Hanadi Gamal Saed El Jamara, 38, kaže da je san sve što njenu djecu može odvratiti od bolne gladi koja im nagriza stomak.

Ovih dana, majka sedmero djece prosi hranu na blatnjavim ulicama Rafe, u južnoj Gazi, piše CNN.

Svoju djecu nastoji nahraniti barem jednom dnevno, kaže, dok se brine za svog supruga, oboljelog od raka i dijabetesa.

“Sada su slabi, stalno imaju proljev, lica su im žuta”, rekao je El Jamara, čija je porodica raseljena iz sjeverne Gaze. “Moja 17-godišnja kćerka mi kaže da osjeća vrtoglavicu, moj muž ne jede.”

Dok se Gaza vrti prema gladi punih razmjera, raseljeni civili i zdravstveni radnici rekli su CNN-u da gladuju kako bi njihova djeca mogla jesti ono malo što im je dostupno. Ako Palestinci pronađu vodu, vjerovatno je nepitka. Kad kamioni s humanitarnom pomoći dođu do pojasa, ljudi se penju jedni preko drugih kako bi zgrabili pomoć. Djeca koja žive na ulici, nakon što su ih izraelsko bombardiranje istjerala iz svojih domova, plaču i svađaju se zbog starog hljeba. Drugi navodno hodaju satima po hladnoći u potrazi za hranom, riskirajući izloženost izraelskim udarima.

Čak i prije rata, dvoje od troje ljudi u Gazi oslanjalo se na pomoć u hrani, rekao je za CNN Arif Husain, glavni ekonomist Svjetskog programa za hranu (WFP). Palestinci su proživjeli 17 godina djelomične blokade koju su nametnuli Izrael i Egipat.

Izraelsko bombardiranje i opsada od 7. oktobra drastično su smanjile vitalne zalihe u Gazi, ostavljajući cjelokupno stanovništvo od oko 2,2 miliona izloženo akutnoj nesigurnosti hrane ili gore, prema Integriranoj klasifikaciji faze sigurnosti hrane i prehrane (IPC), koja procjenjuje globalna nesigurnost hrane i pothranjenost. Martin Griffiths, UN-ov šef hitne pomoći, rekao je za CNN da je “velika većina” od 400.000 stanovnika Gaze koje UN-ove agencije okarakteriziraju kao ugrožene gladovanjem “zapravo u gladi”. UN-ovi stručnjaci za ljudska prava upozorili su da “Izrael uništava prehrambeni sistem Gaze i koristi hranu kao oružje protiv palestinskog naroda”.

Tokom više od 100 dana Palestinci u Gazi doživjeli su masovno raseljavanje, četvrti pretvorene u pepeo i ruševine, cijele porodice izbrisane ratom, porast smrtonosnih bolesti i medicinski sistem uništen bombardiranjem. Sada su gladovanje i dehidracija glavne prijetnje njihovom preživljavanju.

“Umiremo polako”, razmišljala je El Jamara, majka u Rafi. “Mislim da je još bolje umrijeti od bombi, barem ćemo biti mučenici. Ali sada umiremo od gladi i žeđi.”

U izraelskim napadima na Gazu od napada Hamasa 7. oktobra ubijeno je najmanje 26.637 ljudi, a 65.387 ih je povrijeđeno, prema Ministarstvu zdravstva koje vodi Hamas. Izraelska vojska pokrenula je svoju kampanju nakon što je militantna grupa ubila više od 1.200 ljudi u napadima bez presedana na Izrael i kaže da cilja na Hamas.

Mohammed Hamouda, fizioterapeut koji je raseljen u Rafi, sjeća se dana kada je njegov kolega Odeh Al-Haw ubijen pokušavajući donijeti vodu za svoju porodicu.

Al-Haw je čekao u redu na postaji za vodu u izbjegličkom kampu Jabalya, u sjevernoj Gazi, kada su on i desetine drugih pogođeni izraelskim bombardiranjem, rekao je Hamouda.

