U realnom svijetu stvarno ekonomsko tržište zahtijeva raznovrsnu radnu snagu, piše Večernji list BiH. Fakultet nije mjerilo uspjeha ni garancija za zaposlenje uprkos riječima svih roditelja kako diploma donosi dobar život. Posebno ne danas.

Iako smo često bombardirani pričama o nevjerovatno uspješnim ljudima koji su bez fakulteta zgrnuli ogroman novac i promijenili svijet, i dalje većina mladih nakon srednje škole pokušava sreću okušati na fakultetu.

Recept za bogaćenje

Fakultetska diploma, kako kažu stručnjaci, osim što donosi veću finansijsku sigurnost, može doprinijeti i većoj ekonomskoj mobilnosti. Ipak, današnji svijet nije tako idealan.

Otvoreno evropsko tržište je mladima sa srednjom stručnom spremom donijelo veliku ponudu poslova, a time i mobilnost te zaradu. Uostalom, fakultet nije za svakoga.

Kako je trenutno aktuelno razdoblje pred upise u srednje škole i na fakultete i kako mladi razmišljaju koji bi fakultet upisali, zasigurno su se prilikom sastavljanja svoje liste zapitali što će jednog dana sa svojom diplomom, hoće li se moći zaposliti i hoće li dobro zarađivati.

Mladi moraju imati na umu da ne postoji općenito recept za bogaćenje te to što će možda upasti na neki od prestižnih fakulteta ne znači da će jednoga dana nužno “okretati veliku lovu”. Prošla su vremena kad je fakultetska diploma značila nešto i garantovala sigurnu platu i posao.

Dapače, kako na tržištu rada nedostaje automehaničara, keramičara, električara i slično, danas svaki dobar majstor može zaraditi više od nekoga s 5 godina fakulteta.

Visoko plaćeni poslovi

Zanimljiv je podatak da se širom svijeta sve manje pri zapošljavanju traži fakultetska diploma. Sve više kompanija ne zahtijeva više fakultetsku diplomu i tako pruža nove mogućnosti za ljude koji ne žele na fakultet da pronađu konkurentne, visoko plaćene poslove.

Prema nedavnom istraživanju kompanije ZipRecruiter, broj poslova za koje je potrebna bilo kakva diploma osim srednje škole u ​​stalnom je opadanju od početka pandemije COVID-19. Do 2030. godine Ured za statistiku rada predviđa da će oko 60 posto svih novih radnih mjesta u privredi biti u zanimanjima za koja nije potrebna fakultetska diploma, piše CNBC Make It.

Najbrže rastuća zanimanja

Prema LinkedInu, najbrže rastuća zanimanja za ljude bez diplome su savjetnik za klijente, poslovni konsultant, konsultant za rješenja, potom menadžer društvenih medija, specijalist za marketing, koordinator marketinga.

U sferi istraživanja, to su laboratorijski tehničar, poslovni analitičar, medicinski laboratorijski tehničar. Slijede specijalist za ljudske resurse, asistent za ljudske resurse.

U sferi medija i komunikacije, riječ je o pozicijama: pisac, pomoćnik u produkciji, urednik, menadžer za produkciju.

Kako navode u istraživanju, neki od ovih poslova nude šesteroznamenkaste iznose plaće. Menadžeri za produkciju mogu očekivati da će zaraditi najmanje 106.000 dolara godišnje, dok konsultanti za rješenja obično zarađuju najviše – između 113.000 i 167.000 dolara, prema ZipRecruiteru.

Zapošljavanje u sektoru konsultantskih uloga zabilježilo je značajan rast angažiranja kandidata bez diplome u posljednjih nekoliko godina, za 34 posto između 2021. i 2022. Sve više kompanija preispituje način na koji se zapošljava za HR uloge, dajući prioritet mekim vještinama, kao što su komunikacija i liderstvo u odnosu na obrazovnu pozadinu kandidata.

Iako se tržište rada kod nas znatno razlikuje od većine zemalja svijeta, jedna poveznica ipak postoji, sve je češći slučaj da radnici sa završenim zanatima znatno lakše dolaze do posla, a i što se plaća tiče su često u znatno boljem položaju. Stoga i ne čudi što iz godine u godinu pada broj studenata upisanih na bh. fakultete, kao i broj onih koji stječu fakultetsku diplomu.

Keramičari, zidari, moleri, zavarivači, vodoinstalateri, mesari i vozači samo su neka od zanimanja kojih i dalje nedostaje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Razlog je to što se malo tog kadra školuje i što je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inostranstvo u potrazi za boljom platom. Još prije nekoliko godina upućeni su upozoravali da će, ako se ne bude školovalo više zanatskog kadra, u nekom budućem vremenu biti bolje plaćen zidar nego ljekar.