Svijet / Zanimljivosti
Veliki preokret i historijska odluka Njemačke: Više ništa neće biti kao prije
Šta je tačno upravo napravila Njemačka? Kakve će biti posljedice? Pitanja su to koja se otvaraju nakon napetog sastanka predstavnika federalnih vlasti predvođenih kancelarom Olafom Scholzom s premijerima 16 njemačkih država na kojem je dogovorena historijska promjena načina na koji najjača ekonomija Evrope prima migrante. Na burnom višesatnom sastanku dogovorena je rezolucija u kojoj piše da će “Federalna Vlada istražiti može li se utvrđivanje zaštitnog statusa izbjeglica obavljati tokom njihovog tranzita u trećim zemljama, istovremeno poštujući Ženevsku konvenciju i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava”.
BILD kao glasilo AfD-a
Pojedini njemački mediji, kao što je Bild – najveća njemačka novina koja nakon napada na Gazu širi popriličnu antiimigrantsku histeriju kao da se radi o ispostavi AfD-a, a ne o popularnom tabloidu – već slave pomake u zaoštravanju politike prema imigrantima, ali u ovom trenutku još je nejasno kojom brzinom bi moglo doći do primjene novih pravila, prema kojima bi procedura dobivanja azila trebala biti pokrenuta i dovršena izvan granica EU. Svakog imigranta koji ne bi dobio azil prije ulaska u EU, njemačke vlasti ubuduće bi deportirale izvan EU.
Novo pravilo koje namjerava uvesti Njemačka utjecat će na promjenu ponašanja migranata, povećat će pritisak na druge države (unutar i izvan EU), a neizvjesno je može li u kratkom roku izazvati paniku izbjegličke populacije, možda i humanitarnu katastrofu.
Uz kancelara Scholza, sastanku s premijerima 16 država sudjelovali su ministar ekonomije Robert Habeck i ministar financija Christian Linder. Na sastanku se nije raspravljalo samo o temeljnom pitanju (gdje treba pokrenuti proceduru traženja azila), nego i o nizu novih pravila koja za zajednički nazivnik imaju stroža pravila za doseljenike, ali i o najvažnijem – pravilima financiranja prihvata imigranata. Sve te promjene u njemačkom tretmanu imigranata zapravo definiraju demografsku i ekonomsku budućnost ne samo Njemačke, već i Evrope.
Nakon višemjesečnih rasprava federalne i državne vlasti u Njemačkoj dogovorile su se i oko buduće preraspodjele troškova imigranata. Scholz je pristao da federalna vlast državama plaća 7500 eura po svakom migrantu tj. tražitelju azila. Dogovoreno je da se ubuduće traženje azila mora ubrzati, što je još jedan znak kako Njemačka doista namjerava proceduru traženja azila za cijelo vrijeme njezina trajanja izmjestiti izvan EU. Sudske procedure za odobravanje ili odbijanje azila stoga bi se ograničile na šest mjeseci. Kad su u pitanju državljani zemalja s niskom stopom odobravanja azila (ispod 5 posto), kao što su Tunis, Albanija ili Kosovo, procedura bi bila skraćena na 3 mjeseca.
“Ako postupak azila traje dugo, naknade iz Zakona o naknadama za tražitelje azila trebaju se isplaćivati ne 18, već 36 mjeseci. Ovo će donijeti značajnu promjenu”, obećava Scholz.
Tražitelji azila trenutno imaju pravo na krov nad glavom, kao i na hranu, odjeću, zdravstvenu skrb i robu široke potrošnje u trajanju od jedne i pol godine. Umjesto takvih naknada u naravi, ponekad se daju bonovi ili novčane naknade. Nakon 18 mjeseci, stope se povećavaju na približno istu razinu kao i redovita socijalna pomoć. Taj korak će se dogoditi kasnije u budućnosti, što će, prema Scholzu, značiti smanjenje državnih naknada, piše Bild.
