Zvanični Zagreb se proteklu godinu dana, ali i duže, svim silama borio za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po mjeri i željama bh. ogranka HDZ-a i Dragana Čovića, iako još nikada nisu pomeli u svom “izbornom dvorištu”, tačnije već 12 godina od kada je stiglo upozorenje hrvatskog Ustavnog suda.Lobirala je Hrvatska i bila na direktnoj liniji sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom kako bi se nametnule zakonske odredbe koje propisuju nejednaku vrijednost glasa u Federaciji BiH.

Tako, prema OHR-ovom prijedlogu koji je u posjedu portala Istraga, može se primijetiti velika disproporcija kada je u pitanju vrijednost glasa. Tako Livanjski kanton u kojem živi 84 hiljade stanovnika daje devet delegata, dok USK, u kojem živi 273 hiljade stanovnika daje osam delegata. Ili, recimo, po devet delegata daju HNK sa 220 hiljada stanovnika i ZDK sa 364 hiljade stanovnika. SBK sa 254 hiljade stanovnika daje osam delegata, dok ZHK sa 94 hiljade daje sedam delegata.

Velika razlika u vrijednosti glasa je posebno izražena kada je u pitanju nacionalna struktura. U prosjeku, 68 hiljada Bošnjaka iz Federacije BiH daje jednog delegata u Dom naroda FBiH, dok 21 hiljada Hrvata iz FBiH daje jednog delegata. Oko 2.300 Srba ima pravo na jednog delegata u Domu naroda, dok 9.000 Ostalih daje jednog delegata. Osim toga, ostali nemaju pravo predlaganja (pot)predsjednika Federacije BiH, što je već utvrđeno kao diskriminacija.

I dok se Vlada RH bavila Bosnom i Hercegovinom, sada joj prijeti da naredni izbori kod naših susjeda budu neustavni. Hrvatska ima deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. U XI. izbornoj jedinici se biraju tri zastupnika dijaspore, a XII. izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina.

Ne bude li promjene u granicama izbornih jedinica tako da glas svakog birača približno jednako vrijedi, izvjesno je da će idući parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima.

Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od 5 posto u odnosu na prosjek.

Vlada Hrvatske na čijem je čelu HDZ-ovac Andrej Plenković i parlamentarna većina odugovlače s izmjenama izbornih pravila.

Prema pisanju Večernjeg lista razlog se krije u protivljenju dijela HDZ-a zakonskim izmjenama koje bi, u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda, dovele do toga da se u jedinicama na istoku Hrvatske u Sabor izabere manji broj zastupnika nego do sada.

Ivan Anušić, osječko-baranjski župan i potpredsjednik HDZ-a, još je u januaru, nakon što je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić objavio kako je donesena politička odluka da se ispoštuje 12 godina staro upozorenje Ustavnog suda o potrebi izmjena izbornih jedinica kako bi se osigurala jednakost biračkog prava, usprotivio prijedlogu da se smanji broj zastupnika koji se biraju u slavonskim jedinicama.

Nešto slično ponovio je nedavno i Jutarnjem listu, kojem je, komentirajući prijedlog da se problem riješi bez promjena granica izbornih jedinica tako da se propiše da se u najmanjim jedinicama bira manji broj birača, kazao da bi to značilo slabiji utjecaj Slavonije u Saboru.

Naglasio je pritom kako je svima u stranci već jasno dao do znanja da je protiv takvog prijedloga, o kojem je, navodno, već bila donesena odluka.

Tu svoju izjavu Anušić je nedavno pokušao donekle relativizirati, nazivajući “zlonamjernim konstrukcijama” zaključke o neslaganju s predsjednikom HDZ-a, premijerom Andrejem Plenkovićem. Ipak, i ponovio je tezu da bi manji broj zastupnika značio i manji utjecaj Slavonije općenito.