“Nažalost, mnogi rođaci i prijatelji još uvijek su u sjevernom Pojasu Gaze i jako pate”, rekao je Hamouda, otac troje djece, za CNN. “Jedu travu i piju zagađenu vodu.”

Izraelska blokada i ograničenja isporuke pomoći znače da su zalihe očajno niske, podižući cijene i čineći hranu nedostupnom ljudima širom Gaze. Nestašice su još gore u sjevernim dijelovima pojasa, prema UN-u, gdje je Izrael koncentrirao svoju vojnu ofenzivu u prvim danima rata. Prekidi komunikacije guše napore da se izvještava o gladovanju i dehidraciji u regiji.

❝Discussion right now is much of a distraction of what is going on every day, every hour in Gaza❞

WHO calls Israeli allegations against UNRWA 'distraction' from measures preventing entire nation's access to food, water and electricity https://t.co/OXmvQUdgmJ pic.twitter.com/toTNL3s7RJ

— Anadolu English (@anadoluagency) January 30, 2024

“Ljudi su zaklali magarca da bi pojeli njegovo meso”, kaže Hamouda, rekli su mu prijatelji u Jabalyi ranije ovog mjeseca dok se nestašica pogoršala.

U onome što bi moglo biti ozbiljan udarac humanitarnim naporima, nekoliko je zapadnih zemalja suspendiralo finansiranje glavne agencije UN-a u Gazi, Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) posljednjih dana zbog eksplozivnih optužbi od strane Izraela da je nekoliko njenih službenika učestvovalo u napadima 7. oktobra. UN je nakon optužbi otpustio nekoliko zaposlenika.

Jordanski ministar vanjskih poslova pozvao je zemlje koje obustavljaju finansiranje da ponovo razmisle, rekavši da je UNRWA “slamka spasa” za više od 2 miliona Palestinaca u Gazi i da agencija ne bi trebala biti “kolektivno kažnjena” zbog optužbi protiv desetak od 13.000 njezinih zaposlenika.

‘Nema čiste vode’

Gihan El Baz ljulja malo dijete na koljenima dok tješi svoju djecu i unuke, za koje kaže da se svaki dan bude “vrišteći” tražeći hranu.

“U skloništima nema dovoljno hrane, sunce nam zalazi, a nismo čak ni ručali”, rekao je za CNN El Baz, koji živi s 10 rođaka u šatoru u Rafi. Ona njeguje svog muža, za kojeg kaže da je pao i slomio ruku dok mu se vrtjelo od iscrpljenosti.

“Nema pića, nema čiste vode, nema čistih kupatila, dijete plače za keksom, a mi ga ne možemo pronaći ni da joj damo.”

Beba siročad Hoor (lijevo) i Kanan (desno) u skloništu u šatoru u kampu za raseljenje u Rafahu, u južnoj Gazi, 25. januara. Palestinski skrbnici kažu da je stres zbog nemogućnosti zaštite djece od štrajkova pogoršan njihovom nesposobnošću da pruže dovoljno hrane.

???? Children are trying to find food in Gaza, where a hunger disaster is taking place.

your Muslim brothers are dying of hunger, how will you answer to Allah?#Palestine_Genocide pic.twitter.com/OsaJafUidp

— Transparent Hands Foundation (@TransparentHan) January 30, 2024

Raseljeni roditelji u Rafahu, gdje je OCHA izvijestio da je više od 1,3 miliona stanovnika Gaze bilo prisiljeno pobjeći, kažu da je stres zbog nemogućnosti zaštite svoje djece od bombardiranja pojačan njihovom nesposobnošću da osiguraju dovoljno hrane. Ograničeni pristup električnoj energiji onemogućuje hlađenje kvarljive robe. Životni uvjeti su prenapučeni i nehigijenski.

“Ljudi su prisiljeni sjeći stabla kako bi dobili ogrjev za grijanje i pripremu hrane. Dim je posvuda, a muhe se šire i prenose bolesti”, rekao je Hazem Saeed Al-Naizi, direktor sirotišta u gradu Gazi koji je pobjegao na jug s 40 ljudi o kojima skrbi – od kojih su većina djeca i dojenčad s invaliditetom.