Zadržati pogranične kontrole
Šefovi saveznih država i predstavnici federalnih vlasti jedinstveni su da treba zadržati pogranične kontrole prema Austriji, Švicarskoj, Češkoj i Poljskoj, kako bi nastavili borbu protiv krijumčarenja i ilegalnih migracija. Glavna polemika vodila se između država pod upravom Unije i Baden-Württemberga (Zeleni/CDU) s jedne strane – i država pod upravom SPD-a s druge strane; postavljeno je 11 različitih zahtjeva sa 17 stranica teksta.
Neke od žurnih mjera su jačanje FRONTEX-a, limitiranje prava na reunifikaciju obitelji osoba koje imaju prava na supsidijarnu zaštitu te učinkovito ograničavanje priljeva na europskim vanjskim granicama.
“U tu bi svrhu SVAKU osobu na vanjskim granicama EU-a ubuduće trebalo strogo kontrolirati i registrirati. Svatko ko ima male izglede za zaštitu u EU trebao bi proći kroz ustavnu proceduru azila izvan granica u kratkom roku”, piše Bild.
Kancelar Scholz i šefovi saveznih država dogovorili su urgentnu diplomatsku akciju prema državama iz kojih dolaze migranti. Nejasno je što Nijemci žele od država iz kojih ljudi bježe, ali mediji prenose da očekuju pregovore na najvišoj razini te brzi dogovor. Cilj je potpisati sporazume o daljnjim migracijama kako bi se povećao broj odlazaka.
Njemačka se nalazi u osjetljivoj političko-ekonomskoj situaciji. S jedne strane pokušavaju zaustaviti nekontrolirani migrantski val pod populističkim pritiscima, a s druge strane i na sastanku federalnih i državnih vlasti pričalo se o ubrzanju procedure kako bi Njemačka dobila što više novih radnika koji će graditi nove vjetroturbine, dalekovode, željezničke pruge, stanove… Scholz je sporazum pretenciozno nazvao “Pakt za ubrzavanje”.
Istovremeno, uz slavljenje historijskog dogovora federalnih i državnih vlasti, Bild je plasirao i članak u kojem upozorava kako je nakon terorističkog napada u Gazi “pređena crvena linija” antisemitskim prosvjedima te tvrdi da države moraju “konzistentno provoditi” kontroverzne mjere kao što su “zabrana okupljanja” ili “čvrste policijske intervencije”.
Kako će se ovo odraziti na Evropu?
“Njemačka je još prije nekoliko mjeseci ozbiljno počela razmatrati pitanje odobravanja azila izvan granica EU, ali su se tome opirali Zeleni. Njima je bilo neprihvatljivo stvarati tranzitne ili detencijske centre uz vanjske granice EU. Nejasno je gdje su do ovoga trenutka stigli razgovori Nijemaca s Francuskom, Italijom, Španijom, Švedskom i Belgijom o lansiranju novoga sustava traženja azila, piše Jutarnji.
Zemlje Evropske unije već godinama pokušavaju dogovoriti zajednički sustav za prihvat i smještaj tražitelja azila. Različiti prijedlozi i planovi reforme nisu doveli do bitnih promjena. Ovo nije prvi put da se predlažu radikalne promjene njemačke migracijske politike. Ranije ove godine, novi posebni predstavnik vlade za migracijske sporazume, Joachim Stamp, objasnio je da Njemačka istražuje nekoliko mogućih modela: Jedan od pristupa koji se razmatra je da se ljudi spašeni iz Mediterana šalju natrag u Sjevernu Afriku, najvjerojatnije u Tunis, kako bi se tamo obradili njihovi postupci za azil, a ne u Italiji ili Grčkoj, objasnio je Stamp. EU je 2018. izašla sa sličnim prijedlogom za ‘regionalne platforme za iskrcaj‘, koji su tad odbile sve sjevernoafričke zemlje”, objašnjava InfoMigrants.
U 2022. više od 881.000 zatražilo je za azil unutar EU, od čega 217.700 u Njemačkoj. Nijemci su zadovoljni jer je zaštitu kod njih potražilo više od miliona Ukrajinaca, za koje procjenjuju da će ih lakše integrirati. Najveći pritisak osjećale su lokalne vlasti, u pojedinim sredinama pritisak imigranata postao je prevelik te su opetovani zahtjevi za povećavanje federalnog financiranja.
