Connect with us

Sukob u Ukrajini

Vučić u strahu: Ako kažem lični stav o Rusiji i Ukrajini moglo bi biti posljedica po Srbiju

Published

prije 2 godine

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić insinuirao je večeras uoči gostovanja na jednoj srbijanskoj televiziji da se njegov lični stav o agresiji Rusije na Ukrajinu razlikuje od službenog stava države Srbije.

Vučić je na početku upitan za lični odnos prema napadu Rusije na Ukrajinu.

“Ako bi govorio s ličnom konotacijom, moglo bi biti posljedica po Srbiju, tako da na to ne mogu odgovoriti”, rekao je predsjednik Srbije.

U nastavku je rekao da je on prvi Srbin koji je dobio ruski orden nakon više od stoljeća.

“Ja sam prvi nakon Nikole Pašića dobio orden Aleksandra Nevskog. Moja kćerka je išla u rusku školu. Ona savršeno govori ruski. Mi ostali razumijemo taj politički jezik dovoljno dobro.Sve to nas užasno pogađa. Moram posebno voditi računa o Srbiji. Ja sam predsjednik Srbije”, kazao je Vučić.

Dodao je da je Rusija uvijek podržavala teritorijalni integritet Srbije od 2001. godine, ali da ne treba zaboraviti da su Rusi 1990-ih zabranili letove Srbiji.

“Ali to je bilo drugo vrijeme. Naša je dužnost djelovati u skladu s međunarodnim javnim pravom i poštivati ​​načela. Tako smo ušli u red malog broja zemalja koje se time mogu pohvaliti. To nas skupo košta, ali moramo svakodnevno donositi odluke i boriti se za građane Srbije”, rekao je on.

Dodao je da je činjenica je da je izgubio dio glasova na izborima jer je govorio o stvarima “koje su loše”.

“Da nisam, možda bismo išli i do 65 posto. Ni ja večeras ne mogu pričati ljudima bajke, bit će dobre vijesti, a onda možemo o problemima”, rekao je Vučić u gostovanju na televiziji Pink.

Podsjećamo, nedavno je Rusija izbačena iz Vijeća za ljudska prava UN-a, a ambasador Srbije je glasao “za”. Ova odluka Aleksandra Vučića izazvala je oštre osude u Rusiji, ali i u samoj Srbiji.

klix

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Sukob u Ukrajini

Sulud prijedlog Kadirova: Ako je napadač iz Dagestana povezan s šejtanima treba mu pobiti porodicu

Published

prije 5 dana

on

27. Juna 2024.

By

Čečenski lider Ramzan Kadriov pozvao je službenike za provođenje zakona i sigurnost da ubiju članove porodice osumnjičenih militanata nakon smrtonosnih napada na vjerske objekte u republici Dagestanu tokom vikenda.

“Ako je osumnjičeni povezan sa šejtanima, onda bi cijela njihova porodica trebala biti kažnjena. Ova bi porodica trebala znati da je u potpunosti odgovorna”, rekao je Kadirov.

Ovo je saopćio na svom rodnom čečenskom, tokom sastanka s regionalnim sigurnosnim dužnosnicima u utorak.

“Ko god posegne za (policajcima) mora shvatiti da ćemo u krvnoj osveti pobiti sve – njihovog oca, brata, strica”, dodao je Kadirov

Izjave čečenskog čelnika dolaze nakon što su naoružani napadači ubili gotovo dvadesetak ljudi u koordiniranim napadima na pravoslavne crkve i sinagoge u sjevernokavkaskoj republici Dagestanu u nedjelju navečer. Regionalne vlasti saopćile su da je u tim napadima ubijeno pet napadača.

U objavi na društvenim mrežama objavljenoj istog dana kada je održan sastanak sa sigurnosnim dužnosnicima, Kadirov nije ponovio prijetnje rođacima napadača. Ali je upozorio da će napadači i njihovi pomagači biti “kažnjeni po najvećoj mjeri zakona”, piše Klix.

Kadirov je također pozvao stanovnike Čečenije da budu “budni prema svojim najbližim rođacima kako bi ih zaštitili od štetnog utjecaja terorističke ideologije”.

Čečenski lider je ranije pozivao na nasilje protiv kritičara vlade, uključujući “pucanje” demonstrantima “u glavu”, kao i “lomljenje prstiju i kidanje jezika” onima koji ga vrijeđaju.

