BiH
Upozorenje iz SAD-a: Putin se sprema aktivirati Dodikov plan i paravojnim formacijama izazvati sukobe!?
Pisao je o Vijetnamu, ali osjećaji su jednako uvjerljivi i u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. godine ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, u onome što su Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasili genocidom, što nacionalistički zvaničnici bosanskih Srba zajedno sa svojim saveznicima u susjednoj Srbiji poriču do danas.
OBEĆANI MIR I SMRT
Bio je to najveći masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Mrtvi ne mogu govoriti, ali svake godine usred ljeta porodice žrtava čine potresno hodočašće. Nekadašnji rudarski grad u istočnoj Bosni, poznat kao mjesto gdje su neplodne žene dolazile piti njegovu čudotvornu vodu, Srebrenica je sada sinonim za mračne događaje koji su započeli 11. jula 1995. godine.
Ovog mjeseca prije dvadeset sedam godina, Srebrenica je pala u ruke snaga bosanskih Srba. Grad je bio je pod žestokom opsadom tri godine, trpeći gladujući i neprestano granatiranje, uništen i brutaliziran. Kad su Srbi ušli u grad, nejasno su obećali mir. Zatim su muškarci i dječaci odvojeni od žena dok su nizozemski vojnici iz mirovnih snaga Ujedinjenih naroda stajali sa strane i gledali. Muškarci su kamionima odvezeni u područja izvan grada, okupljeni u tvornicama ili šumama i smaknuti oružjem. Bio je to najokrutniji način smrti.
Njihova su tijela bačena u masovne grobnice. Neki su umrli moleći za život. Neki su umrli nakon što su bili natjerani da sami sebi kopaju grobove, vapeći za vodom i milošću. Srbi su potom iskopali njihove ostatke i ponovno ih zakopali u sekundarne, a ponekad i tercijarne grobnice po cijelom području, u poljima i šumama ponekad kilometrima daleko, kako bi sakrili svoje zločine. Posmrtni ostaci mnogih žrtava sada su pokopani u spomen obilježju u gradu kako bi se očuvala uspomena i, prije svega, istina. Do 2020. više od 1000 ljudi još uvijek se vode kao nestali.
NEGIRANJE GENOCIDA
Ipak, gotovo tri desetljeća kasnije, Srebrenica je i dalje strašna, nezacijeljena rana.
Određene ličnosti u Bosni i Srbiji dosljedno umanjuju ili čak izravno negiraju genocid koji su počinili bosanski Srbi u Srebrenici. Poricatelji uključuju nacionalističke političare, poput političkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, koji je odbacio masakr u Srebrenici kao “izmišljeni mit”, i srbijansku premijerku Anu Brnabić. U decembru 2019. Nobelovu nagradu za književnost dobio je Peter Handke, još jedan negator genocida. Austrijski pisac imao je bliske veze s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, koji je bio organizator brutalnog bosanskog rata. Godine 2006. Handke je održao hvalospjev na Miloševićevom grobu, a napisao je i knjige u kojima pokušava opravdati srpske ratne zločine.
Doista, poricanje je postalo toliko zabrinjavajuće i sveprisutno da je prošle godine Valentin Inzko, koji je u to vrijeme bio najviši međunarodni zvaničnik u Bosni zadužen za nadgledanje civilne provedbe Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat 1995. godine, nametnuo zakon kojim se kriminalizira poricanje genocida u Srebrenici ili drugih ratnih zločina koje su počinili bosanski Srbi. Zakonom su uvedene i kazne za veličanje ratnih zločinaca ili imenovanje ulica ili javnih ustanova po njima.
No, otrovni nacionalizam koji je potaknuo te zločine prije 27 godina nije nestao, a moćne sile u Bosni i Hercegovini kao i izvan nje ponovno ga raspiruju, prijeteći vratiti neke od najgorih dana u prošlost.
