jer je ulaznica za njih dvoje 250 kuna.

– Da, Nijemci su i inače racionalni s novcem, a bilo je za očekivati da će se ove godine ponašati i racionalnije nego inače. I to, koliko primjećujem, neovisno o tome koliko jesu ili nisu dobrostojeći. Kad cijena ima opravdanje u kvaliteti, većina ne postavlja nikakva pitanja, ali ni najimućniji ne žele za Coca-colu plaćati 55 kuna ili za džambo pizzu dati 400 kuna, kolika joj je cijena u nekim našim razvikanim destinacijama. Znaju naši gosti da Hrvatska ne želi biti destinacija masovnog turizma i da više ne ljetuju na Balkanu, nego u Evropskoj uniji, ali ne žele platiti više nego što nešto vrijedi, a pogotovo se ne žele razbacivati novcem – govori dalmatinski brodar (podaci poznati redakciji), koji na svom brodu ugošćuje pretežito Nijemce i češće nego lani svjedoči da preskaču odlaske u restorane, butelje uz ručak, odlaske na izlete i slično.

NEMA RUSA I UKRAJINACA

Među devetstotinjak hiljada turista, a trenutno ih je u Hrvatskoj samo sedamdesetak hiljada manje nego rekordne 2019., ima, dakako, i drukčijih primjera, pa ima i domaćina koji se ne žale na posjetu, a ni na potrošnju svojih gostiju. U makarskom restoranu Riva, recimo, gdje se može objedovati za sto pa do hiljadu kuna po osobi, kažu kako ne osjećaju da se opća situacija odrazila na prijašnje navike njihovih gostiju.

– Najčešće nam dolaze Skandinavci, Poljaci, Slovaci i gosti iz BiH, koji bez problema plaćaju prosječnu večeru od stotinjak eura za dvoje. Jedino nema Rusa i Ukrajinaca, a zasad izostaju i mlađi njemački gosti s većom platežnom moći, kojih smo lani u ovo vrijeme imali dosta – jedina je promjena koju uočavaju u Rivi.

Kako god, svi na odmoru nešto potroše, a u prvom je tromjesečju ove godine potrošnja stranih turista, prema HNB-u, za dva posto nadmašila i najbolju 2019. No, to se ipak, kako se čini, prije može zahvaliti višim cijenama na hrvatskom Jadranu nego nikad viđenoj rastrošnosti naših gostiju. Samo su hotelske cijene, recimo, rasle i do 40 posto u odnosu na prošlu sezonu.

– Mi čak, za razliku od mnogih, nismo dizali cijene u odnosu na prošlogodišnju sezonu, ali vidimo da gosti ovog ljeta paze na svaki euro. Sada se puno rjeđe nego lani naručuje plemenita riba, koja je po kilogramu 520 kuna, ili večere u pet-šest sljedova, kojima je cijena po osobi između 500 i 700 kuna. Gosti često uzmu samo glavno jelo i prođu s 200-250 kuna ili uzmu i toplo predjelo, što ih obično ispadne oko 350 kuna. Mnogi od njih naši su stari gosti, dolaze godinama, i sa svakim od njih malo popričamo. Na cijene se ne žale, više razgovaramo o općoj situaciji i što će biti najesen s koronom i ratom, ali evidentno je da nisu opušteni kao lani i da se ponašaju puno racionalnije. Nama su stolovi puni, međutim, s istim brojem gostiju kao lani u ovo doba utržak nam na kraju dana bude barem 15 posto manji – iskreno govori Klaudijo Vukić, voditelj ribljeg restorana Dida Crikvenica.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Sukob u Ukrajini

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj, bio ranjen, a sad me Rusi žele protjerati

Published

prije 12 sati

on

25. Aprila 2024.

By

SRPSKI plaćenik Aleksandar Jokić, koji se borio na ruskoj strani u Ukrajini, snimio je videoporuku upućenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Požalio se kako nema rusko državljanstvo, zbog čega bi mogao biti protjeran u svoju matičnu zemlju, piše Lenta.ru.

