Svaki dan u 7-dnevnom planu obroka treba da sadrži balans namirnica kako bi se osigurao adekvatan unos hranljivih sastojaka.

Planiranje obroka pomaže vam da odvratite vapaje djece zbog brze hrane i bezvrijednih zalogaja.

Pojednostavit ćete kupovinu i osigurati da vaša djeca počnu da se hrane raznovrsno i zdravo. Plan obroka za dijecu (kao i za odrasle) treba da omogući ravnotežu među grupama namirnica i veličinama porcija – koji treba da odgovaraju uzrastu, tjelesnoj težini i nivou aktivnosti vaše dijece.

Potrebne kalorije

Djeci od 4 do 5 godina obično treba između 1.200 i 1.600 kalorija dnevno da bi ostali zdravi. Za dijecu od 6-8 godina koja su slabo aktivna će možda trebati samo 1.200 kalorija, ali ako je djete vrlo aktivno – njegove potrebe za energijom mogu narasti i do 1.800 kalorija. Djeci uzrasta od 9 do 17 godina je potrebno od 1.600 do 3.200 kalorija dnevno da podrže njihove energetske potrebe – u zavisnosti od tjelesne mase i nivoa aktivnosti. Veća, atletski građena djeca trebalo bi da teže većem rasponu kalorija.

Hrana koju treba uključiti u ishranu djece

Svaki dan u 7-dnevnom planu obroka treba da sadrži balans namirnica kako bi se osigurao adekvatan unos hranljivih sastojaka. Djetetu je potrebno između 120-300 g žitarica dnevno – od čega bi polovina trebalo da budu integralne žitarice. Težite da jdete konzumira najmanje 1,5 šolju povrća dnevno; djeca koja zahtevaju više kalorija mogu da pojedu čak 4 šolje povrća dnevno!

Na nedeljnom nivou, trebalo bi da planirate najmanje 1 šolju tamno-zelenog lisnatog povrća (poput brokolija, špinata, kelja, kelerabe), 3 šolje crvenog i narandžastog povrća, 1/2 šolje graha i graška i 3.5 šolje skrobastog povrća (krompir, cvekla). Udvostručite ove vegetarijanske porcije za dijecu koja jedu 3.200 kalorija dnevno.

Dovoljno je samo 1 do 2.5 šolje voća dnevno. Svakodnevno nudite 1.5 do 2.5 šolje mliječne hrane za podršku rastu kostiju. Za proteine, poput mesa, ribe i živine – planirajte između 85 do 200 g čistih (nemasnijih) proteina.

Vrijeme za doručak

Zdrav doručak za djecu može da uključuje slijedeće opcije:

tost od integralnih žitarica premazan puterom od orašastih plodova i kriške jabuke

ovsena kaša sa bobičastim voćem i jogurtom/mlijekom

kajgana sa dinstanim povrćem i 100% sok od narandže

palačinke od integralnog brašna sa jogurtom.

Ručak i užina

Ručak može uključivati svježu ćuretinu ili govedinu sa hlebom od integralnog brašna; supu od povrća sa malo soli; pitu od integralnog brašna sa humusom; kikiriki puter na hljebu od integralnog tosta sa bananama ili nemasni sir sa krekerima od integralnog brašna.

Poslužite štapiće od šargarepe i celera, čeri paradajz, šaku grožđa, jogurt sa malo masnoće ili bademe kao užinu. Preskočite napitke zaslađene šećerom – umjesto toga poslužite djeci vodu.

Opcije za večeru

Za večeru transformišite favorite prilagođene djeci da bi odgovarali vašem zdravom planu obroka. Napravite tijesto za picu od integralnog brašna, a na vrhu pospite povrće i sir s malo masti.

Dodajte brokoli pripremljen na pari u špagete od integralne pšenice.

Piletinu dinstajte ili grilujte umesto da je pržite, i poslužite je uz pečeni krompir.

Za hamburgere koristite mljevenu ćuretinu ili junetinu (čisto mesto, bez masnoće) i poslužite u lepinji od integralnog brašna, uz isjeckano povrće umesto pomfrita.

Uključite i svoju djecu u planiranje i priremanje jela. Naučit ćete ih kako izgledaju zdrava hrana i pravilne porcije. Istovremeno ćete ih naučiti od malih nogu vještinama zdravog kuvanja koje će im trebati kasnije kada se budu sami hranili.