Hamouda, prognani zdravstveni radnik, hranio je svoju djecu – u dobi od šest, četiri i dvije godine – mješavinom voća i povrća, keksa, svježih sokova, mesa i plodova mora. Ove godine, rekao je, porodica je jedva pojela jedan obrok dnevno, živeći na suhom hljebom i konzerviranom mesu ili mahunarkama.

“Djeca su nasilna jedni prema drugima kako bi došla do hrane i vode”, rekao je Hamouda, koji radi u bolnici Abu Youssef Al-Najjar i volontira u obližnjem skloništu. “Ne mogu zaustaviti suze dok govorim o ovim stvarima, jer je jako bolno vidjeti svoju djecu i drugu djecu gladne.”

Svih 350.000 djece mlađe od pet godina u Gazi posebno je osjetljivo na ozbiljnu pothranjenost, izvijestio je UNICEF prošlog mjeseca.

Povećan rizik od umiranja

“Obim i brzina” potencijalne gladi u Gazi će dovesti do djece živi cijeli život u zdravstvenim rizicima, rekla je Rebecca Inglis, doktorica intenzivne njege u Britaniji koja redovito posjećuje Gazu kako bi podučavala studente medicine.

Prvih 1000 dana djetetova života je “apsolutno kritično” za fizički rast i kognitivni razvoj, rekla je Inglis za CNN. Pothranjena djeca imaju 11 puta veći rizik od smrti u poređenju s dobro uhranjenom djecom, rekla je. Nedostaci vitamina i minerala tjeraju tijelo u “stanje gašenja u hitnim slučajevima” u kojem gubi sposobnost stvaranja energije, debljanja ili održavanja funkcija bubrega i jetre, dodala je.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pothranjena djeca, posebno ona s teškom akutnom pothranjenošću, izložena su većem riziku od smrti od bolesti poput proljeva i upale pluća. Slučajevi proljeva kod djece mlađe od pet godina povećali su se za oko 2000% od 7. oktobra, rekao je UNICEF.

Hamouda je rekao da njegova vlastita djeca imaju simptome proljeva, prehlade i gripe. “Dječja tijela su dehidrirana … njihova koža je dehidrirana.”

Huge crowds try to receive humanitarian aid during food crisis rise in #Gaza

Discover breaking news from across the globe ???? https://t.co/r9oCuz5tgm pic.twitter.com/gqwEh2LvQX

— Newsflare (@Newsflare) January 30, 2024

U periodima ozbiljnog stresa, trudnice imaju veću vjerovatnost da će pobaciti ili prerano roditi, rekli su zdravstveni radnici ranije za CNN. Gaza je dom za 50.000 trudnica, prema Populacijskom fondu Ujedinjenih naroda (UNFPA). Bebe koje prežive u maternici imaju veću vjerovatnost da će se roditi pothranjene i stoga su u većem riziku od smrti, rekla je Inglis. Izgladnjele i dehidrirane majke ne mogu osigurati dovoljno majčinog mlijeka za svoje bebe.

Izazovi u distribuciji hrane, blokirana pomoć

Shadi Bleha, 20, pokušava prehraniti šesteročlanu porodicu. Dvaput sedmično od UNRWA-e dobivaju dvije boce vode, tri keksa i “ponekad” dvije konzerve hrane, rekao je.

“To uopće nije dovoljno da zadovolji potrebe moje porodice”, rekao je CNN-u student koji se sklonio u šator u Rafi.

Palestinci u južnoj Gazi također su rekli za CNN da loše regulirana distribucija humanitarne pomoći znači da neki civili uopće ne dobivaju pomoć, dok oni koji dobivaju mogu prodavati za zaradu.

