Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Veliki preokret i historijska odluka Njemačke: Više ništa neće biti kao prije

Published

on

Šta je tačno upravo napravila Njemačka? Kakve će biti posljedice? Pitanja su to koja se otvaraju nakon napetog sastanka predstavnika federalnih vlasti predvođenih kancelarom Olafom Scholzom s premijerima 16 njemačkih država na kojem je dogovorena historijska promjena načina na koji najjača ekonomija Evrope prima migrante. Na burnom višesatnom sastanku dogovorena je rezolucija u kojoj piše da će “Federalna Vlada istražiti može li se utvrđivanje zaštitnog statusa izbjeglica obavljati tokom njihovog tranzita u trećim zemljama, istovremeno poštujući Ženevsku konvenciju i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava”.

BILD kao glasilo AfD-a

Pojedini njemački mediji, kao što je Bild – najveća njemačka novina koja nakon napada na Gazu širi popriličnu antiimigrantsku histeriju kao da se radi o ispostavi AfD-a, a ne o popularnom tabloidu – već slave pomake u zaoštravanju politike prema imigrantima, ali u ovom trenutku još je nejasno kojom brzinom bi moglo doći do primjene novih pravila, prema kojima bi procedura dobivanja azila trebala biti pokrenuta i dovršena izvan granica EU. Svakog imigranta koji ne bi dobio azil prije ulaska u EU, njemačke vlasti ubuduće bi deportirale izvan EU.

Novo pravilo koje namjerava uvesti Njemačka utjecat će na promjenu ponašanja migranata, povećat će pritisak na druge države (unutar i izvan EU), a neizvjesno je može li u kratkom roku izazvati paniku izbjegličke populacije, možda i humanitarnu katastrofu.

Uz kancelara Scholza, sastanku s premijerima 16 država sudjelovali su ministar ekonomije Robert Habeck i ministar financija Christian Linder. Na sastanku se nije raspravljalo samo o temeljnom pitanju (gdje treba pokrenuti proceduru traženja azila), nego i o nizu novih pravila koja za zajednički nazivnik imaju stroža pravila za doseljenike, ali i o najvažnijem – pravilima financiranja prihvata imigranata. Sve te promjene u njemačkom tretmanu imigranata zapravo definiraju demografsku i ekonomsku budućnost ne samo Njemačke, već i Evrope.

Nakon višemjesečnih rasprava federalne i državne vlasti u Njemačkoj dogovorile su se i oko buduće preraspodjele troškova imigranata. Scholz je pristao da federalna vlast državama plaća 7500 eura po svakom migrantu tj. tražitelju azila. Dogovoreno je da se ubuduće traženje azila mora ubrzati, što je još jedan znak kako Njemačka doista namjerava proceduru traženja azila za cijelo vrijeme njezina trajanja izmjestiti izvan EU. Sudske procedure za odobravanje ili odbijanje azila stoga bi se ograničile na šest mjeseci. Kad su u pitanju državljani zemalja s niskom stopom odobravanja azila (ispod 5 posto), kao što su Tunis, Albanija ili Kosovo, procedura bi bila skraćena na 3 mjeseca.

“Ako postupak azila traje dugo, naknade iz Zakona o naknadama za tražitelje azila trebaju se isplaćivati ​​ne 18, već 36 mjeseci. Ovo će donijeti značajnu promjenu”, obećava Scholz.

Tražitelji azila trenutno imaju pravo na krov nad glavom, kao i na hranu, odjeću, zdravstvenu skrb i robu široke potrošnje u trajanju od jedne i pol godine. Umjesto takvih naknada u naravi, ponekad se daju bonovi ili novčane naknade. Nakon 18 mjeseci, stope se povećavaju na približno istu razinu kao i redovita socijalna pomoć. Taj korak će se dogoditi kasnije u budućnosti, što će, prema Scholzu, značiti smanjenje državnih naknada, piše Bild.

Zadržati pogranične kontrole

Šefovi saveznih država i predstavnici federalnih vlasti jedinstveni su da treba zadržati pogranične kontrole prema Austriji, Švicarskoj, Češkoj i Poljskoj, kako bi nastavili borbu protiv krijumčarenja i ilegalnih migracija. Glavna polemika vodila se između država pod upravom Unije i Baden-Württemberga (Zeleni/CDU) s jedne strane – i država pod upravom SPD-a s druge strane; postavljeno je 11 različitih zahtjeva sa 17 stranica teksta.

Neke od žurnih mjera su jačanje FRONTEX-a, limitiranje prava na reunifikaciju obitelji osoba koje imaju prava na supsidijarnu zaštitu te učinkovito ograničavanje priljeva na europskim vanjskim granicama.

“U tu bi svrhu SVAKU osobu na vanjskim granicama EU-a ubuduće trebalo strogo kontrolirati i registrirati. Svatko ko ima male izglede za zaštitu u EU trebao bi proći kroz ustavnu proceduru azila izvan granica u kratkom roku”, piše Bild.