RAT I ZABRINJAVAJUĆI MIR
Bosanski rat je počeo kada se Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija počela raspadati početkom 1990-ih. U martu 1992., nakon Slovenije, Hrvatske i Makedonije, Bosna i Hercegovina sastavljena od mješavine muslimanskih Bošnjaka, katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba proglasila je nezavisnost.
Bosanski Srbi odbacili su deklaraciju i udružili snage sa Srbijom, najvećom od jugoslavenskih republika. Postavili su svoj štab na Palama, turobnom planinskom gradiću izvan Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, i zaplijenili većinu opreme bivše Jugoslavenske narodne armije. Njihova otcijepljena republika, poznata kao Republika Srpska, vodila je krvavi rat protiv Bosanaca, opsjedajući grad više od tri godine.
Ono što je dovelo do današnje ponovne krize je rascjepkani politički sistem postavljen Daytonskim sporazumom 1995. godine. Bosna je podijeljena na složen politički sistem koji je trebao umiriti zaraćene strane dajući im svakoj dio vlasti u zemlji. Zemlja se danas sastoji od dvije administrativne jedinice, Republike Srpske kojom dominiraju Srbi i Federacije Bosne i Hercegovine, a njome upravlja tročlano Predsjedništvo BiH koje se svakih osam mjeseci rotira između tri člana (Bošnjaka, Srbina i Hrvata). Postoji i 10 kantona, svaki sa svojom zasebnom, zbunjujućom vladom.
Sistem je izazvao veliku disfunkciju. Iako je Daytonski sporazum okončao borbe i ponovno ujedinio razbijenu zemlju, ostavio je duboku ogorčenost. Formirane strukture učvrstile su podijeljene etničke identitete. Reforme se traže godinama, ali ništa se nije dogodilo.
Danas se čini da je sporazum na prijelomnoj tački. To je velikim dijelom zasluga separatističkih poteza Dodika, srpskog člana tročlanog Predsjedništva BiH koji je prethodno 15 godina bio predsjednik ili premijer Republike Srpske. Mjesecima je Dodik poduzimao korake za slabljenje multietničkih državnih institucija u Bosni, dok je istovremeno uspostavljao paralelne institucije u Republici Srpskoj, što većina promatrača vidi kao moguće postavljanje temelja za buduće odcjepljenje.
Kao što je vanredni profesor Univerziteta u Sarajevu Hamza Karčić napisao za Foreign Policy: “Dodik ide stopama onoga što su ratni čelnici bosanskih Srba učinili prije tačno 30 godina, u jesen 1991”.
PUTINOV NOVI FRONT SA ZAPADOM?
Činjenica da Dodik koristi nacionalizam kao oruđe za raspirivanje etničkih napetosti, upravo onu tehniku koja je dovela do žestokog rata od 1992. do 1995., i da međunarodna zajednica ne obraća dovoljno pažnje na to duboko je zabrinjavajuća. Ali za svakoga ko se prisjeti tih godina i toga kako je etnonacionalizam rasturio zemlju na komadiće, to je više od toga: To je zastrašujuće!
Dodik nije sam u svojim težnjama. Bosanski Srbi čine oko 30 posto stanovništva današnje bosanskohercegovačke države, a mnogi žele svoju državu. Čini se da im ruski predsjednik Vladimir Putin želi pomoći da to postignu. Neki vjeruju da se ruski vođa zalaže za to da Bosna postane nova fronta sa Zapadom.
Ali žele li ljudi još jedan rat? Anketa Nacionalnog demokratskog instituta provedena u Bosni i Hercegovini u decembru 2021. pokazala je da obični stanovnici ne žele međuetničko nasilje. Utvrđeno je da manjina ispitanika u Republici Srpskoj (34 posto) podržava Dodikovu deklariranu namjeru da povuče Republiku Srpsku iz državnih institucija BiH, a 35 posto je za nezavisnost Republike Srpske. Međutim, izbjegavanje međuetničkog nasilja (72 posto) i fokusiranje na privredu (69 posto) smatraju se više gorućim pitanjima od promicanja srpskog jedinstva (49 posto).