Piše: Tamara Nikoličić, dipl. biolog i master prof. biologije

Izvor: Detinjarije.com

akos.ba

Projkcije UN-a pokazuju da će se do 2100. godine broj stanovnika na području bivše Jugoslavije gotovo prepoloviti.

Ujedinjene nacije su nedavno osvježile svoju izdašnu bazu podataka “Word Population Prospects”, u kojoj daju procjene demografskih i populacijskih kretanja svjetskog stanovništva.

Brojke daju uvid u demografske trendove u prošlosti, ali i pogled u budućnost.

UN procjenjuje da danas na svijetu živi 8,17 milijardi ljudi, kao i da će svijet dostići maksimum 2084. godine sa 10,3 milijarde ljudi, nakon čega slijedi blagi pad.

Iako se očekuje da će globalna populacija rasti još mnogo decenija, stopa rasta stanovništva se ubrzano usporava, pokazuje izvještaj.

Regija ‘gubi’ polovicu stanovništva

Evropski trend je jako izražen u zemljama regije, gdje UN-ove projekcije pokazuju da će se do 2100. godine broj stanovnika gotovo prepoloviti.

AJB je istražila kretanje stanovništva za sedam država regije – Sloveniju, Hrvatsku, Srbiji, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Od pobrojanih država u 2024. godini, najmnogoljudnija je Srbija sa 6,7 miliona stanovnika. Slijede je Hrvatska sa 3,9 miliona, Bosna i Hercegovina sa 3,2 miliona, Slovenija sa 2,1 milion stanovnika, Sjeverna Makedonija ima 1,8 miliona stanovnika, Kosovo 1,7 miliona, a Crna Gora oko 638.000. To znači da na području bivše Jugoslavije u 2024. godini ukupno živi 20-ak miliona stanovnika, pokazuju podaci UN-a.

Prema projekcijama UN-a, samo do 2050. godine regija će imati tri miliona stanovnika manje, odnosno 16,9 miliona ukupno.

Projekcije pokazuju da će zemlje regije 2100. godine brojati svega 11 miliona stanovnika, što je gotovo dvostruko manje od današnjih 20 miliona.

Brojke pokazuju da će Srbija 2100. imati tri miliona stanovnika manje nego danas, odnosno 3,7 miliona stanovnika.

U Hrvatskoj će živjeti 1,7 miliona manje ljudi i brojat će 2,1 milion stanovnika.

Bosna i Hercegovina će ‘izgubiti’ 1,8 miliona stanovnika i imat će 1,36 miliona stanovnika. Sjeverna Makedonija će imati gotovo milion manje stanovnika, a UN procjenjuje da će u državi tada živjeti 863.000 ljudi.

Procentualno najmanje stanovništva će izgubiti Slovenija i u 2100. godini će imati 1,6 miliona stanovnika – prema projekcijama više od Bosne i Hercegovine, koja u 2024. ima znatno veći broj stanovnika zaključuje se u analizi koju možete pogledati ovdje.

Zoran Mrvič, direktor opće bolnice u Kraljevu, kaže da je majka troje dece koja su nastradala u nesreći kod Ušća puštena na kućno liječenje na sopstveni zahtev.

“Imala je povredu podlaktice od opekotina i na glavi posjekotine. Danas je puštena kući”, rekao je Mrvić za Blic.

Podsjećanja radi, nakon stravične saobraćajne nesreće, koja se dogodila kod Ušća kada se automobil sudario sa sistemom PASARS Vojske Srbije, majka Mirjana L. (32) bila je svijesna dok su je vatrogasci izvlačili ispod olupine automobila.

Ostali članovi njene porodice, uključujući troje djece su poginuli.

Mirjanin muž Danijel L, koji je bio zaposlen u kasarni u Raški, porijeklom je iz Novog Pazara, gdje je i odrastao. On i njegova supruga preselili su se u Rašku prije nekoliko godina, kada je Danijel dobio posao u Vojsci Srbije.

Vozač oklopnog vozila imao je više od 0,20 promila alkohola u krvi, što je protivno pravilima Vojske Srbije koja nalažu nultu toleranciju na alkohol za pripadnike u službi. Zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja, M. V. je zadržan u pritvoru do 48 sati, nakon čega će biti priveden nadležnom tužilaštvu.