Ako bude protjeran u Srbiju, prijeti mu 25 godina zatvora jer je sudjelovao u ratu u stranoj državi. Jokić je naveo da je zbog svojih ratnih zasluga dobio niz odlikovanja, uključujući medalju za oslobođenje Mariupolja. Tvrdi da je bio i ranjen.

Kazao je kako je postrojba u kojoj se borio rasformirana i da su druge jedinice odbile potpisati ugovor s njim. Poručio je da bi želio ostati u Rusiji i nastaviti braniti ruske interese u zoni “specijalne vojne operacije”.

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj

Političar obećao pomoć

Zastupnik iz Državne dume Aleksandar Hinštajn obećao je da će se pronaći rješenje. “Kolege iz ministarstva unutarnjih poslova već rade na rješavanju problema. Srbinu će se izdati privremeni azil. Situacija je malo složenija jer on nije sklopio ugovore s ministarstvom obrane, već s dobrovoljačkim formacijama Donjecke Narodne Republike (DNR)”, kazao je.

Dodao je da je već stupio u kontakt sa šefom DNR-a Denisom Pušilinom i da će uskoro predsjedniku poslati peticiju da Jokiću dodijeli rusko državljanstvo. Potvrdio je da je Rusija u četiri navrata odbila dodijeliti državljanstvo Jokiću, piše Index.hr.

Početkom siječnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o dodjeli ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju u ruskim oružanim snagama i članovima njihovih obitelji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Našim prijateljima iz islamskih zemalja nije drago kada glasaju za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Published

prije 19 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Vidimo da je na male zemlje pritisak uočljiviji i snažniji. Mi smi mali i nije lako da se tome suprotstavimo, kaže Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u New Yorku da je tokom današnjih razgovora sa zemljama azijsko-pacifičkog regiona objasnio sve razloge zbog čega je Srbija protiv usvajanja rezolucije o Srebrenici i da su mnoge zemlje to razumjele i govorile da bi trebalo da se usaglase stavovi, ali da odlaganje ne zavisi od Srbije.

– Nastavićemo borbu, ima rezultata ali je teško, mali smo za najmoćnije sile, ali istinu ne možete da pobedite silom i za nas to znači, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

On je rekao i da nije optimističan po pitanju toga da će uspjeti da spriječi izglasavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, ali da ga to neće spriječiti da nastavi da se bori.

– Znao sam to od početka, da je to gotovo nemoguća misija, ali to ne znači da smete da se ne borite. Ono što vi čuvate i branite i ono na šta ste se zakleli svom narodu i građanima, to je svetinja i za nas najvažnije, a ne strah pred silom i snagom onih koji su mnogo veći i jači od nas, rekao je Vučić u izjavi novinarima u New Yorku gdje je prisustvovao sjednici Vijeća sigurnosti UN o Kosovu.

On je naglasio da su sa svima razgovarali i objasnili situaciju.

– Ja moram da vam kažem da u svim grupama postoji ogromna rezervisanost prema postupku i mnogi naši prijatelji iz islamskih zemalja, čak i kada glasaju za, nije im drago, jer im je jasno da povređuju prijatelja, rekao je Vučić i dodao i da su i po tom pitanju mnogo toga uradili i podigli ugled Srbije.

– Vidimo da je na male zemlje pritisak uočljiviji i snažniji. Mi smi mali i nije lako da se tome suprotstavimo. Veliki smo posao uradili u UN. Imali smo sastanak sa predstavnikom Brazila, sada sa Gutteresom, sa specijalnim savetnikom UN za pitanje genocida, sa još pet, šest evropskih zemalja koje bar možemo da pitamo da ne budu protiv nas, rekao je Vučić novinarima.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

(VIDEO) Šta je uzrokovalo neviđene poplave u Dubaiju: Igrali se Boga zasijavanjem oblaka?!

