Područje Unsko-sanskog kantona dobro je znano kroz historiju po starim gradovima, a činjenica da se to područje zove Krajina i da je to bio krajnji dio Osmanskog carstva ukazuje da je u toj obasti trebao biti izgrađen veliki broj starih gradova koji su najčešće služili kao utvrde.
Sokolac je bio dio lančanog sistema odbrane koji se nastavlja i u susjednoj Republici Hrvatskoj. Na vrhuncu je po broju gradova i kula obuhvatao više od 50 građevina na vrlom malom prostoru.
Taj kontinuitet pravljenja utvrda na ovom području bio je prepoznatljiv, kao što je područje današnjeg starog grada Sokolac, gdje su još ranije pronađena uzvišenja, gradine i ostaci iz brozanog doba što se vremenski podudara sa gradnjom sojenica.
Kako je pojasnio historičar i direktor Muzeja Unsko-sanskog kantona Dino Dupanović, to nam govori da su ilirski narodi, tačnije Japodi koji su živijeli na ovom području, naseljavali usvisine i pozicije sa kojih se mogao braniti ovaj kraj.
“Kada govorimo o starim gradovima kao što je Sokolac, moramo znati da su tu postojale gradine i prije onoga što mi znamo o srednjem vijeku. Sokolac se prvi put spominje 1380. godine, a već 1395. godine nalazimo njegov naziv u jednoj povelji. Ti nazivi su se javljali u različitim oblicima, pa je nekad to bio Sokol, nekad Zokol ovisno o kojoj i čijoj povelji se radilo. Znamo da je taj grad često bio predmet sukoba izmeđuSigismunda Luksemburškog i Ladislava Napuljskog, te je nekad prelazio iz ruke jednih u ruke drugih, ali je uvijek bio dodjeljivan bihaćkim kapetanima. Tako da imamo zapise da je jedan od onih koji su upravljali Sokocem bio Petar Keglavić koji je vodio cijelu odbrambenu strukturu samoga grada”, istaknuo je Dupanović.
Sokolac je, kako je naglasio, jedan od gradova koji je među posljednjima pao pod Osmansku upravu 1592. godine i koliko je bio značajan možda najbolje govori činjenica da se on nalazio u okviru Bihaćkog sandžaka sve do 1711. godine kao izuzetno važno mjesto u tom utvrđenom području Bihaćke krajine i da je, kada je osvojen, predstavljao jedno od polazišta Osmanlija za kretanje u daljnja osvajanja Bihaća.
Sokolac je danas jedan od zaštićenih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Dijelom se radi na njegovoj rekonstrukciji i obnovi, ali taj proces realizira se sporo jer lokalne i kantonalne institucije nemaju direktnu nadležnost, već se moraju obraćati višim novima vlasti kada žele raditi određene preinake i radove. Sokolac je u vrijeme Jugoslavije bio prepoznat kao dobro i pogodno turističko mjesto, u Bihaću se nadaju da će vratiti ta vremena kada su ovaj kulturno-historijski spomenik posjećivali turisti iz različitih krajeva svijeta.
“Tu je prije raspada bivše države postojao turističko-ugostiteljski objekat, u jednom dijelu su bili izloženi trodimenzionalni predmeti iz Muzeja USK-a, mogle su se kupiti i razglednice grada te još dosta stvari. To je bilo turističko mjesto koje je s vremenom nestalo a sada se radi na njegovom oživljavanju i vjerujem da će se to desiti čim prije”, smatra Dupanović.
Srednjovjekovni grad Sokolac pod upraviteljstvom je Turističke zajednice, a iz te ustanove istaknuto je da su procedure za intervenciju na nacionalnim spomenicima dugotrajne, ali da su pokrenuti mnogi projekti koji bi u konačnici trebali učiniti Sokolac otvorenijim i turističkom destinacijom koju posjećuju mnogi turisti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona oglasilo se saopćenjem u koje, su naveli da je više osoba uhapšeno u akciji koju provode pripadnici Sektora kriminalističke policije i Policijske stanice Bihać, uz podršku Jedinice za specijalističku podršku MUP-a USK, a pod nadzorom Tužilaštva Unsko-sanskog kantona.
Pretresi se vrše na više lokacija na području grada Bihaća, a s ciljem otkrivanja počinilaca krivičnog djela Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tim povodom, oglasio se i ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Adnan Habibija koji je poručio „Odlučno ne drogi“.
– Na početku mandata najavio sam žestoku borbu protiv zloupotrebe droga. Današnja akcija policijskih službenika Uprave policije MUP-a USK-a u kojoj je lišeno slobode više narkodilera je samo još jedan dokaz da nećemo odustati i da Unsko-sanski kanton nije i neće biti eldorado za kriminalce. Ova akcija je dokaz da se ne šalimo! Pokrenuli smo se i nećemo stati. Čestitke našoj Policiji na dvije vrhunske akcije u samo dva dana. Građani Unsko-sanskog kantona mogu se osjećati bezbjedno jer krajiška policija radi vrhunski posao – poručio je ministar.
Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine Almir Badnjević boravio je u zvaničnoj posjeti Vladi Unsko-sanskog kantona, gdje se sastao s premijerom Nijazom Hušićem.
Na sastanku je razmatrana implementacija elektronske razmjene podataka, kao i projekta e-Beba koji je već uspješno uveden u Republici Srpskoj.
”Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je značajan zaključak kojim se obavezuju sve institucije na kantonalnom nivou da podnesu zahtjev Agenciji za pristup elektronskoj razmjeni podataka. Ovim zaključkom, Vlada USK-a pokazala je odlučnost u unapređenju administrativnih procesa, smanjenju papirologije i ubrzanju pružanja usluga građanima”, saopćeno je iz IDDEEA-e.
Tokom sastanka, Badnjević je istaknuo da su već stvorene sve zakonske i tehničke pretpostavke za uspješnu implementaciju ovog procesa. Dodao je da je IDDEEA u potpunosti na raspolaganju za svu tehničku podršku i da je sada potrebno samo da institucije Unsko-sanskog kantona podnesu odgovarajuće zahtjeve kako bi im bio omogućen pristup elektronskoj razmjeni podataka.
”Primjena ovog sistema donosi niz prednosti, uključujući veću efikasnost, transparentnost i sigurnost u razmjeni informacija između institucija. Također, značajno će se smanjiti vrijeme obrade zahtjeva građana i poslovnih subjekata, što doprinosi modernizaciji javne uprave i povećanju zadovoljstva korisnika.
Vlada USK i IDDEEA ostaju posvećeni jačanju međuinstitucionalne saradnje i stvaranju uvjeta za efikasniju i moderniju javnu upravu na dobrobit svih građana Unsko-sanskog kantona i šire”, navodi se u saopćenju
Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) Almir Badnjević, boravio je u službenoj posjeti Bihaću, gdje je održao sastanak s gradonačelnikom Elvedinom Sedićem s kojim je razgovarao o unapređenju administrativnih procesa kroz digitalizaciju s ciljem bržeg i efikasnijeg pružanja usluga građanima.
Gradonačelnik Sedić je istaknuo dosadašnje rezultate postignute kroz saradnju s IDDEEA-om, kazavši da je Grad Bihać već ostvario značajan napredak u tom pogledu.
“Potpisali smo sporazum s IDDEEA-om koji omogućava elektronsku razmjenu podataka, uključujući podatke o prebivalištu. Naši građani su već oslobođeni dostavljanja CIPS potvrda prilikom podnošenja zahtjeva. Digitalizovali smo i evidenciju prekršajnih prijava, što je omogućilo jednostavniju i precizniju administraciju. Sljedeći korak je uvođenje e-potpisa unutar Gradske uprave kako bismo dodatno smanjili papirologiju i pojednostavili procese za građane”, kazao je Sedić.
Badnjević je pohvalio napore Grada Bihaća u modernizaciji uprave, naglasivši da je digitalizacija ključna za ubrzanje administrativnih procesa i olakšanje ostvarivanja prava građana.
“Drago mi je što Bihać pokazuje spremnost za implementaciju novih tehnologija i izbacivanje zastarjelih metoda iz prakse. Nadam se da će nastavak naše saradnje dodatno unaprijediti kvalitet usluga, kako za građane, tako i za samu Gradsku upravu”, izjavio je Badnjević.
Na sastanku je naglašeno i to da Grad Bihać radi na uvođenju sistema e-dozvola u oblasti građenja kroz projekt E-uprave. Ovaj korak predstavlja značajan iskorak prema maksimalnoj digitalizaciji procesa i boljoj povezanosti administracije i građana.
Badnjević i Sedić izrazili su opredijeljenost ka modernizaciji i razvoju sistema upravljanja, ističući da digitalizacija nije samo trend, već nužnost u unapređenju kvaliteta života građana.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona izdalo je instrukciju o sigurnosnim mjerama u školama, dok je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona uputilo Preporuku za održavanje sigurnosti u školama i školskim prostorijama.
U preporukama između ostalog naređuje da u svim školama u USK ulazna vrata moraju biti zaključana tokom cijelog radnog vremena, te ukoliko već nije mora biti stavljena sigurnosna brava, interfon, razglas i videonadzor.
Prema instrukcijama poslove dežurstva u školama u USK-a će obavljati pomoćno-tehničko osoblje.
Instrukcijom je regulisano i ulazak drugih osoba i roditelja u školu. Osobe koje ulaze u školu moraju se najaviti putem telefona ili maila. Detaljno je regulisan i put za ulazak roditelja u školu i organizovanje roditeljskih sastanaka.