Ipak, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je zabrinutost kako bi Putin mogao iskoristiti ranjivost Bosne i rastuće etničke napetosti. Bosna je izložena i strateški vitalna. Građani Srbije, uključujući proruske grupe u Republici Srpskoj, organizirali su masovnu podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu. Tu je i element zajedničke vjere: pravoslavno bratstvo koje se manifestiralo i tokom rata u Bosni.
Analitičar Ismet Fatih Čančar smatra da postoji veći motiv da Putin intervenira od pukog uznemiravanja Bosne. To bi “proizvelo značajnu medijsku i psihološku pozadinu, odvraćajući svijet od ruskog plana da uništi Ukrajinu”, piše on u članku za Kraljevski institut ujedinjenih službi (RUSI), prenosi Slobodna Bosna.
Čak i usred rata u Ukrajini, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u svom pretrpanom ratnom rasporedu “našao vremena za telefonski razgovor” s Dodikom, piše Čančar. “Poziv je predstavljen kao nastavak razgovora o realizaciji dogovora postignutih u Moskvi na sastanku Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina u decembru 2021. godine.”
Dakle, šta bi se moglo dogoditi? Putin bi mogao aktivirati Dodikov plan o odcjepljenju i poslati pripadnike Wagnerove grupe, ruskih paravojnih snaga koje već djeluju u Ukrajini, kako bi eventualno izazvali oružani sukob u Bosni. To bi bilo katastrofalno: paravojne formacije iz Srbije, poput one kojom je zapovijedao Željko Ražnatović (poznatiji kao Arkan), koji je ubijen 2000. godine, počinile su neke od najstrašnijih zločina u bosanskom ratu. Ono što bi se moglo dogoditi je još jedan krvavi i užasni sukob u kojem civili plaćaju cijenu za ludosti svojih političara.
NEZADOVOLJENA PRAVDA
U Srebrenicu sam se više puta vraćala nakon rata. Gradić, nekada pitom, smjestio se u brdima i izrazito zelenim poljima. Na neke komemoracijske dane, srpski nacionalisti sjedili su na brdima, bacali kamenje i rugali se ožalošćenima. Vani je polje obilježeno redovima i redovima bijelih nadgrobnih ploča u čast mrtvima. A tu su još kosti 1000 ljudi koji nisu evidentirani, čiji ostaci leže negdje u dubokim šumama ili ukletoj zemlji.
Za mnoge porodice s kojima sam razgovarala, tuga je duboka. Nema osjećaja zadovoljenja pravde. Prema Međunarodnom odboru Crvenog križa, kako vrijeme prolazi, broj identificiranih tijela se smanjuje. Sjećanja blijede, a informacije se teško dolaze. U Srebrenici odrasta nova generacija, uglavnom srpska.
Ali u Potočarima, gdje se nalazi memorijal Srebrenica, neka od imena poginulih su uklesana u kamenu. Teško je, ali nevjerovatno važno, da se prisjetimo da iza ovih imena stoje čitavi životi koji su prekinuti. Moramo izvući pouke iz srebreničke katastrofe i više nikada ne dozvoliti da se ponovi. Šta god da se desi u Bosni, imena srebreničkih žrtava ostat će zauvijek.
Sankcije američkog Ministarstva finansija neće ni kod mene, ni kod drugih kolega koji su ih dobili umanjiti intenzitet naše borbe za Republiku Srpsku i interese srpskog naroda, izjavio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Staša Košarac.
Košarac je naglasio da u životu sve prođe, pa i to.