Za razliku od Bilda, nešto ozbiljniji Frankfurter Allgemeine u izvještaju sa sastanka Scholza s premijerima saveznih država naglasak prvenstveno stavlja na historijski dogovor oko financiranja. Prije sastanka savezne države očekivale su oko 5 milijardi eura federalne pomoći oko imigranata, Scholz je bio spreman dati 1,2 milijarde. Našli su se negdje na sredini, tj. 3,7 milijardi, uključujući specijalne isplate za Ukrajince, koje se odbijaju od ukupnog iznosa.
No i oni potvrđuju neoficijelne informacije Bilda o krupnijim promjenama od samog načina financiranja: “Savezna i pokrajinska vlada izjavile su da trenutno previše ljudi bježi u Njemačku. Stoga su potrebne ‘jasne i ciljane mjere protiv nekontroliranog useljavanja‘. Savezna vlada želi provjeriti jesu li postupci za azil mogući izvan Evrope. Postupci azila trebali bi se rješavati brže nego prije, a savezna i državna vlada postavljaju nove ciljeve za to. Osobito za ljude iz zemalja sa stopom priznavanja manjom od pet posto, proces azila trebao bi biti završen za tri mjeseca”, piše FAZ.
Svijet / Zanimljivosti
‘Jurio’ 40 km/h: Nijemci zaustavili traktoristu iz BiH
Saobraćajna patrola iz njemačkog Memingena jučer je zaustavila traktoristu u blizini Midelhajma koji je vozio traktor sa prikolicom i to brzinom od 40 km/h.
Dodatni problem je što prikolica nije imala registarske tablice.
Tokom legitimisanja vozača, utvrđeno je da je riječ o 30-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je pokazao vozačku dozvolu koja ne podrazumijeva upravljanje poljoprivrednim mašinama niti upravljanje vozilom sa prikolicom ove težine.
Inače, dozvoljena brzina za ovu vrstu vozila je 25 km/h, što je bio dodatni prekršaj.
On će biti prijavljen za vožnju bez odgovarajuće dozvole kao i za prekoračenje brzine. Policija ga je odmah isključila iz saobraćaja i zabranila dalje putovanje.
Svijet / Zanimljivosti
Mladić iz BiH krijumčario migrante u Hrvatskoj, probio rampu na granici
Državljani Španije (48) i Bosne i Hercegovine (21), koji su zatečeni u prijevozu stranih državljana na području Slunja u Republici Hrvatskoj, a za koje je utvrđeno da su iz koristoljublja za unaprijed dogovoreni novčani iznos, u vozilima njemačkih i bh. nacionalnih oznaka, prevozili strane državljane do krajnjeg odredišta, predani su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave karlovačke.
Kako je navedeno u izvještaju Policijske uprave karlovačke, zbog osnovane sumnje u počinjenje krivičnog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Evropske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. KZ-a, uz krivičnu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, nakon dovršenih kriminalističkih istraživanja, u zakonskom roku predani su pritvorskom nadzorniku Policijske uprave karlovačke.
Osim toga, 21-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine prijavljen je i za krivično djelo Oštećenje tuđe stvari, jer je krećući se iz Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj, vozilom probio i oštetio rampu na graničnom prijelazu izbjegavajući graničnu kontrolu te se udaljio prema unutrašnjosti.
Pobjegao iz vozila
Nakon pokušaja zaustavljanja isti je nastavio vožnju, te se na području grada Slunja zaustavio van kolnika i pobjegao iz vozila.
Pretragom terena ubrzo je pronađen i uhvaćen po policijskim službenicima.
Prema 21-godišnjaku je postupano i sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, Zakonu o strancima i Zakonu o nadzoru državne granice, stoji u policijskom izvještaju.