Određeno je i formiranje Kriznog tima kojeg čine direktor, pedagog, psiholog, socijalni radnik, predsjednik Školskog odbora i predsjednik Vijeća roditelja. Mandat kriznog tima je dvije godine.
Dalje je regulisano i da učenicima na malom odmoru nije dopušteno napuštanje škole, dok na velikom odmoru nije dozvoljeno napuštanje dvorišta škole. U školama koje nemaju kuhinju ili organizovanu prodaju užine, roditelji su dužni obezbijediti užinu za učenike koji će je donijeti u školu.
Preporuke u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
Preporuke koje su uvedene u HNK uključuju i zaključavanje ulaznih vrata (vrata škole treba zaključavati s iznimkama prije i nakon nastave, 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka) pri čemu zaključavanje, otključavanje i nadzor ulaza treba povjeriti zaduženim odraslim osobama, zaposlenicima te organizovanje pojačanog dežurstva aktiviranjem nenastavnog osoblja i obilaska vanjskih dijelova škole.
Dežurstvo u školama, kako je navedeno, treba povjeriti samo učenicima starijih razreda (najmanje dva učenika), a ulazak ostalih građana (roditelja, vanjskih saradnika) bit će moguć samo uz najavu i u tačno određeno vrijeme.
Prilikom roditeljskog sastanka razrednik će prisutne roditelje dočekati na ulazu školske ustanove i voditi do učionice, a nakon završetka pratit će ih do izlaza.
Uz ostalo se navodi kako je svaka stranka koja dođe u školu dužna pokazati identifikacijski dokument koji će dežurni učenik u školi zabilježiti u svesku dežurstva, kao i svrhu dolaska, a posebno pojačan nadzor preporučen je tokom velikog i malog odmora (unutar i izvan škole) te prilikom početka i završetka nastave u prvoj i drugoj smjeni.
Iz Ministarstva su istakli i kako je potrebno naložiti pedagozima i psiholozima da intenziviraju rad sa roditeljima i djecom kod koji su uočene određene promjene u ponašanju, a preporučeno je i ažuriranje kućnog reda u školama.
Uz saglasnost Ministarstva, direktor može uvesti i ostale mjere shodno situaciji i okruženju u kojem se škola nalazi, navodi se u saopćenju.
U Bihaću je često na snazi obavezno prokuhavanje vode prije same upotrebe. Mnogi građani ovog grada smatraju da kvaliteta vode nije dobra i zbog toga su često primorani da je kupuju. Nadležni kažu da će u narednom periodu poboljšati stanje u vodomreži kroz nekoliko najavljenih projekata.
Prema posljednjim nalazima iz Zavoda za javno zdravstvo USK, bilo je odstupanja u pogledu mutnoće vode, što je i najveći problem kada je u pitanju vodoopskrba na području Bihaća. Do mutnoće često dolazi kada su povišeni vodostaji, obilnije padavine ili otapanja snijega. Iz Zavoda ukazuju na važnost rješavanja ovog problema.
To je nešto što traje dugi niz godina na području Bihaća, na šta mi redovno ukazujemo i nadam se da će Gradska uprava naći neko rješenje, u smislu postavljanja nekog pročišćivaća da bi se eliminisala ta mutnoća – kaže direktorica Zavoda za javno zdravstvo USK Jasmina Cepić.
Zbog kraškog područja već decenijama izvorište Klokt ima problema sa fekalnim vodama koje se slijevaju iz NP Plitvice. S druge strane, problem stvaraju azbestno-betonske cijevi s kojima je izvorište Klokt priključeno na gradski vodovod. Iz Gradske uprave kažu da se ide u rješavanje ovog problema.
Prošle godine smo aplicirali kod Federalnog ministarstva poljoprivrede, dobili sredstva, proveli postupak javne nabavke, zaključili ugovor za izradu idejnog riješenja koje će ponuditi dvije opcije kako bi taj problem mogao biti riješen i u konačnici da možemo ići u izradi glavnog projekta, a onda na izgradnju pročišćivača pitke vode na izvorište Klokot čime bi trajno osigurali kvalitet, odnosno vodu koja bi bila stalno ispravna za piće i uslijed obilnijh padavina ne bi morala biti prokuhavana kao što to sada radimo – naveo je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Da će veliki iskorak donijeti ovaj projekat u unapređenju kvalitete vode, ističu i iz Vodovoda.
– I oni već rade na izradi projekta koji će zadovoljiti da grad u budućnosti ne bude imao ni taj problem. Mi očekujemo da će Bihać biti možda među prvim gradovima koji neće imati mutnu vodu – rekao je za BHRT direktor JP Vodovod Bihać Mirsad Hadžihasanović.
A dok se ne provedu najavljena poboljšanja na vodomreži, građanima ne preostaje ništa drugo nego da vode računa da tokom vremenskih nepogoda i jakih kiša, prokuhavaju vodu kako su i preporučili u Zavodu.
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.