Published

prije 2 dana

on

24. Aprila 2024.

By

Dok svjetska politika uglavnom ignorira probleme s klimom, ekstremne vrućine, oluje, poplave, požari i suše navode mnoge da eksperimentiraju s novim tehnologijama što otvara mogućnost za apokaliptične scenarije koje već sada dijelom osjećamo

Potopljene kuće i ceste, napušteni kamioni, kajak kao jedino sigurno prevozno sredstvo. Dubai, pustinjski grad i jedno od najsuših mjesta na svijetu. Ipak biblijska poplava odnijela je nekoliko života, kiša koja je padala srušila je sve rekorde.

“Ovdje je sve potpuno poplavljeno. Ima zgrada koje nemaju struje, vode, stanari nemaju hrane, zato im pomažemo”, rekao je Rahoul Bobe iz Dubaia.

Najviše padavina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u posljednjih 75 godina, iznenadilo je sve. Grad, koji obično muku muči sa sušama, nije naviknut na kišu pa nema dovoljno sistema za drenažu.

“Prvi put da vidim da ovoliko pada. Iz Kašmira sam u Pakistanu i ondje pada puno kiše, ali ovako jaku kišu nikada u životu nisam vidio”, rekao je volonter Khalid.

ZASIJAVANJE OBLAKA

A šta se uopšte dogodilo? Nakon poplava razvila se teorija da su za potop u Dubaiju krivi sami. S obzirom na redovne suše, Ujedinjeni Arapski Emirati avionima i dronovima zasijavaju oblake kako bi padalo više kiše. Je li zbog toga sada palo “previše” kiše, nemoguće je znati, prenosi Net.hr.

“Taj efekt zasijavanja je u naučnim istraživanjima slabo istražen. Ne postoje neka naučna istraživanja. Same kolege iz UAE su se hvalili da mogu od 30 do 35 posto više vodene pare izvući, međutim to nije potkrijepljeno eksperimentima i moja je procjena da je taj doprinos bio ograničen”, rekao je Ivan Guttler, direktor Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Idealni vremenski uslovi za stvaranje oluje i klimatske promjene – puno se elemenata u Dubaiju poklopilo. Ipak i sama pomisao da manipuliranje s vremenom stvori takav haos upozorenje je za sve.

“Vi možete napraviti jedno nevrijeme pa da ga zasijete odozgor srebrnim jodidom ili nekim drugim česticama da dobijete više jezgri i kondenzacije te da dobijete drugu količinu oborine i drugu raspodjelu. Međutim, u prirodi to ne ide, a to ljudi stalno pokušavaju”, rekao je Branko Grisogono, atmosferski fizičar.

 

U praksi bi to moglo ovako izgledati: umjesto tmurnog i oblačnog dana, budit ćemo se u sunce. No kako to obično biva, postoji i druga strana medalje. Manipuliranje prirodom i igranje Boga dolaze uz visoku cijenu.

Čak i kada bi zasijavanje oblaka negdje prošlo uspješno, pitanje je kakve bi probleme donijelo na nekom dugom mjestu, upozorava struka.

NAUČNA RASPRAVA

“Geoinženjering je vrlo opasna stvar. Mi to možemo napraviti u laboratoriji. Vi možete možda u svom loncu to pogoditi, ali u prirodi nema šanse da ćete pogoditi”, rekao je Grisogono.

Dok se vodi naučna rasprava šta je i u kojoj mjeri dovelo do oluja ovakvog tipa ipak treba podsjetiti na dobre stare klimatske promjene koje se neće zaustaviti bez smanjenja emisije stakleničkih plinova.

“Do tada ćemo se prilagođavati. Moramo pratiti rizike od poplava, rizike od požara, rizike od suša, rizike od oluja, rizike od toplinskih valova i to Hrvatsku najviše opterećuje”, rekao je Guttler.

I dok svjetska politika uglavnom ignorira probleme s klimom, ekstremne vrućine, oluje, poplave, požari i suše navode mnoge da eksperimentiraju s novim tehnologijama što otvara mogućnost za apokaliptične scenarije koje već sada dijelom osjećamo.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