Svijet / Zanimljivosti
Američki “Nostradamus” predvidio ishod američkih izbora: U zadnjih 40 godina pogriješio je samo jednom
Demokratkinja Kamala Harris će ove godine u novembru pobijediti na američkim predsjedničkim izborima, predvidio je Lichtman.
“Kamala Harris će biti naredna predsjednica Sjedinjenih Američkih Država – barem je to moje predviđanje ishoda ovog nadmetanja”, kaže 77-godišnji za The New York Times.
Lichtman je također bio među onima koji su savjetovali demokratima da dopuste sadašnjem predsjedniku Joeu Bidenu da se kandidira, čak i nakon loše debate s republikancem Donaldom Trumpom.
Ne prati javno mnijenje
Ovaj američki historičar u svojim predviđanjima ne uzima u obzir ankete javnog mnijenja – oslanja se isključivo na 13 pitanja koja se odnose na stranku koja trenutno drži Bijelu kuću, na koja odgovara s “da” ili “ne”. Kandidat koji brani mandat jedan je od faktora koji prema Lichtmanu daje prednost.
Ipak, Lichtman tvrdi da Harris već ima prednost u osam od 13 kriterija koje on prati. Između ostalog, demokratima ide u prilog odsustvo značajnog kandidata treće strane nakon povlačenja Roberta F. Kennedyja mlađeg, pozitivni ekonomski pokazatelji u kratkom i dugom roku, neki zakonodavni uspjesi demokratske administracije, kao i odsustvo velikih društvenih nemira ili skandala povezanih s Bijelom kućom.
Harrisovoj je također koristilo što nije morala prolaziti kroz unutarstranačku borbu za nominaciju, jer se Demokratska stranka brzo ujedinila iza nje nakon Bidenovog povlačenja iz izbora.
Prema Lichtmanu, najveća neizvjesnost leži u dva kriterija koja se odnose na vanjskopolitičke i vojne uspjehe ili neuspjehe sadašnje administracije.
“Mogu li se stvari još promijeniti? Naravno. Ne mogu predvidjeti šta će se dogoditi u svijetu, a imamo dva promjenjiva ratna sukoba”, rekao je Lichtman za agenciju Reuters.
I ako oba kriterija budu nepovoljna za Harris, Trump bi imao prednost u samo pet kriterija. Da bi kandidat opozicije porazio vladajuću stranku prema Lichtmanovoj metodi, potrebna je prednost u najmanje šest kriterija.
Čuđenje kriterijima
Mnogi korisnici društvene mreže X iskazali su neslaganje s Lichtmanovom procjenom kriterija, posebno oko pozitivne ocjene ekonomije u vrijeme kada mnogi Amerikanci u anketama izražavaju suprotno mišljenje.
Isto tako, neki su izrazili iznenađenje tvrdnjom o odsustvu skandala oko Bijele kuće, s obzirom na sudske postupke protiv predsjednikovog sina Huntera Bidena zbog optužbi za porezne prekršaje i nelegalno posjedovanje oružja dok je bio ovisan o drogama.
Lichtmanovih 13 kriterija su:
- Pobjeda na “midterm” izborima (izborima za Kongres koji se održavaju na pola predsjedničkog mandata)
- Bez protukandidata iz vlastite stranke
- Kandidat je aktualni predsjednik koji traži drugi mandat
- Nema relevantnog kandidata treće stranke
- Dobro kratkoročno stanje ekonomije
- Dobro dugoročno stanje ekonomije (barem jednako dobro kao u posljednja dva mandata)
- Velike promjene u politici
- Nije bilo većeg skandala
- Nije bilo inozemnog ili vojnog neuspjeha
- Bilo je velikog inozemnog ili vojnog uspjeha
- Nije bilo društvenih nemira
- Predsjednik je karizmatičan
- Protukandidat predsjedniku je nekarizmatičan
Klix
-
BiHprije 6 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 4 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
BiHprije 7 dana
Djevojka poginula u slijetanju automobila, mladić poginuo tokom radova na njivi
-
Cazinprije 24 sata
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 22 sata
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
Sportprije 17 sati
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
BiHprije 23 sata
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”