U drugim slučajevima, prodavači kupuju pomoć od trgovaca i trguju na tržnicama za napuhane troškove. Neki ljudi s automobilima putuju dalje po vodu, vraćaju se u raseljeničke kampove kako bi preprodavali vodu po visokim cijenama. Cijene dižu i pojačani štrajkovi. Prije tri sedmice, vreća brašna od 25 kilograma koštala je 20 dolara u Khan Younisu, prema Al-Naiziju, ali nakon što je IDF pojačao napade na južni grad, cijena je postala 34 dolara.

Drugi kažu da primaju humanitarne pakete koji su otvoreni, u kojima nedostaju stvari. Hurme, maslinovo ulje i ulje za kuhanje pronađeni u paketima pomoći navodno se prodaju na crnom tržištu za više nego dvostruko više od svoje vrijednosti.

Dana 21. januara, izraelski vladini koordinator aktivnosti na teritorijima (COGAT) rekao je da je 260 humanitarnih kamiona “pregledano i prebačeno u Gazu”, što je najveći broj od početka rata.

Ali humanitarne agencije kažu da to nije dovoljno. Izraelska vojska je u januaru odobrila pristup samo četvrtini misija pomoći koje su planirale humanitarne agencije za Gazu, rekao je OCHA 21. januara. CNN je kontaktirao IDF za komentar o OCHA-inim statistikama.

WFP je pozvao na nove rute za ulazak pomoći, više kamiona koji će prolaziti kroz dnevne granične provjere, manje prepreka kretanju humanitarnih radnika i jamstva za njihovu sigurnost. Agencija je 5. januara izvijestila da je šest pekara u Deir al-Balahu i Rafahu ponovno počelo s radom, ali tri su ostale izvan upotrebe. “Hljeb je najtraženiji prehrambeni artikal, pogotovo jer mnoge obitelji nemaju osnovna sredstva za kuhanje”, navodi se.

U međuvremenu, izraelska vojna ofanziva uništila je najmanje 22% poljoprivrednog zemljišta u Gazi, navodi OCHA. Stoka gladuje i teško je doći do svježih proizvoda.

Juliette Touma, direktorica komunikacija za UNRWA, rekla je da su potrebe raseljenih civila u Gazi veće od količine pomoći koju vlasti dopuštaju u pojas. “Jednostavno nemamo dovoljno i ne možemo držati korak s ogromnim potrebama ljudi na terenu”, rekla je za CNN. “To dostavu humanitarne pomoći čini vrlo izazovnom.”

I UNRWA i WFP rekli su za CNN, iako nisu mogli provjeriti izvješća o pojedincima koji preprodaju pomoć po višim cijenama, da je to sasvim moguće s obzirom na razmjere očaja i gladi u Gazi.

“To je apsolutni kaos i ljudi su apsolutno očajni, ljudi su apsolutno gladni”, dodao je Touma. “Sat doista otkucava za glad.”

WFP je rekao za CNN da se raspodjela pomoći temelji na provjerenim popisima korisnika i da ih promatraju nadzornici hrane, koji “izvješćuju da je hrana dostavljena primateljima kojima je namijenjena”.

“Ponekad porodice donose osobnu odluku o prodaji WFP hrane u zamjenu za druge kućanske potrepštine koje bi im mogle trebati. Da budemo jasni, hrana koju distribuira WFP nije na prodaju, “, stoji u saopćenju agencije.

Rat je također uzrokovao veliki gubitak radnih mjesta u Gazi, dodatno iscrpljujući kupovnu moć stanovnika dok cijene rastu.

Hamouda sada troši 250 dolara sedmično da kupi hranu i potrepštine za svoju porodicu – u poređenju sa 50 do 70 dolara prije rata. Na fakturi u koju je CNN imao uvid, mjesečne potrepštine za siročad pod Al-Naizijevom skrbi kupljene su od nabavne firme za 6.814 dolara – uključujući 2.160 dolara samo za dojenčad. Prije rata bi ista količina formule koštala 1.680 dolara.

“Živimo gotovo u džungli u kojoj rat, ubistva, pohlepa trgovaca, nepravda institucija u raspodjeli pomoći i odsutnost vlade dovode do ovog smrtonosnog haosa”, rekao je al-Naizi.