U novogodišnjoj noći, Kadirov je pozvao na “krvnu osvetu” protiv rođaka onih koji su počinili nasilje nad čečenskim službenicima za provođenje zakona.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

(VIDEO) Teroristički napadi u Rusiji: Ulične borbe, napadnute crkve, ubijeno 15 policajaca

Published

prije 1 sedmica

on

24. Juna 2024.

By

Najmanje 15 policajaca je ubijeno jučer u seriji napada u južnoj ruskoj pokrajini Dagestanu, a ubijeno je i pet napadača, objavio je Reuters, pozivajući se na ruske novinske agencije. Naoružani napadači otvorili su vatru na sinagogu i dvije pravoslavne crkve u Derbentu, kao i na policijsku kontrolnu tačku u Mahačkali.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo da je u napadu ubijen i pravoslavni svećenik, a sinagoga i pravoslavna crkva su zapaljene. Agencije javljaju da je u Mahačkali, upravnom središtu Dagestana, došlo do uličnih borbi. Nacionalni odbor za borbu protiv terorizma objavio je, pak, da je ubijeno pet napadača.

 

 

Lokalne agencije pišu da ima i civilnih žrtava. Dagestan je ruska pokrajina pretežito naseljena muslimanima na Kaspijskom jezeru. Objavljeno je da je otvorena istraga zbog “terorističkih djela”, bez dodatnih detalja.

Uprava Istražnog odbora Rusije za Republiku Dagestan saopćila je da je pokrenula istragu o terorizmu u vezi s napadima prema Kaznenom zakonu Ruske Federacije.

“Utvrđuju se sve okolnosti događaja i osobe koje su sudjelovale u terorističkim napadima, a njihovim će se postupcima dati pravna ocjena”, navodi se u saopćenju.

“Večeras su u Derbentu i Mahačkali nepoznati napadači pokušali destabilizirati društvo”, poručio je dagestanski čelnik Sergej Melikov. Ubijen je i jedan pravoslavni svećenik te čuvar crkve. Predsjednik Dagestanske javne komisije Šamil Kadulev je kazao da je ubijen otac Nikolaj:

“Prerezali su mu grkljan. Imao je 66 godina i bio je jako bolestan”, rekao je Kadulev.

 

Za sada niti jedna organizacija nije preuzela odgovornost za napade koji su se dogodili tri mjeseca nakon što je ogranak ISIS-a preuzeo odgovornost za napad na Crocus City Hall u Moskvi u kojem je smrtno stradalo više od 140 ljudi.

Dagestan je većinski muslimanska regija u kojoj živi mala kršćanska i još manja židovska manjina. Ruske snage sigurnosti borile su se 2000-ih u ovoj regiji protiv islamističke pobune koja se proširila iz susjedne Čečenije, iako su napadi posljednjih godina postali rjeđi.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je sinagoga u Derbentu izgorjela do temelja i da su ubijeni lokalni čuvari, dok je na sinagogu u Mahačkali otvorena vatra.

“Koliko znamo, za vrijeme napada nije bilo vjernika u sinagogama te nema žrtava iz židovske zajednice”, navodi se u saopćenju ministarstva.

N1

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Stigao odgovor NATO-a Putinu. “Vadimo nuklearno oružje iz skladišta”

Published

prije 2 sedmice

on

17. Juna 2024.

By

NATO razgovara o raspoređivanju većeg broja nuklearnog oružja, vađenju naoružanja iz skladišta i stavljanja ga u stanje u pripravnosti s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine, rekao je danas šef saveza.

“To je upravo ono što radimo”

Jens Stoltenberg je za britanske novine Telegraph rekao da članice NATO-a razgovaraju o transparentnosti glede svog nuklearnog arsenala kao sredstva za odvraćanje.

“Neću govoriti o operativnim pojedinostima o tome koliko bi nuklearnih bojnih glava trebalo biti stavljeno u funkciju, a koje će biti pohranjene, no trebamo se konzultirati o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo”, rekao je za novine.

“Mi smo nuklearni savez”

“Transparentnost pomaže prenijeti izravnu poruku da smo mi, naravno, nuklearni savez”, rekao je glavni tajnik NATO-a.

“Cilj NATO-a, naravno, svijet je bez nuklearnog naoružanja, no dokle god nuklearno oružje postoji, mi ćemo ostati nuklearni savez jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO ne, opasniji je svijet”, dodao je.

Stoltenberg je prošlog tjedna rekao da je nuklearno oružje “konačno sigurnosno jamstvo” NATO-a i sredstvo za očuvanje mira.

