Connect with us

BiH

Važni savjeti za ljetovanje: U ovim zemljama građani BiH imaju pravo na besplatno liječenje

Published

prije 10 mjeseci

on

Kalendarski je stiglo ljeto, a sezona godišnjih odmora u Bosni i Hercegovini i regionu odavno je počela. Građani su uvijek na oprezu kada je riječ o pripremama za put, kako zbog prikupljanja potrebne dokumentacije tako i zbog stvari koje mogu prenijeti preko granice.

Ali, šta je sa zdravstvenim osiguranjem i da li ste znali da, u zavisnosti gdje putujete, Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) pokriva sve troškove ukoliko vam je potrebno hitno medicinsko zbrinjavanje?

 

U slučaju nužde, ili da niste u potpunosti sigurni kako ostvariti to pravo, ekipa portala Radiosarajevo.ba istražila je šta to građani moraju učiniti kada je u pitanju njihovo zdravstveno osiguranje prije polaska na put.

Na naš upit, iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo, kazali su da građani sve zahtjeve za putno osiguranje mogu podnijeti u navedenom zavodu, te kako ostvariti ta prava u slučaju putovanja u inostranstvo.

 

Pravo na putno osiguranje

“Pravilnikom o uslovima, načinu i postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inostranstvu (”Službene novine Federacije BiH”, br. 31/02), regulisani su uslovi, način i postupak ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu osiguranika u inostranstvu.

Zahtjeve za izdavanje obrasca za putno osiguranje, osiguranici mogu podnijeti u Poslovnicama ZZOKS.

 

Uz zahtjev koji se uzima u Poslovnicama ZZO KS potrebno je priložiti potvrdu o ocjeni zdravstvenog stanja iz medicinske ustanove gdje se vodi zdravstveni karton, te dopunsku medicinsku dokumentaciju (samo u slučaju hroničnih oboljenja).

Pravo na putno osiguranje moguće je ostvariti do 30 dana u kalendarskoj godini”, naveli su iz zavoda za portal Radiosarajevo.ba.

Zemlje u kojima važi zdravstveno osiguranje

Zemlje sa kojima Zavod zdravstvenog osiguranja Kanton Sarajevo ima sporazum su: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Njemačka, Austrija, Turska, Italija, Makedonija, Holandija, Belgija, Mađarska, Luksemburg i Češka Republika.

Korištenje zdravstvenog osiguranja za vrijeme boravka u inostranstvu se može realizovati uz potvrde predviđene za tu namjenu, a u skladu sa potpisanim konvencijama.

Zdravstvena legitimacija se koristi na području kantona u kojem je osiguranik prijavljen kod nadležnog zavoda za zdravstveno osiguranje i istu nije moguće koristiti u inostranstvu.

Pitanje u vezi potpisivanja sporazuma o zdravstvenom osiguranju bi trebalo uputiti prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH s obzirom na to da je pregovaranje i potpisivanje kovencija u njihovoj nadležnosti”, kazali su iz zavoda.

Kako ostvariti pravo na refundaciju

“Osiguranici uz izdati obrazac ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje bez plaćanja troškova.

Ukoliko se ipak desi da osiguranik plati troškove, a prethodno je izdat obrazac, ostvaruje pravo na refundaciju punih troškova pod uslovom da se radilo o hitnom medicinskom zbirnjavanju”, zaključuju iz zavoda.

Da li je neko zdravstveno osiguran ili ne, dokazuje se izdatom zdravstvenom legitimacijom nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Zdravstvena legitimacija mora biti ovjerena u kantonalnom zavodu za svaki mjesec u kojem se koristi zdravstvena zaštita.

Kako postati osiguranik i koristiti prava iz zdravstvenog osiguranja?

Obavezno zdravstveno osiguranje i s tim u vezi ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu ostvaruje se u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 30/97 i 7/02) i podzakonskim aktima donesenim na osnovu Zakona.

Da bi se koristilo pravo na zdravstvenu zaštitu u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa članom 19. Zakona, potrebno je steći svojstvo osiguranika.

Osiguranik se postaje:

po osnovu rada (u preduzećima, ustanovama, kod pravnog ili fizičkog lica, međunarodnim organizacijama, konzularnim ili diplomatskim   predstavništvima, zemljoradnici),
korisnici penzija,
nezaposlena lica pod uslovima iz Zakona,
lica kojim je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata,
lica koja u skladu sa članom 27. Zakona sami plaćaju obavezno zdravstveno osiguranje
Osigurana lica su članovi porodice osiguranika i to:

supružnik (bračni i vanbračni saglasno propisima o braku i porodici),
djeca (rođena u braku, van braka, usvojena ili pastorčad( i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdržava,
roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika) ako ih izdržava,
unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalni život i rad i ako nemaju sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava.
Obveznici obračunavanja i uplate doprinosa su utvrđeni članom 86. Zakona i Odlukom o osnovicama i stopama doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za Kanton Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj:11/00).

Navedenom Odlukom, regulisano je pravo na zdravstveno osiguranje kao i obveznik obračuna i uplate doprinosa i nekih kategorija lica koje Zakon nije predvidio. Tako, npr. ako se radi o licima starijim od 65 godina koji nisu osigurani ni po kojem drugom osnovu, svojstvo osiguranika se stiče putem nadležog organa  općine,
ako se radi o učenicima odnosno studentima koji nisu osigurani ni po kojem drugom osnovu, svojstvo osiguranika se stiče putem Ministarstva obrazovanja Kantona, i dr.

Radiosarajevo.ba

Povezane teme:

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

prije 4 sata

on

27. Aprila 2024.

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

prije 7 sati

on

27. Aprila 2024.

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

prije 10 sati

on

27. Aprila 2024.

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije

✕