“Svjesni smo promjene broja stanovnika po pojedinim izbornim jedinicama, odnosno županijama, ali nakon ukidanja Županijskog doma Sabora, saborski zastupnici bi trebali predstavljati, ne samo građane, već i sve hrvatske krajeve, čime se osigurava ravnomjeran razvoj zemlje. Zbog toga sam otvoren za pronalazak modela i metodologije kako bi poštujući izvješće Ustavnog suda pokušali pronaći rješenje ovog problema štiteći istovremeno i interese istoka Hrvatske. Smatram to, između ostaloga i svojom dužnošću”, poručio je Anušić.

Teze o sukobu unutar HDZ-a oko izbornih jedinica indirektno je odbio i Plenković, koji tvrdi kako se o tome u stranci zapravo još uopće nije ozbiljno raspravljalo.

“Imamo odluku Ustavnoga suda. Raspravu, što se tiče HDZ-a, nismo još ni proveli. Do izbora ima skoro dvije godine, prema tome postoje različiti modeli, različite opcije. Svi smo mi svjesni činjenice da je popis stanovništva pokazao nove rezultate i da su ta odstupanja u pojedinim izbornim jedinicama nemala”, istaknuo je Plenković, zamoljen da komentira Šeparovićevo upozorenje o potencijalno neustavnim izborima.

No, ova Plenkovićeva tvrdnja ipak je krajnje neobična, s obzirom da je od prve najave iz HDZ-a da se ide u izmjene izbornih pravila prošlo punih 10 mjeseci.

U krugovima ustavnopravnih stručnjaka moglo se čuti tumačenje da je Plenković zapravo najavio nastavak ignoriranja 12 godina starog zaključka kojim je Ustavni sud upozorio Sabor da mora ujednačiti težinu glasa birača po izbornim jedinicama ili bi izbori mogli biti proglašeni neustavnima.

Izvori Večernjeg smatraju kako je moguće da se Plenković vodi činjenicom da se do sada nikom ništa nije dogodilo zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda pa očekuje da većih posljedica ne bi bilo ni kada bi HDZ nastavio ignorirati sada već očitu neustavnost izbornih propisa. A za to je, kažu, kriv sam Ustavni sud, jer je praktički šutke prešao preko ignoriranja svojih zaključaka i uputa, od izbornih jedinica do zakona o pobačaju.

U međuvremenu, pojavila su se i nezvanična tumačenja koja iz Šeparovićevog upozorenja o mogućoj neustavnosti izbora iščitavaju najavu, ne krize, već pravog ustavnog Armagedona. N1 televizija je tako, pozivajući se na neimenovane izvore, prenijela kako postoji mogućnost da se Ustavni sud, umjesto poništavanja rezultata već provedenih izbora, odluči na poništavanje odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora.

Parlamentarni se izbori, naime, po Ustavu moraju provesti najkasnije 60 dana od isteka mandata aktualnog saziva ili raspuštanja Sabora. Mandat se zastupnicima može produžiti isključivo u slučaju rata ili u okolnostima koje opisuje famozni članak 17. Ustava, o kojem su se koplja lomila kod donošenja protupandemijskih mjera. Ukoliko bi Ustavni sud zaključio da se izbori ne mogu provesti jer su izborne jedinice neustavne, a Saboru pritom istekne mandat, zakon po kojemu bi se raspisali i proveli novi izbori ne bi imao tko donijeti. U tom slučaju, nova bi se pravila morala utvrditi uredbom sa zakonskom snagom koju bi donio

Predsjednik RH na prijedlog i uz supotpis premijera. A s obzirom na odnose između Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića ne bi trebalo biti teško zaključiti kako bi to završilo.

Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, proveo je istraživanje koje je pokazalo da je u izborima od 2000. godine dosad nepravedno raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta. Parlamentarni izbori 2020. godine jedini su izbori za koje mi se pokazalo da bi možda formiranje Vlade došlo u pitanje da je glas približno jednako vrijedio u svakoj izbornoj jedinici, rekao je Čular, čije je istraživanje otkrilo da je HDZ 2020. godine mogao dobiti čak tri mandata manje da su izborne jedinice korektno posložen, napisala je novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.

klix