Putin sve češće prijeti nuklearnim oružjem

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata upozorio da bi Moskva mogla upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se obranila u ekstremnim okolnostima. Moskva optužuje Sjedinjene Američke Države i njezine europske saveznike da guraju svijet na rub nuklearnog sukoba tako što Ukrajinu opskrbljuju oružjem vrijednim više milijardi dolara, a ono se koristi za napade na ruski teritorij.

NATO, koji je preuzeo veću ulogu u koordinaciji vojne pomoći za Kijev, rijetko javno govori o nuklearnom oružju iako je poznato da SAD na nekoliko lokacija u Europi ima raspoređene nuklearne bombe.

Rusi simulirali ispaljivanje taktičnog nuklearnog oružja

Podsjetimo, ruska vojna vježba razmještanja taktičkog nuklearnog oružja i njegova ispaljivanja, koju je nedavno naredio ruski predsjednik Vladimir Putin, izvedena je uz granicu s Ukrajinom te je uključivala transfer lažnih nuklearnih bojevih glava do skladišnih točaka i aerodroma, gdje su ukrcane na bombardere, objavila je posebna nuklearna postrojba ruske vojske.

Vježbe su održane na jugu Rusije, nedaleko od granice s Ukrajinom. U njoj su sudjelovali vojnici iz Lenjingradskog vojnog okruga na sjeverozapadu Rusije, a korišteni su mobilni lanseri projektila, zračne snage i mornarica, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

Što su točno napravili?

Ruska 12. vojna uprava (12 GU MO) koja čuva, održava, transportira i isporučuje golem ruski arsenal nuklearnog oružja rekla je da će se vježbe analizirati kako bi se napravila poboljšanja. Nuklearna uprava “osigurala je isporuku nuklearnog streljiva za obuku na terenska skladišta raketne brigade i operativnog aerodroma ratnog zrakoplovstva”, rečeno je.

“Odredit će se daljnje usavršavanje obuke nestrateških nuklearnih snaga kako bi se osiguralo ispunjavanje zadaća u različitim scenarijima razvoja vojno-političke situacije”, stoji u priopćenju.

Što se vidi na snimci?

Snimka koju je objavilo ministarstvo obrane pokazuje ruske vojnike kako se fokusiraju na lažnu metu i zatim odbrojavaju do lansiranja. Na snimci se vidi i pritiskanje gumba za lansiranje.

Rusija kaže da Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici guraju svijet na rub nuklearnog sukoba dajući Ukrajini oružje vrijedno milijarde dolara, od kojeg se neka koriste za napade na mete na ruskom teritoriju.

Jasan signal Zapadu

Sve velike nuklearne sile – Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Francuska i Britanija – redovito održavaju nuklearne vježbe, ali ova je bila drugačija. Kako navodi Reuters, rijetko ih se eksplicitno u javnosti povezuje s velikom aktualnom krizom – kao što je ovom prilikom učinila Rusija oko Ukrajine.

Time Rusija pokušava poslati signal Sjedinjenim Državama i njihovim najvećim europskim saveznicima da je dopuštanje Ukrajini da udari na Rusiju sve naprednijim zapadnim oružjem eskalacija koja bi mogla imati posljedice.

Sjedinjene Države kažu da nisu primijetile promjene u strateškom stavu Rusije, no visoki američki obavještajni dužnosnici kažu da moraju ozbiljno shvatiti primjedbe Moskve o nuklearnom oružju.

Amerika i Rusija imaju najveće nuklearne arsenale

Rusija i Sjedinjene Države daleko su najveće svjetske nuklearne sile, koje imaju oko 88 posto svjetskog nuklearnog oružja, prema Federaciji američkih znanstvenika.

Sjedinjene Države imaju oko 100 nestrateških nuklearnih oružja B61, raspoređenih u pet europskih zemalja – Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Belgiji i Nizozemskoj, prema Bulletin of the Atomic Scientists. SAD ima još 100 komada takvog oružja unutar svojih granica.

Rusija ima oko 1558 nestrateških nuklearnih bojevih glava, no stručnjaci za kontrolu naoružanja kažu da je vrlo teško reći koliko ih točno ima zbog tajnosti podataka.

Putin je prošlog tjedna rekao da mnoga ruska taktička nuklearna oružja imaju 70-75 kilotona eksplozivne snage – oko pet puta više od američke nuklearne bombe bačene na Hirošimu 6. kolovoza 1945.

HINA

Nastavi čitati

Najčitanije

✕