Hrvatska je 2018. godine usvojila Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenima na period od 30 godina.

Pravobranilaštvo BiH je još 2006. godine obavijestilo Vijeće ministara BiH o nekretninama van teritorije BiH, a koje su vlasništvo BiH.

Tada su istakli kako BiH ima nekretnine na teritorji Dubrovačko-neretvanske županije, a radi se o Vili “Bosanka”, Vili “Aurora”, Hotelu Vis II te nakretnini koja se nalazi u Cavtatu.

Za “Kuću za odmor” u Trpnju istaknuto je da je tad koristila Vlada Federacije BiH, dok su nekretnine u Cavtatu ranije služile za liječenje lica od plućnih bolesti.

Ministarstvo finansija i trezora posjeduje spisak imovine BiH u inostranstvu, a koji je dostavljen portalu Klix.ba.

Radi se o imovini stečenoj od organa bivše Socijalističke Republike BiH, odnosno Izvršnog vijeća SRBiH. Tabelarni prikaz koji nam je dostavilo državno ministarstvo finansija sastoji se od 12 stavki, od kojih se svaka nalazi u Republici Hrvatskoj.

Državna imovina BiH u Hrvatskoj se uglavnom sastoji od zemljišta u Dubrovniku, Omiš i Cavtatu. BiH posjeduje i vilu Trpanj u Korčuli od 720 kvadratnih metara.

U Dubrovniku se nalazi i Hotel Vis II na Lapadu površine 10.081 metara kvadratnih, a vlasništvo je BiH te su u njemu nakon 1991. godine uglavnom živjeli beskućnici i socijalno ugrožene osobe.

“Kada je u pitanju spisak imovine iz tzv. pasivnog podbilansa to je pitanje u nadležnosti entitetskih organa. Na osnovu entiteskih zakona vršena je privatizacije pravnih subjekata, pa je u skladu sa propisima o privatizaciji uspostavljen posebni, pasivni podbilans koji se odnosio na imovinu, preduzeća u privatizaciji koja nije bila u posjedu konkretnog preduzeća, odnosno nije bila na teritoriji BiH”, istakli su iz Ministarstva trezora i finansija BiH za Klix.ba.

Pravobranilaštvo BiH iznova pokušava zaštititi državnu imovinu

O tome šta sve predstavlja državnu imovinu BiH u Republici Hrvatskoj, da li se ta imovina koristi i da li je dio tih nekretnina dat pod zakup odnosno koncesiju i o sporovima između BiH i Hrvatske, pitali smo Pravobranilaštvo BiH.

“Država Bosna i Hercegovina, kao i drugi subjekti (pravne i fizičke osobe), u Republici Hrvatskoj imaju izuzetno značajan i vrijedan imovinski fond. Kao najbitniji dio pomenute imovine pojavljuju se u vidu nekretnina poput hotela, odmarališta, vila, te građevinskog zemljišta, za koje je BiH uglavnom uskraćena mogućnost uživanja”, kazao je za Klix.ba pravobranilac BiH Ismet Velić.

Istakao je kako je jednim dijelom imovina van funkcije i ne koristi se, ali da je značajan dio uzurpiran i koristi se protivno volji i pravima države Bosne i Hercegovine i drugih titulara iz BiH.

“Dio pomenute imovine se pojavljuje i kao predmet postupaka putem javnih konkursa, sa ciljem zasnivanja dugoročnog zakupa. Ovakva mogućnost je predviđena hrvatskim zakonodavstvom, konkretnije odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom RH iz 2018. godine, na osnovu kojeg se provode javni konkursi i zasniva dugoročni zakup na imovini Bosne i Hercegovine, kojoj se i na ovaj način u potpunosti uskraćuju pripadajuća prava na imovinu i zaštita istih”, ističe Velić.

U cilju zaštite prava i povrata državne imovine Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine je pokrenulo veći broj postupaka u Republici Hrvatskoj, od kojih je desetak trenutno aktualno.

“Tužbe koje je Pravobranilaštvo BiH uložilo u cilju zaštite prava i povrata posjeda utemeljene su na međunarodnim i domaćim propisima o pravu na imovinu i stvarnim pravima, te Ugovoru o sukcesiji imovine bivše SFRJ. Međutim, činjenica je da su sudovi i druge nadležne institucije u Republici Hrvatskoj do sada uglavnom odbijali primjenu navedenih propisa, tako da je zaštita prava i povrat imovine BIH praktično izostao”, naglašava državni pravobranilac.

Pravobranilaštvo BiH je unutar Bosne i Hercegovine uključeno u veliki broj sporova koji za predmet imaju imovinu i imovinske interese države.

“Primjer takvih sporova u kojim Pravobranilaštvo BiH štiti državnu imovinu su sporovi vezani za različite vrste finansijsko materijalnih potraživanja, a kao posebno značajni se pojavljuju sporovi vezani za nekretnine, vojnu imovinu, opća i javna dobra te dobra od posebog značaja poput šuma, šumskog zemljišta, te poljoprivrednog zemljišta”, objašnjava Velić.

Podsjetio je da je državna imovina izložena različitim vrstama ugrožavanja putem uzurpacije, pokušaja nezakonite promjene namjene i prava, te otuđenja na različite načine, a sve suprotno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom te odlukama i zauzetim stavovima redovnih sudova, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, piše Klix.ba