“To je dodatni motiv da budemo zajedno sa našim narodom, da budemo okupljeni oko politike predsjednika Srpske Milorada dodika, i da na dostojanstven i ustavan način branimo pozicije Srpske. Imamo takve protivnike kakav je američki ambasador Michael Murphy i neki drugi, koji jedino mogu da lažu i da dostavljaju neke informacije koje nisu tačne, ali to govori upravo o njihovom opredjeljenju da su došli ovdje da se bore protiv Srpske. Kao što su oni došli da se bore protiv Srpske, mi smo došli da se borimo za Srpsku”, rekao je Košarac.
Košarac je poručio da je “čast biti u timu odbrane interesa Srpske i srpskog naroda”.
“Čast je biti dio tima predsjednika Srpske. Godinama radimo zajedno kako bismo očuvali ustavni kapacitet Srpske. Trpimo različite pritiske, kako domaće tako i inostrane, ali u svakom smislu riječi mislim da je najvažnije biti uz politiku Srpske i biti na liniji odbrane srpskog naroda danas kada mnogi na različite načine napadaju institucije Srpske, institucije Srbije, ali rekao bih i institucije srpskog naroda u cjelini”, napomenuo je Košarac.
“Politika u interesu srpskog naroda”
Košarac je naglasio da je “najvažnije da čovjek koji se bavi politikom u interesu srpskog naroda i Republiku Srpsku nema osudu srpskog naroda”.
“A to što će neki Amerikanac, neka administracija nas osuđivati, uvoditi sankcije, to je stvar njihovih odnosa prema nama. U svakom slučaju, mi ćemo i dalje raditi na napretku Srpske i očuvanju srpskog naroda. Mogu da uvode bilo kakve sankcije, da li su one prijatne ili ne, vjerovatno postoje određene posljedice, ali to ne umanjuje intenzitet, energiju, snagu, volju da se i dalje okupljamo oko predsjednika Srpske i njegove politike koja je kredibilna, ustavna, koja promoviše mir, stabilnost, dijalog svih u BiH, a to kakva je percepcija Marfija, nekog Amerikanca ili bilo koga drugog mogu da okače mačku o rep”, poručio je Košarac.
Američko Ministarstvo finansija i trezora objavilo je nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske, i na listu sankcionisanih uvrstilo Košarca, te Mirka Dobrića, Aleksandra Dobrića i Vlatka Vukotića.
BiH
Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba
Maleni Emin je prišao jednom od članova ekipe Pomozi.ba i uručio mu pismo uz molbu da ga da predsjedniku Udruženja.
Emin je napisao da živi u Jablanici te je naveo svoje želje za 2025. godinu.
Napisao je da želi plišane igračke Mario i Luigi, bombone, Kinder jaje i paket Kinder šnita.
Pismo dječaka Emina
O njegovom pismu se oglasilo i Udruženje Pomozi.ba.
“Ovo je jedna od nezaboravnih priča sa terena koja nas je sve raznježila i podsjetila kako u svemu lošem uvijek ima trunka dobroga. Poplave koje su 3. i 4. oktobra pogodile Kiseljak, Fojnicu, Kreševo, Konjic, Jablanicu i posebno Donju Jablanicu ostavile su tragove koji će se dugo pamtiti. Snažna vodena bujica nakon obilnih kiša uništila je sve pred sobom, a mnogi ljudi su bili pogođeni ovom prirodnom katastrofom”, navode iz Pomozi.ba.
Dodaju da dok njihove ekipe neumorno rade na obnovi i pomažu onima koji su izgubili sve, često se sjećaju nevjerojatnih trenutaka koji ih podsjećaju na ono najljepše u životu.
“Ova nevina, ali tako dirljiva gesta podsjetila nas je na to da čak i u najmračnijim trenucima, postoji svjetlost koja nas povezuje. Emine, tvoja iskrenost i ljubav zaista su nas ganule”, poručili su iz Pomozi.ba.
Osim Košarca, sankcije su uvedene Mirku i Aleksandru Dobriću iz Bosanske Gradiške i Vlatku Vukotiću, koji su povezani sa Igorom Dodikom i njegovim kompanijama.