Kancelar Scholz i šefovi saveznih država dogovorili su urgentnu diplomatsku akciju prema državama iz kojih dolaze migranti. Nejasno je što Nijemci žele od država iz kojih ljudi bježe, ali mediji prenose da očekuju pregovore na najvišoj razini te brzi dogovor. Cilj je potpisati sporazume o daljnjim migracijama kako bi se povećao broj odlazaka.

Njemačka se nalazi u osjetljivoj političko-ekonomskoj situaciji. S jedne strane pokušavaju zaustaviti nekontrolirani migrantski val pod populističkim pritiscima, a s druge strane i na sastanku federalnih i državnih vlasti pričalo se o ubrzanju procedure kako bi Njemačka dobila što više novih radnika koji će graditi nove vjetroturbine, dalekovode, željezničke pruge, stanove… Scholz je sporazum pretenciozno nazvao “Pakt za ubrzavanje”.

Istovremeno, uz slavljenje historijskog dogovora federalnih i državnih vlasti, Bild je plasirao i članak u kojem upozorava kako je nakon terorističkog napada u Gazi “pređena crvena linija” antisemitskim prosvjedima te tvrdi da države moraju “konzistentno provoditi” kontroverzne mjere kao što su “zabrana okupljanja” ili “čvrste policijske intervencije”.

Kako će se ovo odraziti na Evropu?

“Njemačka je još prije nekoliko mjeseci ozbiljno počela razmatrati pitanje odobravanja azila izvan granica EU, ali su se tome opirali Zeleni. Njima je bilo neprihvatljivo stvarati tranzitne ili detencijske centre uz vanjske granice EU. Nejasno je gdje su do ovoga trenutka stigli razgovori Nijemaca s Francuskom, Italijom, Španijom, Švedskom i Belgijom o lansiranju novoga sustava traženja azila, piše Jutarnji.

Zemlje Evropske unije već godinama pokušavaju dogovoriti zajednički sustav za prihvat i smještaj tražitelja azila. Različiti prijedlozi i planovi reforme nisu doveli do bitnih promjena. Ovo nije prvi put da se predlažu radikalne promjene njemačke migracijske politike. Ranije ove godine, novi posebni predstavnik vlade za migracijske sporazume, Joachim Stamp, objasnio je da Njemačka istražuje nekoliko mogućih modela: Jedan od pristupa koji se razmatra je da se ljudi spašeni iz Mediterana šalju natrag u Sjevernu Afriku, najvjerojatnije u Tunis, kako bi se tamo obradili njihovi postupci za azil, a ne u Italiji ili Grčkoj, objasnio je Stamp. EU je 2018. izašla sa sličnim prijedlogom za ‘regionalne platforme za iskrcaj‘, koji su tad odbile sve sjevernoafričke zemlje”, objašnjava InfoMigrants.

U 2022. više od 881.000 zatražilo je za azil unutar EU, od čega 217.700 u Njemačkoj. Nijemci su zadovoljni jer je zaštitu kod njih potražilo više od miliona Ukrajinaca, za koje procjenjuju da će ih lakše integrirati. Najveći pritisak osjećale su lokalne vlasti, u pojedinim sredinama pritisak imigranata postao je prevelik te su opetovani zahtjevi za povećavanje federalnog financiranja.

Za razliku od Bilda, nešto ozbiljniji Frankfurter Allgemeine u izvještaju sa sastanka Scholza s premijerima saveznih država naglasak prvenstveno stavlja na historijski dogovor oko financiranja. Prije sastanka savezne države očekivale su oko 5 milijardi eura federalne pomoći oko imigranata, Scholz je bio spreman dati 1,2 milijarde. Našli su se negdje na sredini, tj. 3,7 milijardi, uključujući specijalne isplate za Ukrajince, koje se odbijaju od ukupnog iznosa.

No i oni potvrđuju neoficijelne informacije Bilda o krupnijim promjenama od samog načina financiranja: “Savezna i pokrajinska vlada izjavile su da trenutno previše ljudi bježi u Njemačku. Stoga su potrebne ‘jasne i ciljane mjere protiv nekontroliranog useljavanja‘. Savezna vlada želi provjeriti jesu li postupci za azil mogući izvan Evrope. Postupci azila trebali bi se rješavati brže nego prije, a savezna i državna vlada postavljaju nove ciljeve za to. Osobito za ljude iz zemalja sa stopom priznavanja manjom od pet posto, proces azila trebao bi biti završen za tri mjeseca”, piše FAZ.

Svijet / Zanimljivosti

O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike

Published

on

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?

Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr

Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.

Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.

Navike se usvajaju od najranije dobi

Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.

Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.

Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?

Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će  20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.

Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.

Nikada nije kasno

Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.

Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.

akos.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

5 navika za zdraviji um i život

Published

on

Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.

Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.

Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije

sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.

Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.

Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.

Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:

1. Spavanje umanjuje stres

Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?

Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.

2. Budite se sa prvim izlaskom sunca

Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.

Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.

3. Konzumirajte riblje ulje

Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.

4. Budite koncentrisani i meditirajte

Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.

5. Kreirajte sebi neugodnosti

Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.

Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?

Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zabavni načini da djeci odagnate dosadu

Published

on

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.

Autor: Jelena Računica

Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.

Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.

Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.

Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.

Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.

Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.

Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.

akos.ba

Nastavi čitati

Najčitanije