Kako je navedeno, sankcionisani čine dio pokroviteljske mreže predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i omogućavaju porodici Dodik nastavak pokušaja da izbjegne sankcije SAD. Ranije su Amerikanci upozoravali porodicu Dodik da prate njihove pokušaje izbjegavanja sankcija i manipulisanje vlasničkom strukturom kompanija.
Tako su sankcionisane i firme Best Servise D.O.O. Banja Luka, povezano s Dobrić Aleksandrom; Nimus Innovations D.O.O. i VORTO D.O.O. iz Banje Luke i Zelena Jabuka iz Bosanske Gradiške;
State Department u obrazloženju sankcija navodi da je Košarac “ključni pokretač Dodikove korupcije i destabilizirajuće političke agende”.
“Vlada SAD ranije je Dodika sankcionisala za, između ostalog, bavljenje korupcijom na Zapadnom Balkanu. Dodik je godinama koristio svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom Dodikom Ova korupcija je potkopala povjerenje javnosti u bh. državne institucije i vladavinu prava. Dodikova mreža je nastavila s namjernim pokušajima da zaobiđe SAD sankcije, što su postizali manipulisanjem upravljačkim strukturama i preregistracijom određenih kompanija pod novim nazivima”, navedeno je State Depratmenta.
Navedeno je da današnje sankcije dodatno razotkrivaju “eklatantne i korumpirane pokušaje porodice Dodik da se obogati i zaobiđe sankcije SAD-a”.
“Sjedinjene Države će nastaviti ciljati i promovirati odgovornost za one koji olakšavaju Dodikovu korupciju i omogućavaju njegove napore da nastavi destabilizirajuće aktivnosti u Bosni i Hercegovini”, poručili su.
Klix
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.
“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.
Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.
“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.
Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.
Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.
Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.
“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.
“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.
BiH
Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima
Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.
“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.
Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.
“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.
Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.
Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.
Prodor hladne fronte
Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.
U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.
Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.
Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.
Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.
Ukoliko perete automobil na niskim temperaturama – ovo trebate znati
Raste cijena biseru jugoslovenske proizvodnje: Pogledajte koliko Yugo vrijedi na aukcijama u SAD
Reakcija Košarca: Oni su došli da se bore protiv Srpske, a mi se borimo za nju!
Na ahiret preselio Ćoralić (Ramo) Murat – Mujo
Saobraćajna nesreća u cazinskom naselju Kovačevići
Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba
Vlada FBiH donijela odluku o podjeli 200 miliona KM kantonima: Evo koliko će dobiti USK
Amerika uvela sankcije Staši Košarcu i još tri osobe iz RS-a
Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)
GFC Sarajevo pjesmom Dine Merlina “bocnuo” svog igrača nakon prelaska u redove Bubamare
Zbog naplate duga od oko 58.000 KM, prodaje se imovina Agrokomerca u Cazinu vrijedna 1,3 miliona KM
Arapski mediji izvještavaju da su izraelski tenkovi došli na 20 kilometara od Damaska
Lana Pudar i Džanan Musa najbolji sportisti Bosne i Hercegovine i u 2024. godini
Oglasio se Dodik nakon operacije, iz bolničkog kreveta digao tri prsta
USK – Vozač Passata zbog alkohola kažnjen sa 400 KM i ostao bez vozačke!
Detalji novog života porodice Asad: U Moskvi imaju čak 20 stanova
Krajišnik Selim tvrdi: Pčele su spasile moj život, sada zajedno spašavamo živote drugih
VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta
Počeli isključivati struju neplatišama: “Bili smo primorani, dug se značajno akumulirao”
Vučić: Nisam Asad i neću nigdje bježati, nikada Srbiju pobijedite nećete!
-
BiHprije 2 danaSkandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
Cazinprije 3 danaTuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 danaSnažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Sportprije 6 danaDžanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel
You must be logged in to post a comment Login